Marsela Glavina vlasnica je inspirativnog Instagram kutka @marylandist na kojem, uz fotografije svojih radova nastalih u studiju, dijeli i zanimljive detalje svakodnevnice. Upravo ćete pretražujući njene fotografije pronaći i super trikove kako i tijekom rada od doma probuditi dodatnu produktivnost te kućnom uredu dati dozu osobnosti i karaktera. Marsela za sebe kaže da je veliki sanjar, perfekcio

Marsela za sebe kaže da je veliki sanjar, perfekcionista i dijete u duši, a uz dnevni raspored koji se isprepleće s njenim novinarskim, blogerskim i fotografskim obvezama željeli smo otkriti kako izgleda njena radna rutina. I naravno, radni kutak.

Kako organiziraš svoj radni dan? Kako izgleda tvoja jutarnja rutina?
Svaki moj radni dan izgleda pomalo drugačije, osobito ako imam i fotkanje pa sam negdje na terenu. Volim se probuditi malo ranije i uživati u tišini te promatrati izlazak sunca i prirodu kako se budi. Nikad ne preskačem doručak niti prvu jutarnju kavu i to su rituali u kojima naprosto uživam. Nakon toga selim se u svoj mali kućni ured. Počinjem raditi oko 9h. Uglavnom prvi dio jutra iskoristim za odgovaranje na mailove i slične administrativne stvari, a kasnije se bacam na konkretni posao – obradu fotografija, pisanje tekstova, itd. Radim najčešće do ručka, a potom uzimam pauzu od nekoliko sati. Kasnije popodne se ponovno vraćam za računalo, ako za to postoji potreba.

Što je po tebi ključno za radno mjesto koje motivira i ispunjava energijom?
Dobra svjetlost, udobna radna stolica i uredno okruženje. Nikad ne bih mogla raditi u neredu stoga je moj radni stol uvijek pospremljen. Važni su detalji koji će radno okruženje učiniti ugodnim i inspirirajućim mjestom za rad.

Što ti je bila inspiracija za uređenje radnog stola?
Pa uglavnom ideje za uređenje interijera pa tako i svog radnog prostora pronalazim na Instagramu i Pinterestu i onda ih prilagođavam vlastitim potrebama i željama. Znala sam da želim bijeli radni stol koji ću onda moću ukrasiti detaljima u boji poput zlatne, ružičaste i mint zelene. Željela sam da izgleda kreativno i inspirirajuće ali na sofisticirani način.

Što se uvijek mora naći na tvom radnom stolu?
Rokovnik, mobitel, krema za ruke i šalica kave. Volim kraj stola uvijek imati i neku biljku ili buket svježeg cvijeća. Takve sitnice me uveseljavaju i ispunjavaju.

Koje su prednosti, a koje mane tvog posla?
Ja imam tu sreću što radim ono što stvarno volim i što sam uspjela u poslu spojiti svoje dvije velike ljubavi – pisanje i fotografiranje. Raditi od doma svakako je velika privilegija. Lijepo je biti sam svoj šef i organizirati si radno vrijeme kako god ti odgovara. Volim raditi u samoći jer sam introvert pa mi timski rad nikada nije bio pretjerano drag. Također, drago mi je što nemam nadređenih pa mogu sama birati projekte na kojima ću raditi. Dakako, da postoje određene mane takvog posla i da je potrebno biti jako samodiscipliniran i organiziran. U protivnom, vrlo lako dolazi do prekoračenja rokova. Ponekad zna biti škakljivo i to što nema definiranog radnog vremena pa tako često radim do kasno navečer ili vikendom. Za posao kojim se bavim potrebno je biti jako kreativan, a ponekad se pojave trenuci u kojima ponestane inspiracije. Isto tako, neprestano treba pratiti trendove te ulagati u vlastito obrazovanje i tehnologiju koja izuzetno napreduje iz dana u dan.
Što se tiče tih prednosti i mana, sve ovisi o tome kakvi su vam prioriteti. Meni definitivno više odgovara rad od doma i da ponovno moram birati, svakako bih odabrala isto, umjesto klasičnog radnog vremena i odlaska na posao svaki dan u isto vrijeme. Kao i sve ostalo u životu, i jedno i drugo ima svoje dobre i one manje dobre strane.

Kada si najproduktivnija?
Uglavnom tijekom prijepodneva, iako ponekad i kasno navečer znam biti vrlo produktivna. Kod mene nema pravila, sve ovisi o tome kako sam raspoložena. Kad me uhvati 'trenutak inspiracije', mogu raditi satima bez prestanka.

Foto: Marsela Glavina

Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.

Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.

Foto: @nerminamemic_art

Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu. 

Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.

Foto: @jacakalac

5 stvari koje vrijedi znati prije nego uđete u Kuću Despića

Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva

Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja. 

Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.




Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture

Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji. 

Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu

Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika. 

Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.

Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo

Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života

Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.

Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime

Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže. 

Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba. 

Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.

Foto: @nerminamemic_art

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @nerminamemic_art