Marsela Glavina vlasnica je inspirativnog Instagram kutka @marylandist na kojem, uz fotografije svojih radova nastalih u studiju, dijeli i zanimljive detalje svakodnevnice. Upravo ćete pretražujući njene fotografije pronaći i super trikove kako i tijekom rada od doma probuditi dodatnu produktivnost te kućnom uredu dati dozu osobnosti i karaktera. Marsela za sebe kaže da je veliki sanjar, perfekcio

Marsela za sebe kaže da je veliki sanjar, perfekcionista i dijete u duši, a uz dnevni raspored koji se isprepleće s njenim novinarskim, blogerskim i fotografskim obvezama željeli smo otkriti kako izgleda njena radna rutina. I naravno, radni kutak.

Kako organiziraš svoj radni dan? Kako izgleda tvoja jutarnja rutina?
Svaki moj radni dan izgleda pomalo drugačije, osobito ako imam i fotkanje pa sam negdje na terenu. Volim se probuditi malo ranije i uživati u tišini te promatrati izlazak sunca i prirodu kako se budi. Nikad ne preskačem doručak niti prvu jutarnju kavu i to su rituali u kojima naprosto uživam. Nakon toga selim se u svoj mali kućni ured. Počinjem raditi oko 9h. Uglavnom prvi dio jutra iskoristim za odgovaranje na mailove i slične administrativne stvari, a kasnije se bacam na konkretni posao – obradu fotografija, pisanje tekstova, itd. Radim najčešće do ručka, a potom uzimam pauzu od nekoliko sati. Kasnije popodne se ponovno vraćam za računalo, ako za to postoji potreba.

Što je po tebi ključno za radno mjesto koje motivira i ispunjava energijom?
Dobra svjetlost, udobna radna stolica i uredno okruženje. Nikad ne bih mogla raditi u neredu stoga je moj radni stol uvijek pospremljen. Važni su detalji koji će radno okruženje učiniti ugodnim i inspirirajućim mjestom za rad.

Što ti je bila inspiracija za uređenje radnog stola?
Pa uglavnom ideje za uređenje interijera pa tako i svog radnog prostora pronalazim na Instagramu i Pinterestu i onda ih prilagođavam vlastitim potrebama i željama. Znala sam da želim bijeli radni stol koji ću onda moću ukrasiti detaljima u boji poput zlatne, ružičaste i mint zelene. Željela sam da izgleda kreativno i inspirirajuće ali na sofisticirani način.

Što se uvijek mora naći na tvom radnom stolu?
Rokovnik, mobitel, krema za ruke i šalica kave. Volim kraj stola uvijek imati i neku biljku ili buket svježeg cvijeća. Takve sitnice me uveseljavaju i ispunjavaju.

Koje su prednosti, a koje mane tvog posla?
Ja imam tu sreću što radim ono što stvarno volim i što sam uspjela u poslu spojiti svoje dvije velike ljubavi – pisanje i fotografiranje. Raditi od doma svakako je velika privilegija. Lijepo je biti sam svoj šef i organizirati si radno vrijeme kako god ti odgovara. Volim raditi u samoći jer sam introvert pa mi timski rad nikada nije bio pretjerano drag. Također, drago mi je što nemam nadređenih pa mogu sama birati projekte na kojima ću raditi. Dakako, da postoje određene mane takvog posla i da je potrebno biti jako samodiscipliniran i organiziran. U protivnom, vrlo lako dolazi do prekoračenja rokova. Ponekad zna biti škakljivo i to što nema definiranog radnog vremena pa tako često radim do kasno navečer ili vikendom. Za posao kojim se bavim potrebno je biti jako kreativan, a ponekad se pojave trenuci u kojima ponestane inspiracije. Isto tako, neprestano treba pratiti trendove te ulagati u vlastito obrazovanje i tehnologiju koja izuzetno napreduje iz dana u dan.
Što se tiče tih prednosti i mana, sve ovisi o tome kakvi su vam prioriteti. Meni definitivno više odgovara rad od doma i da ponovno moram birati, svakako bih odabrala isto, umjesto klasičnog radnog vremena i odlaska na posao svaki dan u isto vrijeme. Kao i sve ostalo u životu, i jedno i drugo ima svoje dobre i one manje dobre strane.

