Sarajevo Film Festival je međunarodni filmski festival i prava poslastica za sve filmoljupce, koji većinu ceremonije kao i projekcije filmova, koncentrira upravo unutar zgrade Narodnog pozorišta u Sarajevu. Ovaj Festival je još od 1994. godine polako transformirao Sarajevo i oživio filmsku industriju u njemu. Festival je postao i odlična platforma za promociju regionalnih i svjetskih filmova, te

Pozorište je osnovano 17.11.1919. godine - ispočetka je imao ulogu dramskog teatra, a danas je središte velikog broja dramskih, baletnih i opernih predstava. Njegova povijest je ispisana od strane mnoštva poznatih ansambla i uglednih umjetnika kako iz naše regije tako i iz inozemstva. Na sceni ove najstarije teatarske kuće u BiH izvele su se praizvedbe značajnih dramskih djela koje potpisuju čuvena imena poput Skendera Kulenovića, Meše Selimovića, Miroslava Jančića, Almira Bašovića, Abdulaha Sidrana i dr.

Kako razvoju drame, važan doprinos Narodno pozorište je dalo i razvoju novih i autentičnih dramskih oblika. Svoju ulogu je pronašlo i u drugačijem tumačenju klasike u drami, operi i baletu, kao i razvoju glazbene literature za operu i balet. ‘Jazavac pred sudom’ V. Miloševića, ‘Hasanaginica’, ‘Aska i vuk’ A. Horozića, ‘Katarina, bosanska kraljica’ Đ. Jusića - samo su neke od stanovitih opera koje su se izvele na daskama ovog sarajevskog teatra.
Ova povijesna građevina je za vrijeme Austro-Ugarske bila društveni dom s dvoranom u kojoj su se mogle održavati kazališne predstave, a cijelu zgradu projektirao je češki arhitekt Karlo Par. Zgradu je projektirao u historicističkom duhu po Paržikovoj izvornoj školi. Ovaj je objekt stilski neorenesansan, a uzor mu je bio u starijem Praškom Narodnom kazalištu te u bečkoj zgradi Burze koju je projektirao Paržikov učitelj Teofil von Hansen.


Narodno pozorište već 97 godina predstavlja teatarsku kuću u BiH koja je svojim umjetničkim rezultatima, radom generacija umjetnika, a posebno načinu organizacije (tri ansambla: Opera, Drama i Balet), važan element kazališnog i društvenog života u Bosni i Hercegovini.
Sva tri ansambla imala su dugu povijest koju su obilježili značajni događaji i prekretnice.
Narodno pozorište okuplja najznačajnija glumačka imena iz BiH te prostora bivše Jugoslavije gdje se vidi bitna komponenta rasta i razvoja dramske scene u BiH.
Prva glazbena djela u vlastitoj izvedbi u sarajevskom kazalištu bili su komadi s pjevanjem, koji su bili neobično popularni u našoj zemlji i koji su se intenzivno njegovali do početka Drugog svjetskog rata. Uprave sarajevskog Narodnog pozorišta davale su ovim komadima vidno mjesto u repertoaru, jer su oni privlačili publiku u većem broju nego dramska djela. Tako se 1921./22. godine formira kazališni orkestar, koji je iako skroman, bio prvi veći instrumentalni sastav koji je djelovao u Sarajevu na profesionalnoj osnovi. Prvi profesionalni zbor, u početku sa svega 18 članova, koji je kasnije osnovan, bio je glavni sudionik raznih glazbeno-scenskih i dramskih komada.

U razdoblju između dva svjetska rata, balet kao samostalno tijelo Narodnog pozorišta uopće nije postojao. Ali, kako se publika počela navikavati na balet kao novu i nepoznatu umjetnost zahvaljujući gostovanjima stranih ansambla i solista, sazrela je želja i potreba Narodnog pozorišta za stvaranjem vlastitog baletnog ansambla. Iako je uslijedilo nekoliko neuspjelih pokušaja, pri Društvu prijatelja umjetnosti Cvijeta Zuzori u prosincu 1934. godine osnovana je Ritmičko-baletna škola. Spomenuta gostovanja stranih ansambla, koncerti nastavnica i polaznica škole Cvijeta Zuzorić stvorili su okruženje u kojemu je za potrebe izvođenja prvih opernih predstava formiran mali baletni ansambl Narodnog pozorišta. Praizvedbom ‘Žetve’ 25.svibnja 1950. počinje uzbudljiva povijest sarajevskog baleta. Ansambl doživljava svoju stalni razvoj, osvaja repertoar i postaje ravnopravno baletno tijelo u širim okvirima te dobija i karakteristične osobine zbog kojih dugo godina kasnije ostaje cijenjen i prepoznatljiv u pojmu - sarajevski balet.

Osnivanje Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu 1946. godine je događaj velike vrijednosti za kulturnu povijest i razvoj glazbene kulture, kako u Sarajevu tako i u Bosni i Hercegovini. Početak njenog rada značio je obnavljanje Sarajevske filharmonije i osnivanje Glazbene akademije u Sarajevu - ustanove koja je uz Operu stvorila put razvoja glazbene kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
12. rujna 2007. godine Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika je donijelo odluku kojom se ova neorenesansna građevina proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.





Za MODAMO.info piše: Marija Perić
Foto:.visitmycountry.net, wikipedia.com, nps.ba

Pratimo ih godinama, radujući se svakom novom projektu, ali kada se njihovi putevi spoje, rezultat je nešto posebno.

Bisera Berberkić je poznato ime kada govorimo o besprijekorno dizajniranim interijerima, a GAZZDA je sinonim za vrhunski dizajn i zanatsku preciznost. 

Ovaj stan, s toplinom drveta, suptilnom paletom i prozračnim rasporedom, odiše lakoćom i promišljenim minimalizmom koji ne gubi osjećaj ugodnosti. Svaki komad namještaja djeluje prirodno uklopljen, a opet pažljivo odabran, balansirajući preciznost i neopterećenost. 









Kako su Bisera i GAZZDA zajedno oblikovali prostor koji istovremeno djeluje promišljeno i prirodno? Razgovarali smo sa njima i saznali kako je nastao ovaj sofisticiran interijer u ovoj harmoničnoj kolaboraciji. 







Bisera, ovaj interijer nosi dozu nenametljive elegancije, prirodni materijali i topla paleta boja djeluju instinktivno skladno. No, koliko je takva jednostavnost zapravo zahtjevna za postići? Koji su ključni elementi koji prostoru daju taj osjećaj lakoće, a da ne izgleda previše minimalistički ili  
monoton?  

Postići jednostavnost koja nije monotona, niti previše minimalistička, zahtijeva precizno balansiranje materijala, boja i tekstura. Ključ je prirodnim materijalima poput drveta, kamena i tkanina organskog porijekla, koji prostoru daju toplinu i taktilnu ugodnost. 

Također, kombinacija toplih neutralnih tonova sa suptilnim kontrastima stvara vizualni ritam koji prostoru daje dinamiku bez narušavanja harmonije.

U ovakvom pristupu, suštinska razlika između jednostavnosti i praznine leži u slojevitosti. Kada se pažljivo dodaju detalji poput rasvjete, umjetničkih predmeta ili personalizovanih elemenata, prostor dobija dušu i postaje nenametljivo sofisticiran.











Postoji nešto umirujuće u ovom prostoru, svaki komad namještaja ima svoje mjesto, ali bez ukočene perfekcije. Kako ste balansirali između planske preciznosti i one neopipljive ugodnosti koja čini da se prostor osjeća kao dom?  

Balans između preciznosti i ugodnosti postiže se pažljivim odabirom materijala, boja i proporcija, ali i načinom na koji se elementi međusobno povezuju. Umjesto stroge simetrije, prostor oblikujem tako da djeluje skladno, ali ne predvidljivo. Važno mi je da svaki komad namještaja ima svoju funkciju i svrhu, ali da cjelina ostavlja dojam lakoće i prirodnosti.

Posebno pažljivo biram komade koji nisu oštri i strogo geometrijski, već imaju meke linije i organsku formu, jer upravo takvi elementi dodaju osjećaj topline i umirujuće atmosfere.

Topli tonovi, taktilni materijali i promišljena rasvjeta dodatno pojačavaju taj efekat, dok fluidnost rasporeda omogućava da prostor izgleda živo i prilagodljivo, umjesto statično i rigidno.

Na taj način prostor odiše karakterom i postaje mjesto u kojem se zaista može uživati.









Koliko je za vas kao dizajnera važno imati priliku raditi s domaćim brendom poput GAZZDA? Da li osjećate da su ovakve saradnje način da se razvija lokalna scena dizajna enterijera? Postoji li neki komad namještaja iz GAZZDA kolekcije koji vam je bio posebno inspirativan u ovom projektu?  

