TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 20.4.2020.
Dizajniranje vlastite urbane džungle u domu jedna je od želja brojnih zaljubljenica u boho, vintage ili minimalističke interijere u kojima biljke uvijek probude poseban šarm i topao ugođaj.
Upravo radi vizualnih i brojnih drugih benefita (bolja akustika, poboljšanje kvalitete zraka...), koje biljke imaju u interijeru, odlučili smo istražiti koje od njih bi se dobro prilagodile uvjetima koje imamo u spavaonici te dale dodatnu opuštenost prostoru.
Od penjačica, preko prekrasnih biljaka sa sezonom cvjetanja pa sve do onih sa bogatim i razgranatim listovima, otkrijte kojih 5 biljaka može izgledati odlično u uređenju vaše spavaće sobe.
ALOE VERA
Ova biljka idealna je za uvjete u spavaćoj sobi jer oslobađa kisik tijekom večeri te je samim time sjajan dodatak svakom domu, obzirom da pročišćava zrak i poboljšava njegovu kvalitetu. Idealno je da ju držite do 8 sati na direktnom suncu, no, sasvim je u redu ako ju smjestite na mjesto koje ima malo sunca tijekom dana. Bitno je da se biljka nalazi u lončanici sa zemljom koja ima malo pjeska te imajte na umu da ju je potrebno zalijevati svako tri tjedna ili rjeđe ako je zima. Aloe veru možete vidjeti na fotografiji ispod na najvišoj polici lijevo.
ORHIDEJA
Orhideja je biljka koja poboljšava kvalitetu zraka i ublažava stres. Većinom se za nju veže predznak biljke za koju se teško brinuti, no, itekako je vrijedna dodatne brige obzirom da rijetko tko može ostati imun na njihove prekrasne cvjetove. Kada je briga o orhidejama u pitanju, one zahtijevaju plitku sadnju, indirektno svijetlo mjesto na prozoru okrenutom prema istoku ili jugu te dosta vode. Što se tiče zalijevanja, bitno je da pustite da se zemlja osuši između zalijevanja, a najbolje ćete provjeriti je li orhideji potrebno zalijevanje ako stavite prst 0,5 cm unutar zemlje i provjerite je li suha. Idealno je zalijevati ih tako što ćete ih staviti u kuhinjski sudoper i natapati 15 sekundi mlakom vodom te pripazite da voda oteče kroz rupice na dnu i ne zadržava se predugo u samoj lončanici.
AREKA PALMA
Biljka koja je poznata po tome da pomaže kod alergija, prehlada i drugih problema sa dišnim putevima, svoje idealno mjesto može pronaći upravo u vašoj spavaćoj sobi. Voli direktno sunce, no, ne tijekom cijelog dana jer će njeni listovi postati žuti. Jako je osjetljiva na pretjerano zalijevanje i preporučuje se zalijevanje dva do tri puta mjesečno, no ukoliko se vaša areka palma nalazi na direktnom suncu, zalijevanje treba biti malo češće od navedenog. Areka palma je visoka biljka sa tankim listovima koju možete vidjeti desno na fotografiji ispod.
LAVANDA
Prirodni lijek za poboljšanje sna i biljka koja će pridonijeti opuštenom ozračju u vašoj spavaonici sigurno je lavanda. Ova biljka koja nam omogućava dašak Toskane u domu ne zahtjeva previše brige, potrebno je da ima do 8 sati direktnog sunca u vašoj sobi, a između zalijevanja dopustite da se zemlja u kojoj se lavanda nalazi malo osuši, no ne toliko da biljka počne venuti.
ZLATNI PUZAVAC
Ukoliko ste u potrazi za neodoljivom penjačicom koja će se uklopiti u vaš boho ili minimalistički interijer, ova biljka je idealan odabir za vas. Par važnih stvari koje trebate imati na umu jesu da ova biljka ne treba, ali preferira direktno svjetlo, također traži ravnomjerno vlažnu zemlju te je i iznimno osjetljiva na pretjerano zalijevanje. Zlatni puzavac zalijevajte vrlo malo svaki tjedan dok raste te nastojte ne polijevati listove, samo zemlju u kojoj je puzavac zasađen te uvijek sačekajte da se zemlja u potpunosti osuši prije no što ju ponovo krenete zalijevati.
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
