Voljeli biste vaš dom ukrasiti saksijama i lampama neobičnih oblika, koji su domaće izrade i uz to izrađeni od kvalitetnih materijala? Onda je ovaj bh.brand odgovor na vaše želje.

„ON.design je nastao ovog ljeta – ali je ideja za istim postojala mnogo duže. Sve je krenulo sa idejom izrade lampi od betona za svoju sobu. ON.design je nastao iz ljubavi prema ručnoj izradi, detaljima, eksperimentisanju s različitim materijalima i njihovoj kombinaciji.“ - otkrila nam je Emina Arapčić, arhitektica koja je i pokrenula ovaj brand.

Kako teče sam proces izrade ON.design proizvoda?

Već duže vrijeme eksperimentišem i radim s betonom i kamenom, pa sam odlučila pokušati napraviti „dom“ za svoje kaktusice, koji su mi bili inspiracija. Prvu saksiju nije bilo problem napraviti - rađena je pomoću jednokratnog kalupa i ista je bila DIY projekat, ali manje-više uspješan. (smijeh)
Nakon toga uslijedio je niz pokušaja i maketa – dok konačno nije napravljen prvi trajni kalup. Proces izrade saksija je zahtjevan – isti podrazumijeva pravu smjesu betona, izlijevanje u kalupe, sušenje, nakon čega slijedi niz faza šmirglanja i poliranja. Za izlomljeni / „dijamantni“ oblik saksija sam se odlučila jer je jednostavan, a da pri tome nije dosadan.

Još jedan od naših proizvoda jesu i lampe od betona. Interesantno je to, što je sve krenulo od želje za lampom od betona. Prve lampe koje su rađene bile su kupastog oblika. Omiljeni oblik je trenutno izlomljeni – a inspiracija su svakako bile saksije. Proporcijom i veličinom su nešto drugačije, ali prije svega unutrašnjom konstrukcijom. Izlomljeni oblik i lampama daje prednost mogućnosti varijacije položaja. Ove lampe mogu biti stolne, a mogu se naručiti i kao viseće lampe (npr. „šank“ lampe).“

Koje su tri najzanimljivije karakteristike vašeg proizvoda?

Saksija je dobila naziv Apollo - prema svemirskoj misiji.
U saksije se može zasaditi i začinsko ili neko drugo dekorativno bilje. Oblik saksije je specifičan ali naravno on ima i svoje prednosti – omogućava tri različita položaja, tako da se uvijek može uraditi nova postavka (pogotovo ako se uradi kombinacija 2-3 saksije). Funkcija saksija je dekorativna – sigurna sam da će zajedno sa kaktusićem uljepšati svaku policu ili komodu.

Koji su dostupni modeli saksija?

Trenutno imamo samo jednu veličinu ovih saksija – ali već radimo i na izradi većih, a i drugih oblika.

ON.design proizvode možete naručiti preko njihove Facebook stranice ON.design ili putem maila [email protected]. Možete ih pratiti i na Instagram stranici. Apollo saksije možete pogledati i naći u radnji Bazerdžan (Veliki ćurčiluk 12, Sarajevo).

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba