U malenom mjestu Služanj u Hercegovini, nadomak Čitluka, krije se neodoljiva obiteljska vinarija Marijanović koja pruža odmor za duh i tijelo.

Vinariju Marijanović smo posjetili u idealno vrijeme godine, kada se degustacija ukusnih vina savršeno sljubljuje s raskošnom prirodom i tonovima koje donosi jesen. Tako nas je, već pri samom dolasku, oduševio prolaz kroz vinograd koji vodi do same vinarije. Tu nas je srdačno dočekao Josip Marijanović, jedan od vlasnika vinarije, a ujedno i veliki zaljubljenik u vina i Hercegovinu.




Vinarija je osnovana još 1936. godine, a sada ju vodi već četvrta generacija, jednako predana izradi vrhunskih vina i magije koju stvaraju u svojoj vinariji, gdje i započinje naša mala vinska posjeta.

Iako, riječ mala nije dostatna riječ za vinograd koji se proteže na 2.5 hektara na kojima su posađene autohtone sorte Žilavka i Blatina, ali i Syrah i Cabernet Sauvignon. Dok kročimo kroz vinograd koji se nalazi na laganoj padini, što osigurava uzgoj grožđa vrhunske kvalitete koja su preduvjet za vrhunska vina, Josip nam objašnjava njihov vizionarski pogled u budućnost.

Prostor oko vinarije trenutno prolazi kroz transformaciju koja će u budućnosti u tu neodoljivu, romantičnu oazu, smjestiti hotel kako bi se gosti mogli zadržati i osjetiti čari buđenja u srcu vinograda. Uz to, Josip nam pojašnjava kako će zasigurno najljepši dio hotela biti panoramski pogled na vinograde što će unijeti dodatnu magiju u već svakako čaroban čin degustacije vina.

Osim kvalitete vina, važna je i priča i ljubav koja se krije iza nastanka istoga. Kroz naš posjet vinariji Marijanović, shvatili smo koliku pažnju pridaju detaljima, koji za krajnji proizvod čine bitnu razliku. Tako su nam istaknuli da su posebno ponosni na činjenicu da se vinarija nalazi tik uz vinograd, a zahvaljujući tome, svježe ubrano grožđe se već kroz dvadesetak minuta prerađuje. Na ovaj način se grožđe ne gnječi i ne zagrijava u transportu, što dodaje na kvaliteti prilikom kreiranja vina.




Kada kažemo da je u čitav ovaj proces utkana ljubav, zaista to i mislimo. U ovoj maloj obiteljskoj vinariji se svake godine, krajem devetog mjeseca, okupi dvadesetak lokalaca koji rade ručnu berbu grožđa.

Na naš upit tko stoji iza kreiranja vina, Josip objašnjava kako on radi zajedno sa svojim ocem, koji je, baš kao i Josip, po struci enolog. Možemo zaključiti da je i jednako veliki kreativac kao i sin, što vodi do jedinstvenih vina koja smo imali priliku kušati. Kako je ovo prije svega jedna obiteljska priča, u nju je uključen i brat Vjeko bez čijeg velikog doprinosa ona ne bi bila potpuna.

Oni posebno ističu svoju svježu Žilavku, koja se nakon berbe, kroz naredna dva do tri mjeseca, već nalazi u prodaji. To je ujedno i prvo vino koje smo kušali, a koje karakterizira svježina i tropske voćne arome. Sve u svemu, jedno zaista „lepršavo“ i lagano vino koje nosi ugodno osvježenje za nepce.

Degustacija se nastavlja Marijanović Žilavkom, selekcijom iz 2022. godine, nastalom od grožđa koje dolazi s najboljeg položaja, a zatim dva mjeseca odležava u novim barrique bačvama, koje vinima daju poseban karakter i arome poput kokosa i vanilije. Možemo reći da se tu radi o jednoj ozbiljnoj i nesvakidašnjoj vinskoj kreaciji.




Nakon toga, kušali smo Blatinu iz 2020. godine, a zatim i Cabernet Sauvignon koji je odležao u hrastovim bačvama 18 mjeseci. Ishod odležavanja u takvim bačvama je izražena neodoljiva aroma bobičastog voća i začina.




Moramo napomenuti i da u svojoj kolekciji imaju popularni Marijanović Rosé, vino koje je već nekoliko mjeseci rasprodano.

Iako smo uživali u svakoj novoj butelji, moramo priznati da smo s nestrpljenjem čekali prezentaciju jedne od njihovih, po mišljenju mnogih vinskih stručnjaka, najbolje etikete – Marijanović 33.

Ovo specifično vino je cuvée, koji čine tri sorte vina u jednakom omjeru, pa se tako u ovim buteljama krije 33% Blatine, 33% Syrah i 33% Cabernet Sauvignon, a od 2014. godine, kada su ga izbacili na tržište, možete ga pronaći u podrumima istinskih vinskih zaljubljenika. Naravno, nismo odoljeli da ne pitamo što čini preostalih 1% u butelji, na što nam Josip odgovara – Ljubav!

Također, otkrio nam je i da je vino nastalo 2012. godine, kada su on i otac kupili tri bačve izrađene od bosanskog hrasta. Da bi testirali što takva bačva čini vinima, napunili su svaku s jednom sortom crnog grožđa iz vinograda i nakon stalnog kušanja u periodu od dvije godine, odlučili za svoje prijatelje i vinske znalce organizirati blind tasting. Tu su im ponudili kombinaciju ova tri vina nakon čega su se svi složili kako upravo taj spoj tri vrste u jednakom omjeru, donosi zaista jedinstvenu aromu.




Tako je nastala, danas veoma poznata etiketa, Marijanović 33. Ona se uvijek radi u ograničenoj količini (od kojih zadnja iznosi 5.900 butelja) pa ako ju negdje primijetite, ne propustite svoju priliku da ju dodate u kolekciju.

Kada i vi osjetite da vas priroda i sav raskoš jeseni zovu u svoje okrilje, preporučujemo ovu šarmantnu destinaciju u kojoj ćete ugodno iznenaditi svoja okusna, ali i vizualna osjetila. Dok se sunce spušta ispod horizonta i obasjava ovaj hercegovački vinograd zlatnim sjajem i toplinom, nazdravite ljepoti života uz njihova vrhunska vina i podsjetite se kako sreću zaista čine male stvari.

Foto: Privatna arhiva

SoMo Borac, jedno od najznačajnijih regionalnih priznanja za digitalne projekte i kampanje, ove godine slavi svoje trinaesto izdanje u zagrebačkom Mozaik Event Centru.

SoMo Borac slavi inovativnost, odvažnost i utjecaj digitalnih kampanja u regiji, stoga je za naš tim velika potvrda to što je upravo Bonjour.ba jedini bh. medij koji je ušao u finale ovogodišnjeg natjecanja.

U finale smo ušli sa projektom “Promocija bh. kulture kroz digitalne formate na Bonjour.ba”, koji se nalazi u kategoriji SoMo Media: Best Storytelling, a na kojem naš tim strateški i posvećeno radi već više od godinu dana sa istom idejom: da kulturu približimo publici na nov, savremen i estetski način.



Šta je SoMo Borac i zašto je važan?  

SoMo Borac je jedno od najuglednijih regionalnih priznanja koje već više od decenije nagrađuje najbolje digitalne radove iz cijele regije od oglašivačkih kampanja do inovativnih medijskih projekata.

Žiri od više od 80 stručnjaka iz cijelog regiona bira finaliste i dobitnike u 16 kategorija unutar Advertising i Media stream-ova, prepoznajući originalnost, kreativnost i utjecaj digitalnih sadržaja.

Foto: @somoborac

Ovogodišnje izdanje donosi i novitete, među njima i nagradu Northern Star, koja ističe projekte i saradnje koje doprinose neovisnosti i inovativnosti digitalnog ekosistema.

Zahvaljujući svojoj reputaciji i stručnosti žirija, SoMo Borac već godinama postavlja standarde kvalitete u digitalnim medijima i komunikacijama u regiji.



Bonjour.ba projekat: Novo poglavlje izvještavanja bh. kulture  

Digitalno izvještavanje o kulturi u Bosni i Hercegovini godinama je bilo ograničeno na formalne najave zbog čega je publika teško mogla osjetiti stvarnu povezanost s teatrom, filmom ili umjetnošću što je rezultiralo pasivnošću publika.

Zato smo mi na Bonjour.ba odlučili promijeniti taj narativ.

Bonjour.ba tim je razvio potpuno novi behind-the-scenes format koji kombinuje pripovijedanje, vizuelnu estetiku i interaktivne formate kroz rubriku Kultura kao i na društvenim mrežama. Cilj je bio jasan, a to je da učinimo kulturu angažovanom, emotivnom i bliskom mlađim generacijama.

U fokus smo stavili momente iza scene, produkcijske procese, razgovore s umjetnicima, editorijale i pažljivo kreirane video formate, sadržaje koji kulturu prikazuju ne kao udaljenu i formalnu, već kao živu, savremenu i blisku.








Da bismo ovaj pristup implementirali, analizirali smo podatke o čitanosti, dijeljenju i angažmanu, kako na Bonjour.ba, tako i u širem digitalnom pejzažu BiH i na osnovu tih uvida razvili format koji je otvorio novi način pričanja o kulturi u digitalnom prostoru.

Rezultati su nadmašili sva očekivanja jer…

• članci u novom formatu ostvarili su 75 puta više pregleda nego člaci u prijašnjem formatu,

• prva serija tekstova imala je rast čitanosti od +400% do +1.150%,

• najnoviji tekstovi bilježe i do +500% rasta u čitanosti u odnosu na prve članke sa istim pristupom,

• na društvenim mrežama zabilježen je rast od +278,2% u dosegu,

• +14,92% u interakcijama publike,

• te +264,5% u pregledima foto i video sadržaja  na društvenim mrežama.

Tokom Sarajevo Film Festivala, posebno ovog augusta, naš novi koncept izvještavanja donio je potpuno svježu perspektivu gdje je publika dijelila, komentarisala i pratila svaki trenutak Festivala, potvrđujući da emocija i estetika mogu ponovo povezati ljude s umjetnošću.

Ovaj pristup nije samo donio rekorde, već i stvorio novi i prepoznatljivi hero content model lifestyle magazina, koji objedinjuje tržišnu vrijednost, relevantnost i prepoznatljiv Bonjour.ba estetski potpis.

Rubrika Kultura, svakim danom raste kroz priče o filmu, muzici, teatru, književnosti, vizuelnim umjetnostima i društvenim fenomenima iz Bosne i Hercegovine i regije, a sada je prepoznata i među najboljima u regiji. 

Kroz taj rast, Kultura je postala je digitalni most između umjetnosti i publike.







Ko su finalisti SoMo Borca 2025?  

Ovogodišnji finalisti predstavljaju najkreativnije medijske i oglašivačke projekte regije. U Media stream-u, gdje su se takmičili izdavači i redakcije, među finalistima su se našli i projekti iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, a Bonjour.ba je jedini medijski predstavnik Bosne i Hercegovine.

Pobjednici će biti proglašeni 24. oktobra u Zagrebu, na dodjeli koja okuplja najvažnije regionalne kreatore digitalnog sadržaja, urednike i medijske inovatore. Svi finalisti su objavljeni na službenim stranicama SoMo Borca. 




Bez obzira na ishod, ulazak među finaliste potvrđuje ono što nas svakodnevno vodi, da i u digitalnom svijetu, priče iz kulture imaju snagu da povezuju, inspirišu i traju.

Naš cilj ostaje isti, da kroz digitalne priče i estetiku nastavimo donositi kulturu koja inspiriše, povezuje i otvara nova pitanja.

Dok se pripremamo za dodjelu u Zagrebu, ponosni smo što upravo iz BiH dolazi projekat koji pokazuje da kultura u digitalnom prostoru može biti jednako živa, emotivna i bliska.

Vidimo se u Zagrebu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba arhiva