Bonjour.beauty škola: Stručnjaci brenda Skintegra odgovaraju na pitanja o njezi lica

Suha ili dehidrirana koža lica? Podnosi li osjetljiva koža trendy sastojke poput retinola ili salicilne kiseline?

Mnoštvo je beauty pitanja koja se svima svakodnevno vrte po glavi. Prilikom nanošenja svake kreme, kada vidimo proširene pore i vidljive linije, poželimo znati nešto više o pravilnoj njezi kože koja će naše lice dovesti do zdravog i sjajnog izgleda.

Stoga vam danas, u našoj Bonjour.beauty školi donosimo detaljan vodič kreiran kroz razgovor s osnivačicom brenda Skintegra. Jelena Skendžić Ratkajec će vas naučiti za kojim sastojcima smijete posegnuti kada imate osjetljivu kožu, koji će najbolje ublažiti vidljive pore ili bore, a uz to donosi i savršeno usklađenu beauty rutinu prema tipu kože.

Jelena Skendžić Ratkajec, osnivačica i CEO brenda Skintegra

Nakon ove beauty škole moći ćete samouvjereno i samostalno birati sastojke koji vam najbolje odgovaraju i bolje prepoznati stanje i potrebe vaše kože.


Kroz sva godišnja doba može doći do isušivanja kože, međutim, rijetko tko prepozna razliku između suhe i dehidrirane kože. Možete li nam pojasniti tu razliku i reći koji beauty sastojci bolje odgovaraju kojem od ovih stanja kože?

Dehidrirana koža je stanje, a suha koža je tip kože. Tip kože nasljeđujemo genetski od roditelja, dok stanjem kože možemo upravljati pravilnim odabirom preparata za njegu. Dehidrirana koža može se pojaviti na svakom tipu kože, a najčešće nastaje zbog pretjerano agresivnih čistača za lice, nedovoljne hidratacije lica, učestalog čišćenja kože i vanjskih uvjeta poput grijanja, hladnog vjetra i sunčanja.

Kod suhe kože potrebno je njegovati se s puno lipida. To su primjerice ceramidi, ulja, maslaci… Kod dehidrirane kože bolji pristup je slojevita njega i puno hidratacije. Najbolji efekt dat će ovlaživači poput glicerina, hijaluronske kiseline, aloe vere, ektoina…




Osim suhe ili dehidrirane kože, jedan od najčešćih problema (s kojima se susreću sve generacije) je osjetljiva koža koja odreagira na iritanse poput jakih parfema, boja, čistača i alkohola koji isušuje kožu. Koje alternative koristi vaš brend u borbi protiv korištenja takvih iritansa i koje sastojke preporučujete za umirivanje već nadražene kože?

Dobro ste primijetili, mi uistinu ne koristimo ništa od navedenih učestalih iritansa. Ukoliko je koža već nadražena, najbolji je minimalistički pristup bez puno koraka u njezi, uz kremu koja je maksimalno zaštitna i ne sadrži baš nikakve snažne aktivne tvari. Pogotovo se to odnosi na kiseline, retinoide, eterična ulja i slične sastojke.

Kod dehidrirane, isušene i osjetljive kože preporučila bih Una kremu koja je razvijena kao vrlo nježna, neutralna i primjenjiva čak i na dječjoj koži.


Kada smo kod nadražene kože, preporučujete li za takvu kožu korištenje popularnih sastojaka poput retinoida i AHA/BHA kiselina ili predlažete neku blažu alternativu?

Ukoliko je koža akutno nadražena i u stanju privremenog stresa, preporučila bih da trenutačno ne koristite ništa od aktivnih sastojaka. Radi se o periodu od dva do tri tjedna kada bismo se trebali fokusirati samo na hidrataciju i izbjegavati kompletno aktivne sastojke.

Ako je pak koža trajno, kronično osjetljiva i ima neku dermatozu koja prolazi kroz dugoročna stanja upale i remisije, naravno da takva koža ipak treba potporu u obliku anti - age njege, ali treba pripaziti da je ta njega primjerena za trenutno stanje kože i da se provodi rjeđe nego kod normalne, otporne kože. Primjerice, koža sa rozacejom će možda i moći koristiti retinoide, ali povremeno i uz veliki oprez, zasigurno ne svaki dan.




Možete li nam objasniti znanost iza anti - age sastojaka, odnosno kako oni točno utiču na mladenački izgled kože te (s obzirom na osjetljivost zrelije kože) kako je moguće osigurati da ti sastojci budu dovoljno nježni, a opet dovoljno učinkoviti u borbi protiv sitnih linija i bora?

Taj balans je doista teško postići jer aktivni sastojci stimuliraju kožu. Logično je zaključiti da osjetljiva i nadražena koža ne voli previše stimulacije. Može se tome doskočiti na način da se uz aktivne tvari u formulaciji upare visoke koncentracije snažno umirujućih sastojaka poput pantenola, madekasozida i sličnih tvari koje na neki način anuliraju negativne učinke stimulirajućih sastojaka.

Bitno je i prepoznati problematiku svoje kože i pravilno dijagnosticirati tip i stanje kože kako bismo mogli dozirati aktivne sastojke u mjeri koja neće prelaziti granicu tolerancije naše kože.


Koristeći neke anti - age sastojke postoji mogućnost da se dugoročnim korištenjem koža previše navikne na njih te se njihova moć umanji ili u nekim slučajevima počnu iritirati kožu. Kojom beauty rutinom i kojim sastojcima se možemo boriti protiv takvih efekata dugoročnog korištenja istih sastojaka?

Koža se zapravo nikada ne može naviknuti na učinak sastojaka na način da na njih postane otporna, ali može doživjeti svojevrsnu stagnaciju sa rezultatima. Također, što duže koristimo aktivne sastojke, povećavamo potencijal da nas oni počnu iritirati i smetati nam.

Zato ja nisam zagovornik preranog početka korištenja retinoida, ukoliko to doista koža ne zahtijeva. Ponekad će jednostavno zamjena proizvoda za istovjetnu, no drugačiju formulaciju djelovati dovoljno dobro i moći ćemo nastaviti koristiti željeni aktivni sastojak, ali ponekad to nećemo moći jer smo primjerice razvili alergiju ili intoleranciju na određeni sastojak i u tom slučaju ćemo morati pronaći njegovu alternativu koju možemo koristiti.




Možete li s nama podijeliti savjet s koliko godina je najidealnije inkorporirati anti - age sastojke u svoju dnevnu rutinu i kako se ta rutina treba razvijati s godinama?

Ukoliko je koža zdrava, otporna i ne pokazuje dramatično preuranjene znakove starenja, savjetujem početi s anti - age njegom s otprilike 25 do 27 godina. Do tada je potrebno kožu pravilno zaštititi od negativnih posljedica UV zračenja, nježno čistiti i hidratizirati. Ako je koža neproblematična i zdrava, to će biti sasvim dovoljno.


Postoji li određena kombinacija sastojaka i proizvoda koju biste preporučili za bolji anti - age efekt, a koja će napraviti savršen balans između snage djelovanja i nježnosti prema koži sklonoj iritacijama?

Nije jednostavno davati generalne savjete jer svatko od nas ima individualne netolerancije određenih sastojaka i formulacija, no ja bih rekla da, u kontekstu sprječavanja preuranjenog starenja, koža može puno profitirati od naizmjeničnog korištenja glikolne kiseline, vitamina C i retinoida.

Nažalost, ovako snažnu kombinaciju neće tolerirati svaka koža. Ukoliko je to slučaj, preporučujem da uz retinoide samo redovito prakticirate visoku UV zaštitu. To će polučiti željeni anti - age efekt dugoročno.


Možete li za naše čitatelje/ice složiti i osnovu dnevnu rutinu za problematičnu i osjetljivu mladenačku kožu?

Naravno da mogu - i dnevnu i noćnu. S time da bih naglasila da je ovo generalni prijedlog, svatko si može i treba individualno posložiti njegu jer najbolje sami poznajemo svoju kožu. Načelno govoreći, podijelila bih prijedlog rutine na dvije opcije njege - jedan je za normalnu do masnu, a drugi za normalnu do suhu kožu.

Ukoliko je koža normalna do masna, preporučila bih da za jutarnju njegu koristite Amphibian, zatim umirujući serum Infrared i nakon toga visoki zaštitni faktor Solar - faktor 30 ili 50. U večernjoj njezi potrebno je napraviti dvostruko čišćenje lica kombinacijom Atomic i Amphibian i onda, ovisno o stupnju osjetljivosti, imate izbor između Tria Light kreme i tri serumske emulzije - Spectre, Retirona i Architecta.

Spectru odaberite ako je koža baš jako osjetljiva, a između Retirona i Architecta birate u ovisnosti kako tolerirate retinoide, jeste li trudni ili dojite i slično.

Ako pak imate normalnu do suhu kožu, preporučujem ujutro korištenje Melt Milka i zatim serumske emulzije Spectre te Solara. Uvečer double cleanse, s time da Amphibian možete zamijeniti Melt Milkom i zatim obvezno Infrared pa Cica Cera ili Una, ovisno o stupnju osjetljivosti.




Kada je koža zaista jako suha, kremu možete pomiješati s boosterom Narom.


Salicilna i glikolna kiselina, ceramidi, peptidi, centella… sve su to sastojci o kojima često čitamo, ali mnogi još uvijek ne znaju kako ih pravilno koristiti u službi problematične kože. Možete li nam pojasniti moć ovih sastojaka u borbi s problematičnom kožom i reći koji od njih nisu prikladni za jako osjetljivu kožu?

Ovi sastojci uistinu jesu sjajni, ali njihova najveća moć leži upravo u sjajnim formulacijama koje omogućuju da ti isti sastojci dospiju u potrebne slojeve kože i učine razliku na licu. Zato je potrebno malo veće znanje o formulacijama i upravo zato se time kod nas u laboratoriju bave školovani farmaceuti što nije preduvjet za izradu konvencionalne kozmetike.

Naša kozmetika pripada sferi dermokozmetike i smatra se klasom iznad standardne kozmetike upravo zato što ključ nije samo u sastojcima već u njihovoj složenoj interakciji.


Postoje li neki lifestyle faktori i navike koje biste preporučili za održavanje zdrave kože, posebno za osobe koje se bore s nekim od navedenih stanja kao što su dehidrirana, suha i osjetljiva koža?

Svakako bih predložila da se ne izlažete suncu bez zaštitnog faktora, izbjegavanje konzumacije prevelikih količina alkoholnih pića i začinjene hrane, redovitu pravilnu i cjelovitu ishranu te umjerenu tjelesnu aktivnost. Svi ovi faktori do neke mjere pridonose općem zdravlje organizma, pa tako i kože.

* * *
Foto: Skintegra Promo