Ovaj potkrovni stan, površine 47 m2, lociran u austrougarskoj zgradi u centru Sarajeva sjajan je izvor inspiracije kad je u pitanju stilski zanimljivo i praktično rješenje za uređenje manjeg životnog prostora. Arhitektonski studio Firma, točnije, Dina Samić i Nermina Zagora dobili su izazovan zadatak da reorganizacijom prostora ovaj stan u potkrovlju pretvore u topao prostor u kojem se nalazi kuh

O inspiraciji za uređenje te samom procesu uređenja, razgovarali smo sa Dinom i Nerminom. 

Stan predstavlja zanimljivu sintezu modernog i starog, kako kroz uređenje interijera, tako i kroz korištenje materijala poput drveta, kamena, kože... koji daju zanimljivu dinamiku prostoru. Što je bila inspiracija za uređenje?

Sama forma i materijalizacija originalnog prostora – potkrovlja, bila je osnovna inspiracija za koncept enterijera. Ideja je bila da se uklone svi suvišni nekonstruktivni elementi i slojevi u kojima je bilo „zarobljeno“ više od 4 m2 dragocjene tlocrtne površine stana. Radikalnom reorganizacijom prostora smo uspjeli dodati manju spavaću sobu, koja nije postojala u originalnom prostoru.

Najveći izazov s kojim ste se susreli tijekom uređenja jeste?

Obzirom da smo ograničenost tlocrtne površine stana, nastojali smo da fokus novog enterijera bude usmjeren na raskošnu visinu potkrovlja, pa su stoga najveći izazovi bili u konstruktivnim intervencijama u krovu.

Raspored kuhinjskih elemenata i zanimljivo stilsko rješenje za trpezariju pokazuju da je pametno iskorišten svaki metar prostora. Koja su stilska rješenja za što bolju iskorištenost prostora?

Organizacija kuhinje u obliku slova „U“ je nastala kao racionalni, funkcionalni odgovor na raspoloživi prostor ispod krovne kosine, čijoj posebnosti je doprinijelo uvođenje dugog a uskog prozora kojim je ostvareno dodatno dnevno osvjetljenje i vizura prema ozelenjenom unutrašnjem dvorištu.

Rasvjeta u stanu u obliku industrijskih lampi daje prostoru pomalo moderan industrijskih štih, a krovni prozori s druge strane daju prozračnost prostoru. Koliko je svjetlost važna stavka u uređenju interijera?  

Dnevno i vještačko osvjetljenje igraju vrlo važnu ulogu u uređenju svakog enterijera. Potkrovlje SB posjeduje šest velikih krovnih prozora, kojima je ostvaren optički efekat većeg i prozračnijeg prostora u odnosu na njegove stvarne dimenzije. Upotrebom viseće rasvjete u vidu reflektora na šinama, kao i podne tačkaste rasvjete, u prostoru je ostvaren ugođaj topline doma, koji istovremeno podsjeća i na scenski ambijent, koji je moguće transformisati zahvaljujući naizmjeničnom uključivanju različitih nivoa rasvjete.

Tko potpisuje namještaj koji je korišten za uređenje interijera?

Većinu enterijera čine ugradbeni elementi (ormari, police, kuhinja i sl) koji su rađeni po mjeri i namjenski za ovaj prostor. Ostatak enterijerske opreme je nabavljen u domaćim salonima namještaja.

Brojni detalji u stanu poput ljestvi ili ukrasa u zidu pokazuju da i minimalizam 'može imati dušu'. Koji su elementi ključni kako bi prostor bio funkcionalan, jednostavan i topao?

Otkrivena krovna konstrukcija i originalna austrougarska opeka, kao i ukrasni elementi ljestvi, centralno pozicionirani dimnjak, u kombinaciji sa rasvjetom sa industrijskim predznakom,predstavljaju spoj „iskrenih“ i autentičnih materijala sa novim, uvedenim elementima, i otkrivaju priču o historiji i memoriji prostora, kao i ličnosti samog vlasnika.

U stanu se nalaze i brojni ugradbeni elementi...
Ugradbeni elementi – ormari predstavljaju odgovor na funkcionalne zahtjeve vlasnika. Kako bi u prostoru djelovali diskretno i neutralno, za ugradbene elemente su odabrani materijali iz ahromatske skale-bijele MDF ploče u kombinaciji sa elegantnim, crnim aluminijskim ručkicama.

_{Foto: Irfan Redzovic}

Smješten u Sohou, jednom od najikoničnijih njujorških kvartova, ovaj stan nosi energiju grada koji ne pristaje na prosječnost.

Prostor pripada Jenna Lyons , jednoj od najutjecajnijih figura savremene mode, poznatoj po tome što je lični stil uvijek stavljala ispred trendova. 

Kao bivša kreativna direktorica J.Crewa i osoba koja je redefinisala pojam američkog chic-a, njen način razmišljanja se prirodno preselio i u interijer. Ovo nije „showroom stan“, već prostor koji izgleda kao produžetak njenog karaktera.




Arhitektonska osnova je klasična njujorška: visoki plafoni, simetrične zidne lajsne, veliki prozori i jasno definisane osi prostora. Upravo ta smirena baza omogućava da slojevit, eklektičan stil dođe do izražaja bez vizuelnog haosa.





Dnevni boravak: Maksimalizam koji je kontrolisan

Roze baršunasta sofa odmah postavlja ton prostora i jasno govori da neutralnost ovdje nije cilj. Međutim, ostatak kompozicije ostaje arhitektonski stabilan: niski profili, teški stol od kamena, tamni tepisi s grafičkim uzorkom i pažljivo raspoređeni manji objekti. 

Ključni detalj su paravani koji se koriste kao fleksibilni prostorni elementi, ne samo kao dekor. Oni dijele prostor bez potrebe za zidovima i daju osjećaj slojevitosti koji je tipičan za veće evropske stanove, ali rijetko viđen u New Yorku.






Ekspresivan miks materijala koji djeluje intuitivno

Za razliku od dnevnog boravka, kuhinja je gotovo minimalistička. Mesingani backsplash i radne površine dominiraju prostorom, ali bez dodatnih dekorativnih slojeva. Tamni donji elementi i masivni kuhinjski otok čine prostor vrlo grafičkim.

Mramor, mesing, tamno drvo, pliš i baršun pojavljuju se zajedno, ali bez osjećaja težine ili pretencioznosti. Kuhinja djeluje gotovo teatralno, dok istovremeno ostaje funkcionalna i svakodnevna. Ovakav pristup pokazuje kako luksuz u ovom stanu nije statusni simbol, već alat za izražavanje. Svaki materijal ima teksturu, patinu i razlog zašto je tu.





Ormari kao privatna galerija

Walk-in garderober izgleda poput modne arhive, ali bez rigidnosti. Police pune cipela, zavjese u toplim tonovima i centralna fotelja pretvaraju prostor u intimnu zonu, a ne samo funkcionalnu prostoriju. 

Ovo je mjesto gdje je garderoba produžetak stana, a ne odvojena cjelina.





Kupatilo kao scenografija, ne rutina  

Jedan od najupečatljivijih detalja je slika naslonjena iznad kade, bez klasičnog uokvirivanja ili „galerijske distance“. U kombinaciji s mramornim oblogama i crnim metalnim okvirima prozora, kupatilo postaje prostor koji se tretira jednako ozbiljno kao i ostatak stana.

Ovo je dobar primjer kako se utilitarne prostorije mogu dizajnirati s istom dozom slobode i karaktera kao i reprezentativne zone.





Jennin stan u Sohou pokazuje kako maksimalizam ne mora značiti vizuelni višak, već pametno slojevito korištenje boja, materijala i objekata. Arhitektonska osnova ostaje čista i disciplinovana, dok se karakter gradi kroz namještaj, umjetnost i neočekivane detalje.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @designartobject