TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 12.8.2016.
Sarajevo Film Festival je međunarodni filmski festival i prava poslastica za sve filmoljupce, koji većinu ceremonije kao i projekcije filmova, koncentrira upravo unutar zgrade Narodnog pozorišta u Sarajevu. Ovaj Festival je još od 1994. godine polako transformirao Sarajevo i oživio filmsku industriju u njemu. Festival je postao i odlična platforma za promociju regionalnih i svjetskih filmova, te
Pozorište je osnovano 17.11.1919. godine - ispočetka je imao ulogu dramskog teatra, a danas je središte velikog broja dramskih, baletnih i opernih predstava. Njegova povijest je ispisana od strane mnoštva poznatih ansambla i uglednih umjetnika kako iz naše regije tako i iz inozemstva. Na sceni ove najstarije teatarske kuće u BiH izvele su se praizvedbe značajnih dramskih djela koje potpisuju čuvena imena poput Skendera Kulenovića, Meše Selimovića, Miroslava Jančića, Almira Bašovića, Abdulaha Sidrana i dr.
Kako razvoju drame, važan doprinos Narodno pozorište je dalo i razvoju novih i autentičnih dramskih oblika. Svoju ulogu je pronašlo i u drugačijem tumačenju klasike u drami, operi i baletu, kao i razvoju glazbene literature za operu i balet. ‘Jazavac pred sudom’ V. Miloševića, ‘Hasanaginica’, ‘Aska i vuk’ A. Horozića, ‘Katarina, bosanska kraljica’ Đ. Jusića - samo su neke od stanovitih opera koje su se izvele na daskama ovog sarajevskog teatra.
Ova povijesna građevina je za vrijeme Austro-Ugarske bila društveni dom s dvoranom u kojoj su se mogle održavati kazališne predstave, a cijelu zgradu projektirao je češki arhitekt Karlo Par. Zgradu je projektirao u historicističkom duhu po Paržikovoj izvornoj školi. Ovaj je objekt stilski neorenesansan, a uzor mu je bio u starijem Praškom Narodnom kazalištu te u bečkoj zgradi Burze koju je projektirao Paržikov učitelj Teofil von Hansen.
Narodno pozorište već 97 godina predstavlja teatarsku kuću u BiH koja je svojim umjetničkim rezultatima, radom generacija umjetnika, a posebno načinu organizacije (tri ansambla: Opera, Drama i Balet), važan element kazališnog i društvenog života u Bosni i Hercegovini.
Sva tri ansambla imala su dugu povijest koju su obilježili značajni događaji i prekretnice.
Narodno pozorište okuplja najznačajnija glumačka imena iz BiH te prostora bivše Jugoslavije gdje se vidi bitna komponenta rasta i razvoja dramske scene u BiH.
Prva glazbena djela u vlastitoj izvedbi u sarajevskom kazalištu bili su komadi s pjevanjem, koji su bili neobično popularni u našoj zemlji i koji su se intenzivno njegovali do početka Drugog svjetskog rata. Uprave sarajevskog Narodnog pozorišta davale su ovim komadima vidno mjesto u repertoaru, jer su oni privlačili publiku u većem broju nego dramska djela. Tako se 1921./22. godine formira kazališni orkestar, koji je iako skroman, bio prvi veći instrumentalni sastav koji je djelovao u Sarajevu na profesionalnoj osnovi. Prvi profesionalni zbor, u početku sa svega 18 članova, koji je kasnije osnovan, bio je glavni sudionik raznih glazbeno-scenskih i dramskih komada.
U razdoblju između dva svjetska rata, balet kao samostalno tijelo Narodnog pozorišta uopće nije postojao. Ali, kako se publika počela navikavati na balet kao novu i nepoznatu umjetnost zahvaljujući gostovanjima stranih ansambla i solista, sazrela je želja i potreba Narodnog pozorišta za stvaranjem vlastitog baletnog ansambla. Iako je uslijedilo nekoliko neuspjelih pokušaja, pri Društvu prijatelja umjetnosti Cvijeta Zuzori u prosincu 1934. godine osnovana je Ritmičko-baletna škola. Spomenuta gostovanja stranih ansambla, koncerti nastavnica i polaznica škole Cvijeta Zuzorić stvorili su okruženje u kojemu je za potrebe izvođenja prvih opernih predstava formiran mali baletni ansambl Narodnog pozorišta. Praizvedbom ‘Žetve’ 25.svibnja 1950. počinje uzbudljiva povijest sarajevskog baleta. Ansambl doživljava svoju stalni razvoj, osvaja repertoar i postaje ravnopravno baletno tijelo u širim okvirima te dobija i karakteristične osobine zbog kojih dugo godina kasnije ostaje cijenjen i prepoznatljiv u pojmu - sarajevski balet.
Osnivanje Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu 1946. godine je događaj velike vrijednosti za kulturnu povijest i razvoj glazbene kulture, kako u Sarajevu tako i u Bosni i Hercegovini. Početak njenog rada značio je obnavljanje Sarajevske filharmonije i osnivanje Glazbene akademije u Sarajevu - ustanove koja je uz Operu stvorila put razvoja glazbene kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
12. rujna 2007. godine Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika je donijelo odluku kojom se ova neorenesansna građevina proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Za MODAMO.info piše: Marija Perić
Foto:.visitmycountry.net, wikipedia.com, nps.ba
TEKST: Ada Ćeremida
Postoji nekoliko vrlo jasnih signala da će 2026. biti godina povratka boji ne onoj sigurnoj, prigušenoj, već bogatoj, smjeloj, neočekivanoj.
Gotovo sve vodeće svjetske kompanije za boje već su objavile svoje Color of the Year nijanse. I dok jedni biraju zemljane, prirodne tonove poput toplih krem nijansi, smeđih i zelenih, drugi uvode potpuno novu energiju kroz duboke crvene, vibrantne plave i dramatične ljubičaste.
Benjamin Moore, na primjer, ide u smjeru tamne i gotovo crne smeđe boje koja unosi eleganciju i dubinu. Behr bira Hidden Gem, zadimljenu jade zelenu s misterioznim prizvukom, Sherwin-Williams ostaje vjeran toplim neutralnim tonovima koji se ponašaju poput savršene scenografije za sve ostale boje, dok Glidden i Dunn-Edwards prelaze u toplu crveno-zemljanu i tamnozelenu teritoriju.
Čak i brendovi poput Little Greene ili Sikkens predlažu snažne, zasićene tonove od šljive do električno plave kao boje koje će dominirati u godini koja dolazi.
Sve to govori jedno: nakon dugog perioda dominacije bež tonova, ulazimo u fazu u kojoj će se domovi ponovo igrati kontrastima, karakterom i neočekivanim vizuelnim napetostima.
Ovaj povratak boji ne znači da neutrali nestaju, naprotiv, oni postaju topliji i sofisticiraniji. Ali 2026. naglasak prelazi na kombinacije koje pričaju priču, na spojeve koji možda zvuče neočekivano, ali u prostoru djeluju skladno, taktilno, emocionalno.
U nastavku donosimo najuzbudljivije možda i neočekivane, kolor-parove koji će obilježiti 2026., uz objašnjenje zašto rade i kako ih uklopiti u dom.
Kada se toplina spoji s pastelom i prostor dobije novi ritam
Duboka crvena nijansa, negdje između tamne trešnje i berry tona, sve više se pojavljuje u skandinavskim i milanskim interijerima, a njezina najveća snaga leži u kontrastu s puderasto plavom, tom nježnom, hladnom, gotovo retro pastelom. Ovaj spoj radi zato što spaja toplinu i dubinu s nečim prozračnim i mladim, stvarajući balans koji izgleda bogato, ali ne i teško. 
