TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 12.9.2023.
U malenom mjestu Služanj u Hercegovini, nadomak Čitluka, krije se neodoljiva obiteljska vinarija Marijanović koja pruža odmor za duh i tijelo.
Vinariju Marijanović smo posjetili u idealno vrijeme godine, kada se degustacija ukusnih vina savršeno sljubljuje s raskošnom prirodom i tonovima koje donosi jesen. Tako nas je, već pri samom dolasku, oduševio prolaz kroz vinograd koji vodi do same vinarije. Tu nas je srdačno dočekao Josip Marijanović, jedan od vlasnika vinarije, a ujedno i veliki zaljubljenik u vina i Hercegovinu.
Vinarija je osnovana još 1936. godine, a sada ju vodi već četvrta generacija, jednako predana izradi vrhunskih vina i magije koju stvaraju u svojoj vinariji, gdje i započinje naša mala vinska posjeta.
Iako, riječ mala nije dostatna riječ za vinograd koji se proteže na 2.5 hektara na kojima su posađene autohtone sorte Žilavka i Blatina, ali i Syrah i Cabernet Sauvignon. Dok kročimo kroz vinograd koji se nalazi na laganoj padini, što osigurava uzgoj grožđa vrhunske kvalitete koja su preduvjet za vrhunska vina, Josip nam objašnjava njihov vizionarski pogled u budućnost.
Prostor oko vinarije trenutno prolazi kroz transformaciju koja će u budućnosti u tu neodoljivu, romantičnu oazu, smjestiti hotel kako bi se gosti mogli zadržati i osjetiti čari buđenja u srcu vinograda. Uz to, Josip nam pojašnjava kako će zasigurno najljepši dio hotela biti panoramski pogled na vinograde što će unijeti dodatnu magiju u već svakako čaroban čin degustacije vina.
Osim kvalitete vina, važna je i priča i ljubav koja se krije iza nastanka istoga. Kroz naš posjet vinariji Marijanović, shvatili smo koliku pažnju pridaju detaljima, koji za krajnji proizvod čine bitnu razliku. Tako su nam istaknuli da su posebno ponosni na činjenicu da se vinarija nalazi tik uz vinograd, a zahvaljujući tome, svježe ubrano grožđe se već kroz dvadesetak minuta prerađuje. Na ovaj način se grožđe ne gnječi i ne zagrijava u transportu, što dodaje na kvaliteti prilikom kreiranja vina.
Kada kažemo da je u čitav ovaj proces utkana ljubav, zaista to i mislimo. U ovoj maloj obiteljskoj vinariji se svake godine, krajem devetog mjeseca, okupi dvadesetak lokalaca koji rade ručnu berbu grožđa.
Na naš upit tko stoji iza kreiranja vina, Josip objašnjava kako on radi zajedno sa svojim ocem, koji je, baš kao i Josip, po struci enolog. Možemo zaključiti da je i jednako veliki kreativac kao i sin, što vodi do jedinstvenih vina koja smo imali priliku kušati. Kako je ovo prije svega jedna obiteljska priča, u nju je uključen i brat Vjeko bez čijeg velikog doprinosa ona ne bi bila potpuna.
Oni posebno ističu svoju svježu Žilavku, koja se nakon berbe, kroz naredna dva do tri mjeseca, već nalazi u prodaji. To je ujedno i prvo vino koje smo kušali, a koje karakterizira svježina i tropske voćne arome. Sve u svemu, jedno zaista „lepršavo“ i lagano vino koje nosi ugodno osvježenje za nepce.
Degustacija se nastavlja Marijanović Žilavkom, selekcijom iz 2022. godine, nastalom od grožđa koje dolazi s najboljeg položaja, a zatim dva mjeseca odležava u novim barrique bačvama, koje vinima daju poseban karakter i arome poput kokosa i vanilije. Možemo reći da se tu radi o jednoj ozbiljnoj i nesvakidašnjoj vinskoj kreaciji.
Nakon toga, kušali smo Blatinu iz 2020. godine, a zatim i Cabernet Sauvignon koji je odležao u hrastovim bačvama 18 mjeseci. Ishod odležavanja u takvim bačvama je izražena neodoljiva aroma bobičastog voća i začina.
Moramo napomenuti i da u svojoj kolekciji imaju popularni Marijanović Rosé, vino koje je već nekoliko mjeseci rasprodano.
Iako smo uživali u svakoj novoj butelji, moramo priznati da smo s nestrpljenjem čekali prezentaciju jedne od njihovih, po mišljenju mnogih vinskih stručnjaka, najbolje etikete – Marijanović 33.
Ovo specifično vino je cuvée, koji čine tri sorte vina u jednakom omjeru, pa se tako u ovim buteljama krije 33% Blatine, 33% Syrah i 33% Cabernet Sauvignon, a od 2014. godine, kada su ga izbacili na tržište, možete ga pronaći u podrumima istinskih vinskih zaljubljenika. Naravno, nismo odoljeli da ne pitamo što čini preostalih 1% u butelji, na što nam Josip odgovara – Ljubav!
Također, otkrio nam je i da je vino nastalo 2012. godine, kada su on i otac kupili tri bačve izrađene od bosanskog hrasta. Da bi testirali što takva bačva čini vinima, napunili su svaku s jednom sortom crnog grožđa iz vinograda i nakon stalnog kušanja u periodu od dvije godine, odlučili za svoje prijatelje i vinske znalce organizirati blind tasting. Tu su im ponudili kombinaciju ova tri vina nakon čega su se svi složili kako upravo taj spoj tri vrste u jednakom omjeru, donosi zaista jedinstvenu aromu.
Tako je nastala, danas veoma poznata etiketa, Marijanović 33. Ona se uvijek radi u ograničenoj količini (od kojih zadnja iznosi 5.900 butelja) pa ako ju negdje primijetite, ne propustite svoju priliku da ju dodate u kolekciju.
Kada i vi osjetite da vas priroda i sav raskoš jeseni zovu u svoje okrilje, preporučujemo ovu šarmantnu destinaciju u kojoj ćete ugodno iznenaditi svoja okusna, ali i vizualna osjetila. Dok se sunce spušta ispod horizonta i obasjava ovaj hercegovački vinograd zlatnim sjajem i toplinom, nazdravite ljepoti života uz njihova vrhunska vina i podsjetite se kako sreću zaista čine male stvari.
Foto: Privatna arhiva
TEKST: Ada Ćeremida
Kada smo prvi put pratili Sarajevo Photography Festival, bilo je jasno da grad dobija događaj koji ima potencijal da fotografiju stavi u centar kulturnih razgovora. Pet godina kasnije, taj potencijal prerastao je u međunarodno prepoznatu platformu koja u Sarajevo dovodi autore, kustose, izdavače, umjetnike i fotografe iz cijelog svijeta.
Sinoć je u Narodnom pozorištu Sarajevo održana ceremonija proglašenja pobjednika petog izdanja festivala, a među partnerima koji su učestvovali u dodjeli nagrada bio je i Bonjour.ba. Naša glavna urednica Emina Smaka uručila je nagradu u kategoriji modne fotografije, potvrđujući dugogodišnju saradnju s festivalom koji iz godine u godinu raste zajedno sa zajednicom koja ga prati.
Osim proglašenja pobjednika, večer je bila i prilika da se još jednom podsjetimo koliko fotografija može biti snažan alat za dokumentovanje, propitivanje i razumijevanje svijeta oko nas. U nastavku donosimo pregled autora i radova koji su obilježili ovogodišnje izdanje festivala.
Najveće priznanje ovogodišnjeg Sarajevo Photography Festivala pripalo je ukrajinskoj fotografkinji Anyi Tsaruk, koja živi i radi u Berlinu. Osim što je osvojila Grand Prix i novčanu nagradu od 2.000 eura, Tsaruk je postala i prva žena koja je u petogodišnjoj historiji festivala ponijela ovu titulu.
Istovremeno je odnijela pobjedu i u kategoriji dokumentarne fotografije, dok su drugo i treće mjesto osvojili Nicola Muirhead sa Bermuda i Umberto Diecinove iz Italije. Posebno priznanje u ovoj kategoriji pripalo je Valentini Sinis. 
U kategoriji modne fotografije nagradu je osvojila Solène Richard iz Francuske, dok su drugo i treće mjesto pripali Emmanuelu Annoru Sarfu iz Gane i Liz Miller Kovacs iz Sjedinjenih Američkih Država.
Posebno priznanje dobila je Olga Zaverženec.
U kategoriji portreta laureatkinja je Angelica Collin iz SAD-a, ispred Marcosa Azulaya iz Argentine, dok je treće mjesto osvojio bosanskohercegovački fotograf Vedad Divović. U kategoriji Life pobjedu je odnio Mitar Simikić iz Bosne i Hercegovine, dok su među nagrađenima bili i Sabrina Losso te Yasser Alaa Mobarak. Žiri je dodijelio i posebno priznanje Dejanu Mijoviću iz Slovenije.
Pejzažna fotografija ove godine pripala je Xiaopingu Linu iz Kine, dok je u kategoriji Event prvo mjesto osvojio Giancarlo Pagetti iz Italije. Među nagrađenima našli su se i autori iz Turske, Njemačke, Grčke i Sjedinjenih Američkih Država, potvrđujući međunarodni karakter festivala koji iz godine u godinu privlači sve veći broj prijava iz različitih dijelova svijeta.
Nakon dodjele nagrada otvorena je i izložba finalista i pobjednika u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Postavka okuplja najuspješnije radove inspirisane ovogodišnjom temom "Under Pressure", koja istražuje političke, društvene, emocionalne i tehnološke pritiske kao jedno od dominantnih iskustava savremenog života.
Foto: Monika Andrić, Amina Alađuz
Program festivala ove godine dodatno su obogatili projekti poput izložbe Danis Tanović "25 Years of No Man's Land", izložbe "Carmina, Carlota: Retail Ritual" španske umjetnice Carlota Guerrero te projekta "Home of the Perpetually Lost" fotografa Vedad Divović . Upravo kroz ovakve programe festival nastavlja razvijati prostor za dijalog između fotografije, umjetnosti i društva, potvrđujući svoju poziciju jednog od najznačajnijih kulturnih događaja u regiji.
Festival traje do 7. juna, a pobjednici i finalisti ostaju u Sarajevu tokom trajanja programa, pružajući publici priliku da njihove radove vidi iz prve ruke i upozna autore koji danas oblikuju savremenu fotografsku scenu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
