TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 12.8.2016.
Sarajevo Film Festival je međunarodni filmski festival i prava poslastica za sve filmoljupce, koji većinu ceremonije kao i projekcije filmova, koncentrira upravo unutar zgrade Narodnog pozorišta u Sarajevu. Ovaj Festival je još od 1994. godine polako transformirao Sarajevo i oživio filmsku industriju u njemu. Festival je postao i odlična platforma za promociju regionalnih i svjetskih filmova, te
Pozorište je osnovano 17.11.1919. godine - ispočetka je imao ulogu dramskog teatra, a danas je središte velikog broja dramskih, baletnih i opernih predstava. Njegova povijest je ispisana od strane mnoštva poznatih ansambla i uglednih umjetnika kako iz naše regije tako i iz inozemstva. Na sceni ove najstarije teatarske kuće u BiH izvele su se praizvedbe značajnih dramskih djela koje potpisuju čuvena imena poput Skendera Kulenovića, Meše Selimovića, Miroslava Jančića, Almira Bašovića, Abdulaha Sidrana i dr.
Kako razvoju drame, važan doprinos Narodno pozorište je dalo i razvoju novih i autentičnih dramskih oblika. Svoju ulogu je pronašlo i u drugačijem tumačenju klasike u drami, operi i baletu, kao i razvoju glazbene literature za operu i balet. ‘Jazavac pred sudom’ V. Miloševića, ‘Hasanaginica’, ‘Aska i vuk’ A. Horozića, ‘Katarina, bosanska kraljica’ Đ. Jusića - samo su neke od stanovitih opera koje su se izvele na daskama ovog sarajevskog teatra.
Ova povijesna građevina je za vrijeme Austro-Ugarske bila društveni dom s dvoranom u kojoj su se mogle održavati kazališne predstave, a cijelu zgradu projektirao je češki arhitekt Karlo Par. Zgradu je projektirao u historicističkom duhu po Paržikovoj izvornoj školi. Ovaj je objekt stilski neorenesansan, a uzor mu je bio u starijem Praškom Narodnom kazalištu te u bečkoj zgradi Burze koju je projektirao Paržikov učitelj Teofil von Hansen.
Narodno pozorište već 97 godina predstavlja teatarsku kuću u BiH koja je svojim umjetničkim rezultatima, radom generacija umjetnika, a posebno načinu organizacije (tri ansambla: Opera, Drama i Balet), važan element kazališnog i društvenog života u Bosni i Hercegovini.
Sva tri ansambla imala su dugu povijest koju su obilježili značajni događaji i prekretnice.
Narodno pozorište okuplja najznačajnija glumačka imena iz BiH te prostora bivše Jugoslavije gdje se vidi bitna komponenta rasta i razvoja dramske scene u BiH.
Prva glazbena djela u vlastitoj izvedbi u sarajevskom kazalištu bili su komadi s pjevanjem, koji su bili neobično popularni u našoj zemlji i koji su se intenzivno njegovali do početka Drugog svjetskog rata. Uprave sarajevskog Narodnog pozorišta davale su ovim komadima vidno mjesto u repertoaru, jer su oni privlačili publiku u većem broju nego dramska djela. Tako se 1921./22. godine formira kazališni orkestar, koji je iako skroman, bio prvi veći instrumentalni sastav koji je djelovao u Sarajevu na profesionalnoj osnovi. Prvi profesionalni zbor, u početku sa svega 18 članova, koji je kasnije osnovan, bio je glavni sudionik raznih glazbeno-scenskih i dramskih komada.
U razdoblju između dva svjetska rata, balet kao samostalno tijelo Narodnog pozorišta uopće nije postojao. Ali, kako se publika počela navikavati na balet kao novu i nepoznatu umjetnost zahvaljujući gostovanjima stranih ansambla i solista, sazrela je želja i potreba Narodnog pozorišta za stvaranjem vlastitog baletnog ansambla. Iako je uslijedilo nekoliko neuspjelih pokušaja, pri Društvu prijatelja umjetnosti Cvijeta Zuzori u prosincu 1934. godine osnovana je Ritmičko-baletna škola. Spomenuta gostovanja stranih ansambla, koncerti nastavnica i polaznica škole Cvijeta Zuzorić stvorili su okruženje u kojemu je za potrebe izvođenja prvih opernih predstava formiran mali baletni ansambl Narodnog pozorišta. Praizvedbom ‘Žetve’ 25.svibnja 1950. počinje uzbudljiva povijest sarajevskog baleta. Ansambl doživljava svoju stalni razvoj, osvaja repertoar i postaje ravnopravno baletno tijelo u širim okvirima te dobija i karakteristične osobine zbog kojih dugo godina kasnije ostaje cijenjen i prepoznatljiv u pojmu - sarajevski balet.
