Skandinavija je u našu svakodnevicu donijela cijeli val novih (lifestyle) trendova – od načina na koji se odijevamo, uređujemo dom, ali i organiziramo svakodnevicu.

Hygge nas je potakao da uživamo u malim stvarima, kreiramo sitne rituale koji će dom ispuniti toplinom i zajedno s obitelji stvaramo tradicije koje mame osmijeh na lice.

Lagom nas uči da je u svakom aspektu našeg života važno naći balans i težiti pravoj mjeri, kako bi postigli stanje unutarnjeg mira. 

Döstädning (eng. Death cleaning), zapravo je nova metoda organizacije i čišćenja doma koju je predstavila švedska autorica Margeta Magnusson. 
Ideja ovog koncepta jeste počistiti naš dom od suvišnih stvari kako bi našoj djeci bilo jednostavnije nakon naše smrti. I iako se na prvu cijela ideja čini pomalo neobična, zapravo se svodi na činjenicu da u današnje doba živimo duže, samim time gomilamo više stvari i potrebno je da radimo na organizaciji doma kako bi i naš svakodnevni život tekao glatko.

Važno je dakle, da se već danas fokusiramo na ono što je važno i riješimo se svih stvari koji nam ne predstavljaju osjećaj sreće u svakodnevici.

Što su osnova načela döstädninga?

• Ovaj koncept nije rezerviran samo za osobe starije od 50 godina. Motivira svakog pojedinca da već danas pojednostavi i organizira svoj doma te svakodnevicu. 
• Ovo je polagan i dugotrajan proces koji zahtjeva promjene. 
• Već danas trebamo razmišljati o našem nasljeđu, oporuci i imovini koju ostavljamo djeci.
• Darujte sve predmete koje više ne želite.
• Započnite prvo sa čišćenjem ormara. Jednostavno je, nećete biti previše emotivni i lakše ćete se uhvatiti u koštac s ostalim dijelovima doma. 

Više detalja o ovom zanimljivom konceptu možete pronaći i u knjizi The Gentle Art of Swedish Death Cleaning: How to Free Yourself and Your Family from a Lifetime of Clutter. 
Hoće li se naći u vašoj kućnoj biblioteci?

U stanu od svega 40 kvadrata, nekoliko pažljivo oblikovanih krivina i organskih linija potpuno mijenja način na koji doživljavamo prostor u centru Sarajeva.

Na svega nekoliko koraka od Narodnog pozorišta, iza fasade tipične gradske zgrade, krije se interijer u Sarajevu koji funkcioniše kao studija proporcije i balansa. Umjesto da naglašava svoju kvadraturu, ovaj stan je suptilno razgrađuje kroz oble forme, meke prijelaze i pažljivo kadrirane poglede između zona. 

Zid nije samo zid, već element kompozicije, boja nije akcenat, već arhitektonska odluka. Paleta maslinasto zelene, toplog drveta i zagasitih tonova terakote djeluje kontrolisano, ali nikada hladno. Rezultat je prostor koji se ne nameće veličinom, nego jasnoćom ideje.







Arhitektonska pregrada kao centralni element

Najintrigantniji momenat ovog stana je zidna pregrada koja istovremeno dijeli i povezuje. Postavljena između dnevnog boravka i spavaće zone, ona funkcioniše kao TV zid, ali i kao vizuelni okvir cijelog prostora. Uokvirena maslinasto zelenom bojom i blagim profilacijama, djeluje gotovo scenografski kao pozadina koja definira ritam interijera.

Umjesto klasičnog hodničkog razdvajanja, prostor ostaje protočan. Pogled klizi iz jedne zone u drugu, ali svaka ima vlastiti identitet. Upravo ta balansirana transparentnost daje stanu osjećaj većeg volumena.







Krivine kao odgovor na malu kvadraturu

U interijerima manjih dimenzija oštre linije često dodatno naglašavaju skučenost. Ovdje je pristup suprotan. Uzglavlje kreveta izvedeno je u zaobljenoj, organskoj formi, gotovo poput skulpturalnog elementa. Kuhinjski gornji ormarići imaju mekano zaobljene ivice, a i trpezarijske stolice prate istu fluidnu logiku.

Te krivine nisu samo estetski detalj. One omekšavaju prijelaze između zona, ublažavaju kontraste i stvaraju osjećaj protočnosti. Prostor se ne doživljava kroz uglove, nego kroz kretanje.





Maslinasto zelena kao tiha konstanta

Duboka zelena nijansa pojavljuje se na nekoliko ključnih tačaka: centralni zid, kuhinjski elementi, ugradbeni ormari. Umjesto da dominira, ona utemeljuje prostor. U kombinaciji sa svijetlim hrastovim podom i bijelim zidovima, djeluje smirujuće i sofisticirano.

Zelena ovdje nije trendovski izbor, već strateški potez. Ona povezuje dnevnu zonu, trpezariju i kuhinju u jednu kontinuiranu cjelinu, bez potrebe za dodatnim dekorativnim intervencijama.






Slojevitost kroz drvo i teksture

Toplina drveta prisutna je kroz podove, kuhinjske fronte i vertikalne obloge koje diskretno razdvajaju prostor. Posebno je zanimljiv drveni volumen koji skriva dio skladišnog prostora i istovremeno definira prelaz između dnevnog i spavaćeg dijela.

Teksture su pažljivo dozirane rebrasto staklo na dekorativnim elementima, tapacirani kauč neutralne boje, meki tepih ispod staklenog klub stola. Sve je svedeno, ali nikada monotono.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb