Nivea BH Fashion Week Sarajevo Recenzija by modamo.info – druga  večerDruga večer sarajevskog tjedna mode se odvijala pred manjim brojem uzvanika što je dobro jer sinoć su, za razliku od noći otvaranja, svi mogli stati u salu Doma oružanih snaga. Svoje kolekcije su predstavili još tri bh.dizajnerska imena – Edina Osmančević je prva poslala svoje modele na pistu, zatim je uslijedil

Edina Osmančević

Korištenje neboja, točnije bijele, smeđe, bež, boje leda i zlatne učinilo je da kolekcija naziva „Arahna Chic“ dobije svoj početak, nit vodilju i kraj, no bez priklanjanja trendovima koji vladaju na svjetskoj modnoj sceni za ovu sezonu, a to su boje, boje i boje. Prvi modeli koji su se pojavili odali su dojam da ćemo vidjeti jednu klasičnu à la Bellissima liniju za poslovne žene, no dizajnerica je u finalu napravila pomak zahvaljujući zlatnoj i bijelim haljinama. One su je odmakli iz te „poslovne“ forme, iako se u svojoj cjelovitosti kolekcija može opisati kao klasična. Detalj koji je također pomogao da se kolekcija ne utopi u klasici jesu moderne futurističke forme koje smo vidjeli na kopčanju hlača i suknji, te na rukavima haljina. No futurizam nije ono najbolje što bi istaknuli na kolekciji, a nije ni klasično završavanje revije inačicom vjenčanice, nego kao najbolje ističemo korištenje čipke na haljinama. Iako već viđeno, jako lijepo i cjelovito izgledaju te romantične haljine za koje smo sigurni da će među prvim modelima iz kolekcije pronaći svoje mjesto na vješalicama bh.dama.

Svjetlana Vuković Ceca

Kolekcija naziva „Beauty“ je predstavljena u dva seta po šest haljina, a glavna razlika između njih je u tome što su jedne šivene tako da prate liniju tijela, dok druge slobodno padaju od struka prema dole. Nježne boje – blijedo roza, bijela i svijetloplava su obilježile kolekciju. Bilo je to kao da gledamo my sweet sixteen zabavu ili kao da smo se vratili ponovno na maturalnu proslavu, a najviše zahvaljujući prorezima ispod grudi na haljinama (slično rezovima kakvi su karakteristični za monokini, naravno samo puno plići).
Uglavnom proreze bi zašili.
Ono što nam se svidjelo je bijela haljina bez naramenica, srcolikog izreza s zlatnom aplikacijom na prednjem dijelu koja pomalo podsjeća na zmiju te kratka bijela haljinica na bretele u dojnjem djelu sašivena od volana. Istina, također već viđeno, ali lijepo.

Istok Bratić

„Jardins du la mediterranee“ tj „Vrtovi mediterana“ je kolekcija koju potpisuje Istok Bratić i on je izgleda jedini (zasada) pratio što se događa na modnoj sceni izvan naše zemlje. Sviđaju nam se mrkva hlače, kombinacija zelene suknje s narandžastim remenom i narandžasta suknja s plavim. Volimo minimalizam koji daju mrkva hlače i bijela majica. Plus ide i za igru ovratnicima kada govorimo o muškoj kolekciji.
Bilo je još lijepih komada, poput maxi suknje u kombinaciji s crveno bijelim prugama i crne haljine puf rukava ukrašene zlatnim dugim ogrlicama.
Ali koliko god se trudili nikako da povežemo kožne hlače, minimalizam, zlatni nakit, šešire širokog oboda, pruge, haljine stegnute u struku, žarke boje, hlače i sakoe u jednu kolekciju naziva "Vrtovi mediterana". No, to je možda samo do nas. Ili nije?

 
Večeras će svoje radove na 26. Nivea BH Fashion Weeku predstaviti studenti Tehničkog fakulteta Bihać, odsjek tekstilni dizajn, dizajnerica Bahar Kanik iz Turske, te bh.dizajnerice Slađana Raič Galić i Blanka Zgonjanin .

Napisala: Ana Perić
Foto: Monika Šimunac

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR