Nedjelja uistinu treba poslužiti kao dan kada regenerirate svoju energiju i punite se pozitivnim vibracijama koje će vam mnogo pomoći da vam naredni radni tjedan prođe ugodno, bez nepotrebnog stresa i neraspoloženosti.

Stoga, kako bi uspjeli u svom naumu, stručnjaci kažu kako prvo trebate zaboraviti na posao. Nemojte nedjeljom paliti računalo, a poslovni telefon ako je ikako moguće – isključite. Ako ga ne možete isključiti onda ga bar stavite na neko mjesto gdje ćete ga čuti da zvoni, no gdje vam nije stalno ispred očiju.

Dan započnite svim onim ritualnima za koje nemate vremena radnim danima – tuširanje ili mirisna kupka, obilan doručak, kava, novine i magazini. Zatim se počastite šetnjom i druženjem s dragim osobama prije ručka. Pozovite svoje prijatelje ili rodbinu koju odavno niste vidjeli.

Ručajte nešto ukusno, uz vino ili drugi omiljeni napitak, nemojte žuriti i slobodno ostanite satima uz jelo. Nastavite uz neku čokoladnu slasticu i pjenušac ili čaj.

Nedjelju poslijepodne je najunčikovitije, kada govorimo o odmoru, provesti doma. Uvucite se u udobnu garderobu, dohvatite knjigu koja odavno skuplja prašinu, napravite filmski maraton ili pecite kolače za koje nikada nemate vremena. Večer neka također bude u laganom tonu, kako biste mogli leći na vrijeme i probuditi se u ponedjeljak ujutro svježi i odmorni.

Mnoge poznate uspješne osobe kažu kako je tajna njihove organiziranosti u 'to-do' listama koje prave prije početka posla, stoga savjetujemo nešto ranije buđenje u ponedjeljak i da si uz doručak i kavu napišete ono što trebate napraviti. Biti ćete organiziraniji i sigurno efikasniji kada imate crno na bijelom ono što morate napraviti kroz taj tjedan.

Vrijedi pokušati, zar ne?

***
Foto: unfold.com
Tekst: BONJOUR.ba 

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija