Uz putopise, dizajnerske komade, različite savjete i intervjue, teško mi je izdvojiti omiljenu aktivnost koju donosim na portal. Ipak, odlučujem se za tzv. zavirivanje. Urednica i statistički podaci kažu da ni čitateljice/čitatelji nisu imuni. Nakon šarmantne pivnice, obrtničke radnje, stambenih prostora, zavirujem u arhitektonski ured (opet)!

Ovog puta zavirila sam u prirodnim svjetlom ispunjen prostor u tuzlanskom naselju Bećarevac, u kojem se arhitektonski ured Novi dom nalazi već 20 godina. Ana Bosankić i Juro Pranjić su tim koji se smjestio u cca 40 m² funkcionalnog ureda, a sve ostale detalje otkrivam kroz razgovor s Anom i kroz njene fotografije ureda.

Koliko dugo ured postoji i tko je šef? 

Ured je osnovao moj otac/direktor, arhitekt Juro Pranjić, 1996. godine. Ja sam dio tima od 2009. godine, a kako sam vlasnik 40% šef je i dalje tata s uvjerljivih 60%. :)

Je li firma od svojih početaka u istom prostoru?

Od nastanka smo na istoj adresi, ali smo prije šest godina projektirali i izgradili novi aneks uz postojeći objekt koji je od tada novi dom Novog doma.
Ovim objektom smo željeli formirati radno okruženje koje će govoriti o nama i na određen način biti prezentacija naših stavova u arhitekturi, ali i predstaviti način na koji radimo. Mi smo arhitektonski ured koji objedinjuje sve procese gradnje – projektiramo objekte, vodimo izgradnju i nadziremo i na kraju finalno dizajniramo i opremamo enterijere. Tu cjelovitost procesa u kojima sudjelujemo smo željeli prikazati i na ovoj mikro razini, kroz mali objekt našeg biroa.

Ured je sastavljen od više zasebnih cjelina koje se protežu kroz dvije etaže; opiši nam karaktere i različite ambijente.

Objekt je koncipiran kao kubus i u biti je to monovolumenski prostor s galerijom. Kolega Mirza Tursić mu je dao nadimak „Kockica“ koji se zadržao, a to je i najbolji opis. Formu kubusa smo dodatno potencirali projektiranjem velike kvadratne staklene stijene koja dominira pročeljem objekta i prolazi kroz ukupnu visinu galerijskog prostora. U našim projektima uvijek nastojimo osigurati povoljnu južnu orijentaciju otvora i kreirati svijetle, osunčane prostore s otvorenim vizurama, tako da smo to napravili i u našem slučaju.

U prizemlju je smještena jedna glavna radna jedinca, spojena na svu elektroniku, printere, plotere, skener, faks, telefon i naravno fiskalnu kasu i to je moj radni prostor – control desk Novog doma. Druga radna jedinca je direktorov radni stol/ stol za sastanke i prezentacije, a cijelu zadnju stranu prostora pokriva arhivni plakar koji je mreža raster polica za različite svrhe.
Iz prizemlja se spiralnim stubištem penje na galeriju na kojoj su smještene još dvije radne jedinice za suradnike, toalet i dio za odmor i druženje.

Transparentnost i otvorenost vizura galerije prema staklenoj stijeni i gradu smo osigurali tako što smo umjesto klasičnih ograda – vizualnih barijera postavili vertikalne inoksne sajle od poda galerije do stropa koje formiraju kubus unutar kubusa i čine zanimljiv detalj koji vizualno proširuje ovaj mali enterijer. Plakar na galeriji smo obložili ogledalima tako da smo i na taj način vizualno povećali širinu galerije.
U ovom dijelu ureda razgovaramo o idejama, pijemo kavu, listamo časopise i kataloge, održavamo neformalne sastanke i punimo baterije suncem. :)

Tvoj najdraži kutak u uredu?

Definitivno prostor za kontemplaciju na galeriji, tu nastaju najbolje ideje i koncepti. Čini mi se da ta stalna osunčanost, mogućnost pogleda u daljinu kroz taj veliki prozor prema vanjskom svijetu kontrira ovom zatvorenom i sigurnom kubusu i otvara mogućnost da se razmišlja i „outside of the box“. Prirodno osvijetljeni i visoki prostori su mi oduvijek bili ugodan i stimulirajući ambijent tako da se u „Kockici“ uistinu osjećam dobro.