Kada si najproduktivnija?
Uglavnom tijekom prijepodneva, iako ponekad i kasno navečer znam biti vrlo produktivna. Kod mene nema pravila, sve ovisi o tome kako sam raspoložena. Kad me uhvati 'trenutak inspiracije', mogu raditi satima bez prestanka.

Foto: Marsela Glavina

U rezidenciji britanskog ambasadora u Sarajevu predstavljen je početak implementacije projekata koji kroz partnerstva sa UK stručnjacima unapređuju razvoj domaćih kreativnih industrija.

U rezidenciji britanskog ambasadora Juliana Reillyja obilježen je početak implementacije novih projekata podržanih kroz WB-UK Creative Skills Development Fund, inicijativu British Council usmjerenu na jačanje kreativnih industrija i profesionalnih vještina mladih.

Fond predstavlja dio šireg programa kreativne ekonomije British Council, zamišljenog da kroz saradnju s lokalnim institucijama, kreativnim organizacijama i britanskim partnerima ojača kapacitete sektora, podstakne zapošljavanje i omogući pristup savremenim metodologijama rada.

Kako je najavljeno na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova u Belfastu, u prvoj fazi biće podržano deset projekata iz šest zemalja. Među njima su i dva iz Bosne i Hercegovine, projekti Sarajevo Film Festivala i Udruženja „Tuzla Live“.



Sarajevo Film Festival: unapređenje profesionalnih programa i razvoj talenata  

Projekat Sarajevo Film Festivala realizira se u partnerstvu s britanskom konsultantskom kućom Olsberg SPI. Fokus je na izradi sveobuhvatne studije koja će analizirati postojeće programe obuke, poput CineLink Industry Days, te mapirati nedostatke i potrebe domaće filmske industrije.

Cilj studije jeste razvoj preporuka koje će ojačati ulogu Sarajevo Film Festivala kao regionalnog centra za stručno usavršavanje mladih autora i filmskih profesionalaca.

Direktor Sarajevo Film Festivala, Jovan Marjanović, istakao je da je ključni cilj projekta „da talenti iz BiH imaju znanje, vještine i podršku koja ih povezuje s evropskim i globalnim tržištem te da im se pruži razlog da stvaraju i grade karijeru ovdje“.



„Tuzla Live“: prenos znanja iz savremene muzičke industrije  

Drugi podržani projekat je inicijativa Udruženja „Tuzla Live“, koja se realizira u saradnji s britanskim WaterBear College of Music. Projekat se fokusira na prijenos znanja, najboljih praksi i edukativnih metoda iz modernog muzičkog tržišta, s posebnim naglaskom na razvoj mladih talenata.

Nakon uspjeha programa „Tuzla Rock School“, koji je u prethodnih 18 mjeseci obučio više od 150 mladih muzičara, novi grant omogućit će dodatno jačanje infrastrukture, nabavku opreme, radne posjete i digitalne edukativne alate.




Podrška različitim kreativnim sektorima  

Odabrani projekti obuhvataju oblasti vizuelnih efekata, muzike, dizajna, razvoja video-igara, kustoskih praksi i imerzivnog pripovijedanja. Zajednički cilj im je pružanje savremenih znanja mladim profesionalcima i snažnije povezivanje obrazovnih institucija i tržišta rada.

Direktorica British Councila za regiju, Clare Sears, naglasila je važnost ulaganja u kreativni sektor:

„Ovi grantovi ulaganje su u transformativnu moć kreativnosti. Kroz saradnju obrazovanja, industrije i inovacija, osnažujemo mlade profesionalce da stvaraju održiviju budućnost.“



Širi kontekst programa British Councila  

Fond je pokrenut nakon Ministarskog foruma o kreativnoj ekonomiji održanog u Kotoru u maju 2025. godine, u okviru Berlinskog procesa.

Program kreativne ekonomije British Councila globalna je inicijativa koja podržava industrije kulture i kreativnosti kroz istraživanje, politike, zagovaranje i jačanje kapaciteta.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR