TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 12.8.2016.
Sarajevo Film Festival je međunarodni filmski festival i prava poslastica za sve filmoljupce, koji većinu ceremonije kao i projekcije filmova, koncentrira upravo unutar zgrade Narodnog pozorišta u Sarajevu. Ovaj Festival je još od 1994. godine polako transformirao Sarajevo i oživio filmsku industriju u njemu. Festival je postao i odlična platforma za promociju regionalnih i svjetskih filmova, te
Pozorište je osnovano 17.11.1919. godine - ispočetka je imao ulogu dramskog teatra, a danas je središte velikog broja dramskih, baletnih i opernih predstava. Njegova povijest je ispisana od strane mnoštva poznatih ansambla i uglednih umjetnika kako iz naše regije tako i iz inozemstva. Na sceni ove najstarije teatarske kuće u BiH izvele su se praizvedbe značajnih dramskih djela koje potpisuju čuvena imena poput Skendera Kulenovića, Meše Selimovića, Miroslava Jančića, Almira Bašovića, Abdulaha Sidrana i dr.
Kako razvoju drame, važan doprinos Narodno pozorište je dalo i razvoju novih i autentičnih dramskih oblika. Svoju ulogu je pronašlo i u drugačijem tumačenju klasike u drami, operi i baletu, kao i razvoju glazbene literature za operu i balet. ‘Jazavac pred sudom’ V. Miloševića, ‘Hasanaginica’, ‘Aska i vuk’ A. Horozića, ‘Katarina, bosanska kraljica’ Đ. Jusića - samo su neke od stanovitih opera koje su se izvele na daskama ovog sarajevskog teatra.
Ova povijesna građevina je za vrijeme Austro-Ugarske bila društveni dom s dvoranom u kojoj su se mogle održavati kazališne predstave, a cijelu zgradu projektirao je češki arhitekt Karlo Par. Zgradu je projektirao u historicističkom duhu po Paržikovoj izvornoj školi. Ovaj je objekt stilski neorenesansan, a uzor mu je bio u starijem Praškom Narodnom kazalištu te u bečkoj zgradi Burze koju je projektirao Paržikov učitelj Teofil von Hansen.
Narodno pozorište već 97 godina predstavlja teatarsku kuću u BiH koja je svojim umjetničkim rezultatima, radom generacija umjetnika, a posebno načinu organizacije (tri ansambla: Opera, Drama i Balet), važan element kazališnog i društvenog života u Bosni i Hercegovini.
Sva tri ansambla imala su dugu povijest koju su obilježili značajni događaji i prekretnice.
Narodno pozorište okuplja najznačajnija glumačka imena iz BiH te prostora bivše Jugoslavije gdje se vidi bitna komponenta rasta i razvoja dramske scene u BiH.
Prva glazbena djela u vlastitoj izvedbi u sarajevskom kazalištu bili su komadi s pjevanjem, koji su bili neobično popularni u našoj zemlji i koji su se intenzivno njegovali do početka Drugog svjetskog rata. Uprave sarajevskog Narodnog pozorišta davale su ovim komadima vidno mjesto u repertoaru, jer su oni privlačili publiku u većem broju nego dramska djela. Tako se 1921./22. godine formira kazališni orkestar, koji je iako skroman, bio prvi veći instrumentalni sastav koji je djelovao u Sarajevu na profesionalnoj osnovi. Prvi profesionalni zbor, u početku sa svega 18 članova, koji je kasnije osnovan, bio je glavni sudionik raznih glazbeno-scenskih i dramskih komada.
U razdoblju između dva svjetska rata, balet kao samostalno tijelo Narodnog pozorišta uopće nije postojao. Ali, kako se publika počela navikavati na balet kao novu i nepoznatu umjetnost zahvaljujući gostovanjima stranih ansambla i solista, sazrela je želja i potreba Narodnog pozorišta za stvaranjem vlastitog baletnog ansambla. Iako je uslijedilo nekoliko neuspjelih pokušaja, pri Društvu prijatelja umjetnosti Cvijeta Zuzori u prosincu 1934. godine osnovana je Ritmičko-baletna škola. Spomenuta gostovanja stranih ansambla, koncerti nastavnica i polaznica škole Cvijeta Zuzorić stvorili su okruženje u kojemu je za potrebe izvođenja prvih opernih predstava formiran mali baletni ansambl Narodnog pozorišta. Praizvedbom ‘Žetve’ 25.svibnja 1950. počinje uzbudljiva povijest sarajevskog baleta. Ansambl doživljava svoju stalni razvoj, osvaja repertoar i postaje ravnopravno baletno tijelo u širim okvirima te dobija i karakteristične osobine zbog kojih dugo godina kasnije ostaje cijenjen i prepoznatljiv u pojmu - sarajevski balet.