Reci nam nešto o materijalima i bojama korištenim u uredu?

Kako se radi o relativno malom uredu od ukupno 40 m² korisne površine, izbor materijala i boja je bio uvjetovan potrebom za vizualnim povećavanjem prostora da bi se očuvala lakoća i svjetlina enterijera. Podovi su izliveni ekpoksidi, tamne petrolej plave boje. Ovaj tip poda smo odabrali jer njegova homogena struktura, pored toga što vizualno povećava prostor, također je vrlo jednostavna za održavanje.

Svi zidovi su bijeli kao i većina namještaja koji je u završnoj obradi visokog sjaja, a aluminijski profili staklene stijene su crne boje i čine raster mrežu okvira raznih slika/vizura vanjskog okruženja. Stubište i prozorska klupica je od drveta izbijeljenog sibirskog ariša što cjelokupnom interijeru daje dozu skandinavskog stila sa monokromatskim namještajem i drvenim detaljima.
Pjeskareno staklo, inox, akril viskokog sjaja, ogledala, bijela boja i glatke reflektirajuće površine vizualno su povećale prostor, a jedina prava boja koja se pojavljuje kao akcent je tamna rubin crvena na plakarima polica.

Osim maksimalno iskorištenog dnevnog svjetla, tu su i neka zanimljiva rasvjetna tijela?

Osnovna funkcionalna umjetna rasvjeta je diskretna i to su LED downlighteri integrirani u strop, a jedino naglašeno rasvjetno tijelo je središnji viseći luster u prostoru galerije. Njega smo formirali od jedne rasklopljene Eglo plafonjere koju smo redizajnirali i formirali luster koji čini 5 visećih asimetrično postavljenih svjetlećih kubusa.

Rub galerije smo dodatno naglasili skrivenim LED trakama koje potenciraju formu kocke unutar kocke.

Maštaš li o nekom dizajnerskom komadu namještaja u uredu?

Naravno, lista je duga i konstantno se širi. Kako većinu objekata koje projektiramo naknadno opremamo i namještajem, a i dizajniramo svoj, puno slobodnog vremena provodim prateći novitete iz produkt dizajna a posebno dizajna namještaja. Ultimativni favorit bi vjerojatno bio klasik dizajna -  Barcelona chair koju su dizajnirali Ludwig Mies van der Rohe i Lilly Reich, a nakon toga bilo koja stolica iz linije Aluminium chair od Charlesa i Ray Eames.

Obišla si Vitra campus – koji su tvoji utisci?!

Kako je Vitra licencirani proizvođač velikog broja najpoznatijih klasika dizajnerskog namještaja dugo mi je bila želja posjetiti tu tvornicu gdje nastaju svi ovi komadi s moje liste želja. Već od ranije sam poznavala veliki broj modela koje proizvode, ali nisam znala u kakvom okruženju nastaju. Ostala sam fascinirana organiziranošću i cjelokupnim dizajnom tvorničkog kompleksa koji čini više objekata a svaki od njih su projektirali najpoznatiji svjetski arhitekti – Tadao Ando, Richard Buckminster Fuller, Frank Gehry, Zaha Hadid, Herzog & de Meuron, SANAA, Álvaro Siza i drugi.

Enterijeri izložbenih, radnih i konferencijskih prostora su opremljeni Vitra namještajem. Svi ovi arhitektonski objekti i dizajnerski namještaj u njima formiraju jedan uistinu kompletan prizor total dizajna u svom najboljem obliku.

Posebno mi je bilo zanimljivo vidjeti na koje se sve načine namještaj testira na izdržljivost, tek tada sam shvatila zašto daju dugogodišnje garancije na sve proizvode.

Ovakav komad namještaja uistinu može postati obiteljsko naslijeđe i služiti više generacija.

Putem društvenih mreža otkrila si i poneki detalj iz novouređenog stana. Je li kultni Eames stolac omiljeni predmet u stanu?