Najlakše ga je uvesti kroz tekstil: burgundy jastuci na baby blue fotelji ili obrnuto, kao i kombinacija plavih keramičkih setova s crvenkastim akcentima na stolu. Odlično funkcioniše i u spavaćoj sobi kroz posteljine, a u dnevnoj kroz tepih u tamnim tonovima i svijetloplavi artwork iznad sofe.
Paleta koja miriše na jug, sunce i prirodnu eleganciju
Terracotta već nekoliko sezona lagano jača, ali tek u 2026. ulazi u punu scenu kao nijansa koja donosi toplinu, teksturu i mediteransku smirenost. Kada joj se pridruži mutna maslinasto-zelena, nastaje paleta koja djeluje prirodno, zemljano i izuzetno sofisticirano. 
Ovaj spoj najbolje funkcioniše u kuhinji i blagovaonici: glinene vaze, keramički tanjuri, maslinasti stolnjaci, drvo i toplo svjetlo. U dnevnom prostoru, terracotta tepih ili jastuci mogu biti savršena podloga za maslinasto-zelenu fotelju. Paleta djeluje smireno, ali s karakterom, kao da ste u domu ispunjenom suncem.
Za dom koji voli tamne tonove, ali ostaje profinjen
Zadimljeno teal-zelena jedna je od najprepoznatljivijih boja koju su brendovi istaknuli za 2026. godinu dovoljno duboka da djeluje luksuzno, dovoljno hladna da ne preuzme prostor. Kada se spoji s toplom čokoladno smeđom, dobija se dramatična, ali izuzetno uglađena kombinacija, nalik interijerima boutique hotela. 
Najljepše izgleda kroz materijale: teal baršun na fotelji ili uzglavlju, tamno drvo na komodama, keramičke lampe u zadimljenim tonovima, smeđa koža na stolicama. Ova kombinacija odlična je za sve koji žele unijeti boju, ali i zadržati osjećaj elegancije.
Kada romantični tonovi susretnu zemljanu smirenost
Duboka šljiva i nježno lila već imaju svoj trenutak u modnom svijetu, a 2026. će ih prenijeti u interijere posebno kada se sparuju s mekom, prirodnom zelenom. 
Ovaj spoj djeluje pomalo neočekivano, ali upravo zato izgleda svježe i couture. Mauve posteljina uz maslinaste noćne lampe, lila stakleni setovi uz tamnozeleno cvijeće, šljiva tepih kao podloga zelenoj sofi sve su to načini da unesete ovu sofisticiranu kontrastnu paletu. Radi zato što spaja hladnu romantičnost s toplim zemljanim prizvukom, bez ikakve teatralnosti.
Najrazigraniji trend godine pretvara dom u vizuelnu priču
Za sve koji vole malo više igre u prostoru, spoj toplog okera i prigušene ružičaste jedan je od najveselijih trendova koji će obilježiti 2026. Mustard daje energiju, dubinu i vintage prizvuk, dok dusty rose donosi mekoću i ženstvenost. 
Fantastično izgleda u dnevnom boravku gdje oker fotelja može biti balansirana ružičastim dekama i jastucima, ili u blagovaonici kroz kombinaciju ružičaste keramike i zlatno-žutih detalja. Paleta je hrabra, ali u prostoru djeluje nježno, kreativno i vrlo “editorial”.
Ako je 2025. još uvijek balansirala između sigurnog minimalizma i povremenih akcenata boje, 2026. jasno poručuje da interijeri ulaze u eru izražajnijih, emotivnijih paleta. Hrabre kombinacije više nisu rezervirane za editorial stranice nego postaju dio svakodnevnih domova koji žele priču, karakter i vizuelnu dinamiku.
Najljepši trend godine možda i jeste ta spremnost da spojimo ono što je donedavno djelovalo nespojivo tople i hladne tonove, pastel i dubinu, nježnost i dramatičnost. A kad se jednom ohrabrite, otkrićete da upravo u tim kontrastima prostor počinje disati na potpuno nov način.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