Osnivanje Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu 1946. godine je događaj velike vrijednosti za kulturnu povijest i razvoj glazbene kulture, kako u Sarajevu tako i u Bosni i Hercegovini. Početak njenog rada značio je obnavljanje Sarajevske filharmonije i osnivanje Glazbene akademije u Sarajevu - ustanove koja je uz Operu stvorila put razvoja glazbene kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
12. rujna 2007. godine Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika je donijelo odluku kojom se ova neorenesansna građevina proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Za MODAMO.info piše: Marija Perić
Foto:.visitmycountry.net, wikipedia.com, nps.ba
TEKST: Ada Ćeremida
Ako vam je poznata situacija da ujutro lijepo dekorišete sto u dnevnom boravku, a već navečer izgleda kao privremeno odlagalište svega što vam je bilo pri ruci, niste jedini.
Sto u dnevnoj sobi često postane najbrži test svakodnevnog života: tu završavaju daljinski, šolje, knjige, svijeće i sitnice koje nemaju svoje mjesto. Problem, međutim, nije u tome što ga “ne znate urediti”, nego u tome kako ga koristite.
Dobra vijest je da uredan i lijep sto ne zahtijeva stalno pospremanje, nego jedan pametan trik u načinu stiliziranja. Upravo taj pristup je ono što razlikuje sto koji uvijek izgleda smireno od onog koji se pretvori u haos čim dan krene.
Trik nije u dekoraciji, nego u zoniranju
Najveća greška kod stiliziranja stola u dnevnom boravku je tretiranje cijele površine kao jedne cjeline. U stvarnosti, sto se koristi tokom cijelog dana i mora imati jasnu strukturu.
Kada unaprijed definišete male “zone” na stolu, haos se nema gdje proširiti. Umjesto da sve stoji svuda, svaki predmet dobija svoj okvir i razlog zašto je tu.
Jedan podložak mijenja sve
Ako postoji jedan predmet koji odmah vraća osjećaj reda, to je pladanj ili veći podložak. On vizualno okuplja stvari i stvara dojam namjere, čak i kada se na njemu nalazi više predmeta.
Knjige, svijeća, mala posuda ili vaza, sve izgleda urednije kada je grupisano unutar jedne granice. Bonus je što se pladanj lako pomjeri ili očisti, bez stalnog preslagivanja.
Prazan prostor je dio dizajna
Sto ne mora biti popunjen da bi izgledao lijepo. Naprotiv, ostavljanje dijela površine praznim daje prostoru da “diše” i čini cijeli dnevni boravak smirenijim.
Taj slobodni dio stola je i praktičan tu se privremeno spušta šolja kafe ili knjiga, bez narušavanja estetike. Uredni interijeri često izgledaju tako upravo zato što nisu pretrpani.
Dekor koji trpi svakodnevni život
Birajte predmete koji su lijepi, ali i funkcionalni. Zatvorene kutijice za sitnice, dekorativne posude ili knjige koje se stvarno listaju rade puno bolji posao od “čistog” dekora koji stalno smeta.
Kada dekor ima svrhu, manja je šansa da će sto postati privremeno skladište. U tom balansu između estetike i upotrebe krije se tajna dugoročno urednog stola.
Sto u dnevnom boravku ne treba svaki dan ponovo dekorisati. Kada je osnovna postavka dobra, dovoljno je vratiti stvari na njihovo mjesto.
Upravo zato najbolji trik nije u dodavanju još jednog ukrasa, nego u jasnom sistemu koji prati vaš ritam života. Kada to postignete, sto ostaje lijep i uredan.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
