TEKST: Bonjour.kolumnistica
DATUM OBJAVE: 11.10.2021.
U želji da pronađemo najbolju inspiraciju za uređenje doma, u novoj Bonjour kolumni posvećenoj uređenju interijera ugostili smo kreativnu Suzanu Nikić.
Upravo Suzana već godinama privlači pažnju svojim odlično uređenim interijerom koji je i nama nerijetko poslužio kao inspiracija za dekoriranje doma.
Suzana Nikić je zaljubljenica u dom, dekor i organizaciju, ali i osnivačica Home Like Yours profila na kojem ćete naći interior inspiraciju.
U njenoj prvoj kolumni pitali smo ju kako na praktičan, ali i neodoljiv način napraviti jesenski makeover u našem domu gdje nam je Suzana otkrila sjajne trikove. Uvela nas je u osnove preuređenja dnevnog boravka, savjetovala nas o makeoveru kuhinje, ali i otkrila i nekoliko detalja za jesenski upgrade spavaće sobe.
Njene savjete, kao i odgovore na pitanja gdje pronalazi najljepše ukrase i inspiraciju za uređenje otkrijte u nastavku.
Gdje pronalaziš inspiraciju u uređenju? Koji su prvi koraci kako bismo započeli jesenski makeover?
Inspiracije za uređenje pronalazim svuda oko sebe. Ako konkretno pričamo o jesenjoj dekoraciji, tu najviše crpim iz prirode. Šetnja šumom me ispiriše i tu većinom pronalazim i materijal za neke DIY dekoracije.
Što se tiče jesenjeg makovera ja uvijek volim da krenem od jastuka, polako, zatim dodajem grančice, šišarke, bundeve...
Kako preurediti dnevni boravak?
Odaberite paletu boja koja vam se dopada.
Meni su asocijacija na jesen bež-braon, zeleni i narandžasti tonovi. Kada ste odredili paletu boja, započnite postepenim dodavanjem dok ne budete zadovoljni.
Ja uvijek prvo krećem sa klub stolom i sofom. Na stol volim da dodam vazu sa suhim cvijećem i svijeću sa omiljenim mirisom.
Sofu ukrašavam jastucima i tu volim da pretjeram jer je to zaista najlakši način da izmijenite prostoriju. Neka vam se u sve to ušulja i neka bundevica i na odličnom ste putu.
Kako preurediti kuhinju?
Na kuhinjsku ploču volim da dodam vazu sa grančicama i po neku bundevicu. Kuhinju možete ukrasiti i lijepim krpama. Ja često u šumi pronađem i kore drveta i mahovinu i napravim jednu tacnu na koju stavim svijeću.
Odlično izgleda, a sve imate u prirodi i ne kupujete ništa.
Kako preurediti spavaću sobu?
Što se tiče spavaće sobe, dodavanjem ukrasnih jastuka u paleti jesenjih boja je sasvim dovoljno. Naravno, nemojte zaboraviti neku lijepu dekicu za jesenja ušuškavanja vikendom.
Ukoliko ste ljubitelj svijeća dodajte na noćni stolić i jednu sa vama omiljenim mirisom.
Gdje pronaći najljepše ukrase? Kupuješ li ih sezonski ili? Od čega započeti?
Što se tiče kupovine ukrasa tu nemam omiljenu radnju, dosta istražujem i kupujem tamo gdje nađem ono što tražim (smijeh). Nekada je to stvarno izazov.
Volim H&M home, Zara home, Depot, Jysk… svugdje nađem po nešto.
Ja obično na kraju svake sezone kupim na sniženju po nešto za sljedeću i tako gradim svoju kolekciju.
Tako izbjegavam kupovinu nepotrebnih sitnica i ulažem u dobre komade koji će mi trajati i koje ću rado koristiti iz sezone u sezonu, u novom ruhu, razumije se.
Krenite sa dosta basic komada. Lijepa vaza koju možete koristiti cijele sezone, dobri jastuci koje apsolutno ne morate mijenjati svakog mjeseca. Bitno je da pronađete sebe i za svoj prostor odaberete stvari koje će istaknuti vaš prostor.
***
Naslovna fotografija: @home_like_yours
Tekst: Suzana Nikić
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
