Sarajevo Film Festival je međunarodni filmski festival i prava poslastica za sve filmoljupce, koji većinu ceremonije kao i projekcije filmova, koncentrira upravo unutar zgrade Narodnog pozorišta u Sarajevu. Ovaj Festival je još od 1994. godine polako transformirao Sarajevo i oživio filmsku industriju u njemu. Festival je postao i odlična platforma za promociju regionalnih i svjetskih filmova, te

Pozorište je osnovano 17.11.1919. godine - ispočetka je imao ulogu dramskog teatra, a danas je središte velikog broja dramskih, baletnih i opernih predstava. Njegova povijest je ispisana od strane mnoštva poznatih ansambla i uglednih umjetnika kako iz naše regije tako i iz inozemstva. Na sceni ove najstarije teatarske kuće u BiH izvele su se praizvedbe značajnih dramskih djela koje potpisuju čuvena imena poput Skendera Kulenovića, Meše Selimovića, Miroslava Jančića, Almira Bašovića, Abdulaha Sidrana i dr.

Kako razvoju drame, važan doprinos Narodno pozorište je dalo i razvoju novih i autentičnih dramskih oblika. Svoju ulogu je pronašlo i u drugačijem tumačenju klasike u drami, operi i baletu, kao i razvoju glazbene literature za operu i balet. ‘Jazavac pred sudom’ V. Miloševića, ‘Hasanaginica’, ‘Aska i vuk’ A. Horozića, ‘Katarina, bosanska kraljica’ Đ. Jusića - samo su neke od stanovitih opera koje su se izvele na daskama ovog sarajevskog teatra.
Ova povijesna građevina je za vrijeme Austro-Ugarske bila društveni dom s dvoranom u kojoj su se mogle održavati kazališne predstave, a cijelu zgradu projektirao je češki arhitekt Karlo Par. Zgradu je projektirao u historicističkom duhu po Paržikovoj izvornoj školi. Ovaj je objekt stilski neorenesansan, a uzor mu je bio u starijem Praškom Narodnom kazalištu te u bečkoj zgradi Burze koju je projektirao Paržikov učitelj Teofil von Hansen.


Narodno pozorište već 97 godina predstavlja teatarsku kuću u BiH koja je svojim umjetničkim rezultatima, radom generacija umjetnika, a posebno načinu organizacije (tri ansambla: Opera, Drama i Balet), važan element kazališnog i društvenog života u Bosni i Hercegovini.
Sva tri ansambla imala su dugu povijest koju su obilježili značajni događaji i prekretnice.
Narodno pozorište okuplja najznačajnija glumačka imena iz BiH te prostora bivše Jugoslavije gdje se vidi bitna komponenta rasta i razvoja dramske scene u BiH.
Prva glazbena djela u vlastitoj izvedbi u sarajevskom kazalištu bili su komadi s pjevanjem, koji su bili neobično popularni u našoj zemlji i koji su se intenzivno njegovali do početka Drugog svjetskog rata. Uprave sarajevskog Narodnog pozorišta davale su ovim komadima vidno mjesto u repertoaru, jer su oni privlačili publiku u većem broju nego dramska djela. Tako se 1921./22. godine formira kazališni orkestar, koji je iako skroman, bio prvi veći instrumentalni sastav koji je djelovao u Sarajevu na profesionalnoj osnovi. Prvi profesionalni zbor, u početku sa svega 18 članova, koji je kasnije osnovan, bio je glavni sudionik raznih glazbeno-scenskih i dramskih komada.

U razdoblju između dva svjetska rata, balet kao samostalno tijelo Narodnog pozorišta uopće nije postojao. Ali, kako se publika počela navikavati na balet kao novu i nepoznatu umjetnost zahvaljujući gostovanjima stranih ansambla i solista, sazrela je želja i potreba Narodnog pozorišta za stvaranjem vlastitog baletnog ansambla. Iako je uslijedilo nekoliko neuspjelih pokušaja, pri Društvu prijatelja umjetnosti Cvijeta Zuzori u prosincu 1934. godine osnovana je Ritmičko-baletna škola. Spomenuta gostovanja stranih ansambla, koncerti nastavnica i polaznica škole Cvijeta Zuzorić stvorili su okruženje u kojemu je za potrebe izvođenja prvih opernih predstava formiran mali baletni ansambl Narodnog pozorišta. Praizvedbom ‘Žetve’ 25.svibnja 1950. počinje uzbudljiva povijest sarajevskog baleta. Ansambl doživljava svoju stalni razvoj, osvaja repertoar i postaje ravnopravno baletno tijelo u širim okvirima te dobija i karakteristične osobine zbog kojih dugo godina kasnije ostaje cijenjen i prepoznatljiv u pojmu - sarajevski balet.

Osnivanje Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu 1946. godine je događaj velike vrijednosti za kulturnu povijest i razvoj glazbene kulture, kako u Sarajevu tako i u Bosni i Hercegovini. Početak njenog rada značio je obnavljanje Sarajevske filharmonije i osnivanje Glazbene akademije u Sarajevu - ustanove koja je uz Operu stvorila put razvoja glazbene kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
12. rujna 2007. godine Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika je donijelo odluku kojom se ova neorenesansna građevina proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.





Za MODAMO.info piše: Marija Perić
Foto:.visitmycountry.net, wikipedia.com, nps.ba

Postoje planinski apartmani koji služe kao baza za skijanje, a postoje i oni koji postanu razlog zbog kojeg produžite boravak.

Chalet Košuta na Jahorini pripada ovoj drugoj kategoriji mjestu gdje se savremeni interijer susreće s toplinom prirodnih materijala i pogledom koji umiruje. 

Drvo, tekstil i suptilne crne akcentne linije stvaraju prostor koji je istovremeno minimalistički i topao, sofisticiran, ali nimalo hladan. Ovo je interijer koji razumije planinu i prilagođava joj se bez pretjerivanja.




Prirodni materijali kao temelj estetike

Prvo što primijetite jeste dosljednost materijala. Svijetlo drvo dominira prostorom od zidnih obloga i vrata, do trpezarijskog stola i detalja koji povezuju prostorije u jednu smirenu cjelinu. 

U kombinaciji s neutralnim zidovima i sivim podovima, interijer dobija balans između modernog i rustikalnog. Posebno su zanimljivi vertikalni drveni paneli u hodniku koji prostoru daju ritam i teksturu bez potrebe za dodatnim dekorom. 

Ovdje nema viška, svaki element ima svoju funkciju i razlog postojanja, a upravo ta suzdržanost čini prostor luksuznim.





Dnevna zona koja poziva na usporavanje

Zelena ugaona sofa postaje središte dnevnog boravka, diskretno referirajući na šumski pejzaž koji se nazire kroz prozore. Okrugli drveni stolići i mekani tepih unose taktilnost i slojevitost, stvarajući ambijent u kojem je prirodno spustiti tempo.

Sve je proporcijski odmjereno, bez agresivnih boja ili suvišnih detalja. Ovaj dio apartmana funkcioniše jednako dobro za jutarnju kafu kao i za večernje druženje nakon dana na snijegu.







Spavaća zona kao intimno planinsko utočište

Spavaća soba nastavlja priču o materijalima, ali u još mekšoj, intimnijoj verziji. Tapacirani uzglavlje, drvene zidne obloge i diskretna rasvjeta stvaraju osjećaj hotelske udobnosti bez sterilnosti. Prozorska niša s jastucima i teškim zavjesama postaje mali ritualni kutak mjesto za jutarnju tišinu ili pogled prema planini. 

Posebno je efektan detalj noćnog stolića od punog drveta, koji unosi organsku nepravilnost u inače preciznu kompoziciju prostora. Ovdje je jasno da je dizajn podređen osjećaju a ne obrnuto.







*Interijer je predstavljen na temelju javno dostupnih informacija s Airbnb platforme. Autor projekta nije bio naveden u dostupnim podacima. Ukoliko ste vi radili projekat, rado ćemo dopuniti članak uz odgovarajući kredit.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb