Skandinavija je u našu svakodnevicu donijela cijeli val novih (lifestyle) trendova – od načina na koji se odijevamo, uređujemo dom, ali i organiziramo svakodnevicu.

Hygge nas je potakao da uživamo u malim stvarima, kreiramo sitne rituale koji će dom ispuniti toplinom i zajedno s obitelji stvaramo tradicije koje mame osmijeh na lice.

Lagom nas uči da je u svakom aspektu našeg života važno naći balans i težiti pravoj mjeri, kako bi postigli stanje unutarnjeg mira. 

Döstädning (eng. Death cleaning), zapravo je nova metoda organizacije i čišćenja doma koju je predstavila švedska autorica Margeta Magnusson. 
Ideja ovog koncepta jeste počistiti naš dom od suvišnih stvari kako bi našoj djeci bilo jednostavnije nakon naše smrti. I iako se na prvu cijela ideja čini pomalo neobična, zapravo se svodi na činjenicu da u današnje doba živimo duže, samim time gomilamo više stvari i potrebno je da radimo na organizaciji doma kako bi i naš svakodnevni život tekao glatko.

Važno je dakle, da se već danas fokusiramo na ono što je važno i riješimo se svih stvari koji nam ne predstavljaju osjećaj sreće u svakodnevici.

Što su osnova načela döstädninga?

• Ovaj koncept nije rezerviran samo za osobe starije od 50 godina. Motivira svakog pojedinca da već danas pojednostavi i organizira svoj doma te svakodnevicu. 
• Ovo je polagan i dugotrajan proces koji zahtjeva promjene. 
• Već danas trebamo razmišljati o našem nasljeđu, oporuci i imovini koju ostavljamo djeci.
• Darujte sve predmete koje više ne želite.
• Započnite prvo sa čišćenjem ormara. Jednostavno je, nećete biti previše emotivni i lakše ćete se uhvatiti u koštac s ostalim dijelovima doma. 

Više detalja o ovom zanimljivom konceptu možete pronaći i u knjizi The Gentle Art of Swedish Death Cleaning: How to Free Yourself and Your Family from a Lifetime of Clutter. 
Hoće li se naći u vašoj kućnoj biblioteci?

U svijetu arhitekture postoje pojedinci koji su obilježili epohu, ali postoje i oni rijetki parovi koji su stvarali zajedno dijelili studio, ideje, sumnje, nacrte i svakodnevicu.

Kada se ljubav i kreativnost preklapaju decenijama, rezultat nije samo opus, već način razmišljanja koji ostavlja trag u kulturi stanovanja. Jedna od takvih priča je ona o Charlesu i Ray Eames, paru čiji je dom postao manifest njihove veze, ali i modernog načina života.

Njihova kuća u Pacific Palisadesu, poznata kao Eames House , nije samo arhitektonski projekat. Ona je intimni arhiv njihovog braka, laboratorij dizajna i prostor u kojem je modernizam dobio ljudsko lice.




 

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER

Struktura i sistem: Racionalna osnova modernizma  

Eames House nastala je 1949. godine kao dio Case Study House programa, inicijative koja je istraživala kako savremena arhitektura može odgovoriti na potrebe poslijeratne Amerike. Konstrukcija od čelika i stakla, jasno strukturirana fasada i modularna logika nose sve elemente racionalnog modernizma.

Ipak, ono što ovu kuću izdvaja jeste sloj intime. Iza industrijske konstrukcije nalazi se dom ispunjen knjigama, tekstilima, umjetninama i predmetima s putovanja. Ray je unijela boju, kompoziciju i osjećaj igre, dok je Charles donosio konstruktivnu jasnoću. Njihova kuća pokazuje da modernizam ne mora biti hladan može biti topao, osoban i pun života.





Arhitektura prikaza: Dom kao prostor izlaganja svakodnevice  

Za Eamesove, stanovanje nikada nije bilo statično stanje, već proces. Njihov dom bio je kontinuirani eksperiment, prostor koji se mijenjao, prilagođavao, nadopunjavao. Namještaj je često bio prototip, raspored fleksibilan, a interijer otvoren prema prirodi.

Velike staklene plohe brišu granicu između unutrašnjosti i vrta, dopuštajući svjetlu da postane ravnopravan element arhitekture. Čelik daje strukturu, ali priroda daje ritam. Upravo ta ravnoteža između industrijskog i organskog odražava i njihovu profesionalnu dinamiku, spoj preciznosti i intuicije.






Eames House nije spektakularna u smislu monumentalnosti, već u pažnji prema detalju. Police s knjigama, pažljivo složeni predmeti, tekstilne teksture i grafički akcenti stvaraju slojevit interijer.

Ray je često isticala da dizajn počinje s pažnjom, pažnjom prema korisniku, prostoru i kontekstu. U njihovom domu svaki predmet ima razlog postojanja. Nema suvišnosti, ali nema ni sterilnosti. To je prostor koji diše, živi i nosi trag svakodnevice.






Velike staklene površine otvaraju interijer prema vrtu, uvodeći pejzaž kao aktivnog učesnika u kompoziciji. Svjetlo postaje arhitektonski materijal, mijenjajući atmosferu tokom dana i naglašavajući teksture čelika, drveta i tkanine.

Ovaj odnos između industrijske konstrukcije i prirodnog okruženja odražava i filozofiju para: dizajn mora biti racionalan, ali nikada lišen humanosti. Kuća pokazuje kako standardizacija i prefabrikacija ne isključuju emotivnost, naprotiv, mogu je učiniti pristupačnijom.





Njihov brak nije bio podjela uloga, već dijalog. Charles i Ray radili su kao tim u kojem su ideje cirkulisale slobodno. Ta simbioza vidljiva je i u kući ona nije rezultat jednog autora, već zajedničkog pogleda na svijet.

Eames House pokazuje kako arhitektura može biti produžetak odnosa. Prostor postaje medij kroz koji se izražava povjerenje, radoznalost i poštovanje prema zanatu. Ljubav ovdje nije samo romantični motiv, ona je metod rada.

Više od sedam decenija kasnije, Eames House i dalje djeluje savremeno. Njena fleksibilnost, humanost i inteligentna upotreba materijala čine je relevantnom i danas.

Možda je upravo to najveća vrijednost njihovog zajedničkog rada: stvorili su dom koji nadilazi trendove. Prostor koji je nastao iz ljubavi prema jedno drugom i prema dizajnu postao je bezvremensko ljubavno pismo arhitekturi.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @eamesfoundation