Skandinavija je u našu svakodnevicu donijela cijeli val novih (lifestyle) trendova – od načina na koji se odijevamo, uređujemo dom, ali i organiziramo svakodnevicu.

Hygge nas je potakao da uživamo u malim stvarima, kreiramo sitne rituale koji će dom ispuniti toplinom i zajedno s obitelji stvaramo tradicije koje mame osmijeh na lice.

Lagom nas uči da je u svakom aspektu našeg života važno naći balans i težiti pravoj mjeri, kako bi postigli stanje unutarnjeg mira. 

Döstädning (eng. Death cleaning), zapravo je nova metoda organizacije i čišćenja doma koju je predstavila švedska autorica Margeta Magnusson. 
Ideja ovog koncepta jeste počistiti naš dom od suvišnih stvari kako bi našoj djeci bilo jednostavnije nakon naše smrti. I iako se na prvu cijela ideja čini pomalo neobična, zapravo se svodi na činjenicu da u današnje doba živimo duže, samim time gomilamo više stvari i potrebno je da radimo na organizaciji doma kako bi i naš svakodnevni život tekao glatko.

Važno je dakle, da se već danas fokusiramo na ono što je važno i riješimo se svih stvari koji nam ne predstavljaju osjećaj sreće u svakodnevici.

Što su osnova načela döstädninga?

• Ovaj koncept nije rezerviran samo za osobe starije od 50 godina. Motivira svakog pojedinca da već danas pojednostavi i organizira svoj doma te svakodnevicu. 
• Ovo je polagan i dugotrajan proces koji zahtjeva promjene. 
• Već danas trebamo razmišljati o našem nasljeđu, oporuci i imovini koju ostavljamo djeci.
• Darujte sve predmete koje više ne želite.
• Započnite prvo sa čišćenjem ormara. Jednostavno je, nećete biti previše emotivni i lakše ćete se uhvatiti u koštac s ostalim dijelovima doma. 

Više detalja o ovom zanimljivom konceptu možete pronaći i u knjizi The Gentle Art of Swedish Death Cleaning: How to Free Yourself and Your Family from a Lifetime of Clutter. 
Hoće li se naći u vašoj kućnoj biblioteci?

Stolica koja je promijenila historiju dizajna danas se može naručiti i u BiH, dok slavimo 100 godina od rođenja njenog vizionarskog autora.

Ove godine obilježava se 100 godina od rođenja danskog dizajnera Vernera Pantona, autora jedne od najprepoznatljivijih stolica 20. stoljeća. Njegova vizija futurističkog, fluidnog i hrabrog dizajna ostavila je trag koji ni danas ne blijedi. 

Panton Chair nije samo komad namještaja, već simbol jedne ere koja je vjerovala u plastiku, boju i optimizam forme. Upravo zato je vijest da se ova ikona može naručiti i u BiH, tačnije putem showrooma Kabinet Puls u Banja Luci, više od obične informacije to je prilika da dio dizajnerske historije postane dio savremenog interijera.

Foto: @vitra_partnerstoreantwerp

Revolucija u jednom komadu plastike

Kada je Panton 1960-ih osmislio stolicu izlivenu iz jednog komada plastike, bez zadnjih nogu i klasične konstrukcije, svijet namještaja više nije bio isti. Njena prepoznatljiva S-forma djelovala je gotovo nemoguće kao da prkosi gravitaciji. 

Upravo ta monoblok konstrukcija učinila ju je prvom industrijski proizvedenom stolicom te vrste. U saradnji s kompanijom Vitra , stolica je 1967. ušla u serijsku proizvodnju i ubrzo postala globalni fenomen.





Vizionar koji je dizajnom oslobađao maštu

Verner Panton nije bio samo dizajner bio je istinski vizionar i jedinstven duh svog vremena. Odbijao je da ga ograničavaju norme, tradicija ili očekivanja tržišta. Njegov rad pretvorio je svijet interijera u hrabrije, šarenije i eksperimentalnije mjesto, u kojem boja nije bila akcent nego iskustvo.

Uvijek znatiželjan i otvoren prema novim materijalima i tehnologijama, Panton je poticao ljude da koriste vlastitu maštu i da prostor doživljavaju kao ambijent emocije. Njegov cilj nije bio samo dizajnirati predmet, već stvoriti okruženje koje inspiriše i raduje.

Kako je i sam govorio: “You sit better on a colour you like.”

Možda upravo u toj jednostavnoj rečenici leži razlog zašto je Panton Chair i danas relevantna jer nije riječ samo o ergonomiji, već o doživljaju.

Foto: @vernerpantonofficial

Ikona pop kulture i muzejski eksponat

Panton Chair je kroz decenije postala više od funkcionalnog predmeta. Ušla je u kolekcije najvažnijih muzeja savremene umjetnosti, pojavljivala se u editorijalima, filmovima i domovima kreativaca širom svijeta. 

Njena silueta je toliko snažna da je prepoznajemo i bez konteksta poput dizajnerskog potpisa u prostoru. Malo je komada namještaja koji su uspjeli zadržati status ikone kroz šest decenija bez promjene forme.

Foto: @vitra_partnerstoreantwerp

Zašto je ostala relevantna do danas?

U vremenu kada se interijeri vraćaju skulpturalnim formama i statement komadima, Panton Chair djeluje jednako savremeno kao i 1967. godine. Minimalistička, ali hrabra. Industrijska, ali elegantna. Dostupna u spektru boja, lako se uklapa u savremene stanove, galerije, showroom prostore ili eklektične dnevne boravke.

Foto: @ikarus.design

Možda je upravo u tome njena najveća snaga 100 godina nakon rođenja njenog autora, ova stolica i dalje izgleda kao komad budućnosti. A sada je, zahvaljujući mogućnosti narudžbe u Banjoj Luci u Kabinet Puls showroomu, bliža nego ikad našem dizajnerskom kontekstu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @vernerpantonofficial