GAZZDA je vrhunski primjer kako domaći brend može dostići svjetski nivo, a istovremeno zadržati autentičnost i prepoznatljiv dizajnerski potpis. Njihov spoj sofisticirane estetike, vrhunske izrade i pažnje prema detaljima čini ih pravim ponosom naše industrije.

Uvijek cijenim priliku da radim s njihovim komadima i posebno se radujem kada i moji klijenti prepoznaju tu izuzetnu kombinaciju ljepote i kvaliteta.

Njihov namještaj nije samo funkcionalan, već unosi poseban karakter u prostor, što ga čini idealnim izborom za projekte koji teže nenametljivoj eleganciji. Posebno volim Muna stolice, koje smo koristili i u ovom projektu. One su istovremeno udobne i estetski besprijekorne, s prefinjenim linijama koje se lako uklapaju u različite stilove enterijera.

Velika prednost je i široka mogućnost obrade materijala, od tkanina do kože, što omogućava potpunu prilagodbu svakom prostoru. GAZZDA nas uvijek iznova oduševljava i s nestrpljenjem pratim šta će sljedeće donijeti.











Namještaj GAZZDA često nosi onaj prepoznatljiv pečat, spoj zanatske preciznosti i suptilne, nenametljive estetike. Kako osiguravate da svaki komad ostane bezvremenski, a opet dovoljno prilagodljiv za različite tipove prostora?  

Mi kao GAZZDA vjerujemo da dom nije samo zbir predmeta na jednom mjestu, nego stvarno prostor u kojem duša odmara. Zato svaki komad prolazi kroz strogo definisan proces razvoja, od prvog skiciranja do finalnog detalja u radionici.

Naši dizajneri ne pristupaju namještaju samo kao estetskom i funkcionalnom objektu, već kao zanatskom zadatku – stalno dorađujući prototipe, balansirajući proporcije, eksperimentirajući s materijalima.

U toj tišini radionice, gdje se svaki spoj završava rukom, nastaje ono što mi zovemo GAZZDA kvalitet. Komadi koje stvaramo su suptilno oblikovani da traju – estetski, funkcionalno i emotivno – ali i dovoljno fleksibilni da se uklope u prostore različitih karaktera i senzibiliteta.















GAZZDA komadi djeluju gotovo kao produžetak prirode unutar interijera. Kako postižete tu lakoću dizajna koja spaja savremenu estetiku s osjećajem topline i prirodnosti? I koja je priča iza komada namještaja odabranih za ovaj stan?  

Naša filozofija i pristup dizajnu su jednostavni – stvarati prostor koji ne vrišti, već šapuće. Komadi poput Fawn kreveta ili Dedo lounge fotelje nisu tu da dominiraju, već da udahnu tišinu i mir prostoru, oblikujući ga linijama koje teku prirodno, organski.

Vjerujemo u moć jednostavnosti, u materijale koji pozivaju na dodir i oblike koji dopuštaju da prostor diše. U ovom interijeru, svaki GAZZDA komad tiho doprinosi cjelini. Trpezijskim dijelom dominiraju Muna stolice i Fawn sto – blagi rubovi, taktilno drvo i topli tonovi koji pozivaju na prisutnost i zajedništvo.

Dedo fotelja, Fawn lowboard, krevet i noćni ormarić, te Mu stolić u dnevnom boravku, unose onu smirenost i prirodnu lakoću koja je srž GAZZDA dizajna – prisutan, ali nenametljiv.












Koliko je za brend GAZZDA važno raditi s dizajnerima interijera poput Bisere? Kako ste kroz ovu saradnju uskladili njenu viziju s prepoznatljivim GAZZDA dizajnerskim potpisom?  

Uživamo raditi s ljudima koji imaju jasnu viziju – i još važnije, koji znaju za koga je ta vizija. Bisera je već u fazi narudžbe imala precizan osjećaj za svaki komad, znala je koji materijali će najbolje odgovarati ambijentu i kako sve povezati u skladnu cjelinu. Nama je bilo zadovoljstvo to ispratiti i podržati.

Naš fokus je stvaranje – osmišljavanje i dorađivanje komada koji imaju vlastiti karakter. Ali kad dođe trenutak da ti komadi pronađu svoj dom, tu svoju konačnu formu često dobivaju upravo kroz ruke arhitekata i dizajnera interijera.