TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 23.4.2019.
„So many books, so little time.“
Kada zaželimo pobjeći od loših vibracija, napraviti malu pauzu i okupirati misli, biramo knjigu. Ona nam pomaže da koristimo maštu, otputujemo u sasvim nove svjetove i ono najvažnije, izvučemo snažne poruke. Uz nju se opuštamo, zaboravljamo na stres, učimo i inspiriramo.
Danas se diljem svijeta slavi 'Svjetski dan knjige' kako bi čitatelji, autori, učitelji, izdavači i razne institucije podsjetili na važnosti promocije čitanja i izdavaštva. I mi im se pridružujemo u toj misiji.
U nastavku smo pobrojali naslove koji su nas inspirirali i motivirali da postanemo bolja verzija sebe, a za vas smo pripremili i mali, ali itekako važan #BONJOURbookchallenge.
***
'Girlboss' by Sophia Amoruso
„S dolaskom u novu sredinu, odlazak na fakultet i upoznavanje s nekim novim poslovima, bila mi je potrebna određena motivacija i podsjetnik da ja to stvarno mogu. Za mene je to bila knjiga 'Girlboss' od Sophie Amoruso koja je svojom pričom o poslovnom i osobnom rastu pokazala realnost poslovnih uspona i padova, kao i sve poslovne mogućnosti koje se javljaju na putu i koje možda čekaju i na mene. Osim toga, ova knjiga me nasmijala i naučila brojnim stvarima koje trebamo prihvatiti i cijeniti na poslu kao i da trebamo ugrabiti priliku i opet klišejski - ići za svojim snovima. Za sve dame koje su u potrazi za naslovom koji će ih nasmijati i na neki zabavan Sophijin način inspirirati, 'Girlboss' je knjiga za vas.“ - Marija Perić, community manager
'Stotka' by Nina Garcia
„Oduvijek sam modu shvaćala jako osobno, no, prve važne stilske lekcije i eksperimentiranja krenula su sa 16 godina. Bilo je tu slavnih i manje slavnih izdanja, (trebate vidjeti moje DIY rajfove s mašnama inspirirane Blair Waldorf frizurama) :) no, sve o osnovama garderobe naučila sam uz ovu knjigu. Posudila sam ju sa sestrine police i zaljubila se u prekrasne ilustracije, Ninin humor i vješto koketiranje s činjenicama iz povijesti mode, ali i slavnim modnim trenutcima na filmu. Modna urednica Elle magazina pokazala mi je da je u stilskom izražavanju kvaliteta uvijek važnija od kvantiteta i da ne trebate imati pun ormar odjeće da biste izgledali lijepo (što vrijedi i za sve ostale segmente života). Upravo su njena pristupačnost i kreativnost bili sjajan motiv da se i sama bacim na modno istraživanje koje traje i danas. Pišući o trendovima, modnoj fotografiji, umjetnicima, eco – friendly brandovima… znam provesti sate i sate čitajući kako je sve počelo i iznova ostati oduševljena vizijom, strasti, odricanjima, predanosti i ljubavi koja se krije iza jednog komada odjeće. Vjerojatno je to i jedan od razloga zašto se iznova zaljubljujem u svoj posao.“ - Dijana Ćavar, glavna urednica
'Žena kakva sam željela biti' by Diane von Furstenberg
„'I didn’t really know what I wanted to do, but I knew the woman I wanted to become.'
Rečenica je to koja je u potpunosti opisala moje rane dvadesete. Nisam tada znala da želim voditi jedan sjajan tim okupljen oko BONJOUR.ba, da želim biti supruga svojoj tadašnjoj simpatiji i mama jednom znatiželjnom dječaku, ali sam znala da želim plaćati svoje račune, kupiti još jedan par totalno nepotrebnih žutih štikli, srijede provoditi isprobavajući nove recepte u kuhinji, a nedjelje radeći ispred računala do ponoći. Moći raditi svoj posao iz Sarajeva, Praga, Tamperea, vlaka, aviona ili u hladu trešnje u maminom dvorištu. Puno je tih mojih 'ranodvadesetogodišnjaka' tada reklo da sam luda, a Diane je pokazala da nisam jedina.
Zato, pročitajte, a ako ju nemate - moja je dostupna za posudbu. Mail znate :)“ - Ana Ćavar, osnivačica i direktorica
Pridruži nam se u #BONJOUR.bookchallenge!
Obogatimo jedni drugima tjedan uz naslove koji hrane um i iznova inspiriraju.
1. Fotografirajte se s knjigom koja je utjecala na vašu svakodnevnicu, karijeru, majčinstvo ili vam je pomogla u jačanju samopouzdanja ili svakodnevnih vještina.
2. Fotografiju objavite na društvenim mrežama uz hashtag #BONJOURbookchallenge, otkrijte nam zašto je upravo ta knjiga među vašim favoritima te pozovite tri drage osobe da vam se pridruže u izazovu.
Vaše favorite ćemo u nedjelju, 28.4., podijeliti na našem Instagramu i tako kreirati listu naslova koje svakako vrijedi pročitati do kraja godine. #DoYouBONJOUR
TEKST: Ada Ćeremida
Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.
Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.
U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.
Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.
Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.
Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja.
Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.
Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?
Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu.
Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.
Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?
Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote.
Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.
Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.
Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?
Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta.
To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.
Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.
Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?
Ljubav.
To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.
A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.
Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