Osnivanje Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu 1946. godine je događaj velike vrijednosti za kulturnu povijest i razvoj glazbene kulture, kako u Sarajevu tako i u Bosni i Hercegovini. Početak njenog rada značio je obnavljanje Sarajevske filharmonije i osnivanje Glazbene akademije u Sarajevu - ustanove koja je uz Operu stvorila put razvoja glazbene kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
12. rujna 2007. godine Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika je donijelo odluku kojom se ova neorenesansna građevina proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Za MODAMO.info piše: Marija Perić
Foto:.visitmycountry.net, wikipedia.com, nps.ba
TEKST: Ada Ćeremida
Zavjese nisu rezervisane samo za prozore ako ih postavimo s namjerom, one mogu postati najsofisticiraniji detalj u prostoru.
U našoj Interijer & dizajn rubrici stalno se vraćamo jednoj ideji: najbolji prostori ne nastaju uvijek kupovinom novih stvari, već pametnim korištenjem onih koje već imamo. Upravo tu nastaje ona „dizajnerska“ atmosfera koju je teško definisati, ali lako prepoznati.
Zavjese su savršen primjer toga često ih doživljavamo isključivo funkcionalno, iako imaju ogroman estetski potencijal. Kao tekstilni elementi, unose mekoću, pokret i slojevitost u prostor. Inspiraciju smo pronašli u enterijerima koji zavjese koriste kao prostorne razdjelnike, pozadine ili čak vrata.
Donosimo nekoliko ideja kako ih i vi možete koristiti na neočekivane načine.
Zavjese mogu postati arhitektonski element, vizuelni trik ili suptilan način da prostoru dodate karakter bez građevinskih zahvata i velikih promjena.
Zavjesa u ulaznom prostoru kao mekani razdjelnik
Postavljanje zavjese u hodniku ili na samom ulazu stvara osjećaj intime i blagog „otkrivanja“ prostora. Umjesto da dnevni boravak ili ostatak stana bude odmah vidljiv, zavjesa uvodi dramaturgiju i toplinu.
Ovaj trik je posebno efektan u manjim stanovima gdje nema klasičnog predsoblja. Lagani, neutralni materijali čine prostor vizuelno većim, dok tamnije tkanine daju dozu elegancije. Efekat je sličan onome koji često viđamo u boutique hotelima.
Zavjesa kao teksturalna pozadina u spavaćoj sobi
Ako imate prazan zid iza kreveta ili jednostavno ne želite novu boju ili tapetu, zavjesa može biti savršeno rješenje. Postavljena od plafona do poda, stvara osjećaj visine i mekoće.
Tekstil unosi toplinu koju zid sam po sebi ne može postići, a prostor odmah djeluje slojevitije i smirenije. Ovaj pristup često se koristi u skandinavskim i japanskim interijerima gdje je fokus na teksturama. Bonus je i to što zavjesu lako možete promijeniti kad vam dosadi.
Sakrivanje odlaganja zavjesom za više drame
Ormari, police ili ostave koje ne želite gledati mogu postati vizuelni akcent uz pomoć zavjese. Umjesto klasičnih vrata, tekstil daje prostoru fluidnost i mekši prijelaz.
Ovaj trik posebno dobro funkcioniše u kuhinjama, trpezarijama ili spavaćim sobama s otvorenim ormarima. Zavjesa ovdje ne skriva, već stilizuje prostor čineći odlaganje dijelom dizajna. U vintage i boho enterijerima, ovo je gotovo nepisano pravilo.
Zavjesa u kupatilu za luksuzni efekat
Zašto se ograničiti na klasične tuš-zavjese kada možete koristiti tešku, elegantnu tkaninu? Tamne ili bogato teksturirane zavjese oko tuša ili kade momentalno mijenjaju doživljaj prostora.
Kupatilo dobija atmosferu spa-centra ili luksuznog hotela. Naravno, važno je birati materijale koji podnose vlagu ili ih koristiti u zonama koje nisu direktno izložene vodi. Rezultat je neočekivan, ali izuzetno efektan.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