Eames DSR stolica je definitivno jedan od najdražih elemenata. Charles i Ray Eames su mi najimpresivniji dizajnerski tim, njihov život, način rada i konstantna kreativna energija kojom su zajedno stvarali bezvremeni dizajn su odlična inspiracija i motivacija, tako da me ta njihova stolica konstantno podsjeća na tu kreativnu energiju koju i sama nastojim pronaći i zadržati. Veliki sam fan i otvorenih raster polica, kućnih biblioteka, tako da je taj element namještaja dominantan kako u uredu tako i u stanu.

Smatram da taj element unosi osobnu notu u svaki enterijer i postaje kao neko platno gdje se prezentiraju životne priče, uspomene, pročitane knjige a s njima i interesi i stavovi. Suprug i ja se tako šalimo da je naša polica postala prava slika fuzije naših života i interesa.

Koji bi projekt izdvojila kao najuspješniji primjer total dizajna Novog doma?

Trenutno završavamo kompleks od tri stambeno-administrativna objekta na Bjelavama u Sarajevu i mislim da će to biti jedan dobar primjer cjelovitog pristupa. Samo kroz uključenost i vođenje svih ovih faza projekta od strane projektanta se može osigurati da finalni rezultat uistinu bude dobar i da svi elementi budu usklađeni kako dizajnom tako i cjenovno.

Kapela sv.Franje u Gornjem Vukšiću je možda ipak naše najcjelovitije rješenje jer je po našem projektu izveden objekt kapele, vanjsko uređenje parka oko kapele, kao i enterijer i sva oprema enterijera. Autor vitraja je akademski slikar, magistar sakralne umjetnosti, Josip Mijić.

Koji su novi planovi? Rezolucije u 2017.-oj?

Projektirati, dizajnirati i raditi još više i bolje. Zdravije se hraniti i možda više vježbati, ali to je jedna od onih rezolucija koje redovito imam a nikada ne ispunim. :)

{gallery}2017/2017_033/galerija{/gallery}

Za MODAMO.info piše: Martina Penava

,, Ako pitate bilo koga iz svijeta marketinga, komunikacija i dizajna koja je najveća nagrada koju mogu osvojiti u karijeri, odgovor je uvijek isti: Kanski lav (Cannes Lions). '' – Amna Džambić Branković, direktorica agencije Via Media  

 

 

Cannes Lions

Međunarodni festival kreativnosti Cannes Lions održava se još od 1954. godine, a ovog juna obilježeno je njegovo 72. izdanje. Tokom sedmice festivala, francuski Cannes postaje mjesto okupljanja najuticajnijih imena globalne kreativne industrije, od agencija i brendova do dizajnera, marketinških stručnjaka, producenata i komunikacijskih lidera iz cijelog svijeta.

Osvojiti Cannes Lion znači naći se među projektima i timovima koji su obilježili godinu u globalnoj kreativnoj industriji. Zato je ovogodišnje izdanje festivala ostalo posebno zabilježeno i za Bosnu i Hercegovinu. Agencija Via Media osvojila je Bronzanog Lava i time našoj zemlji donijela prvo priznanje u historiji Cannes Lions festivala.  

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Via Media (@via_media)

 

Bronzani Lav agenciji Via Media dodijeljen je za kampanju „IT'S TIME TO STOP!“ realizovanu za Bingo Group, koja je skrenula pažnju na problem nasilja nad ženama kroz snažnu i društveno odgovornu poruku. Kampanja je bila dio šire inicijative koja je doprinijela zakonodavnim promjenama i snažnijoj zaštiti žena koje se suočavaju s nasiljem. Upravo zato ovo priznanje nosi posebnu težinu jer predstavlja mnogo više od profesionalnog uspjeha, potvrdu da kreativnost može pokrenuti stvarne društvene promjene i ostaviti dugoročan utjecaj na zajednicu.

 

Iza kulisa Cannes Lion festivala

Dok se utisci još uvijek slažu, zavirili smo malo iza kulisa Cannesa kroz fotografije i razgovor s Amnom Džambić Branković, direktoricom agencije Via Media, te razgovarali o emocijama, trenucima koje publika nije vidjela i tome šta ovaj uspjeh znači za domaću kreativnu scenu.

 

Koji je bio prvi trenutak ili emocija koju pamtiš kada je objavljeno da je Via Media osvojila prvog Cannes Lionsa za BiH?

Prvi trenutak je bio miks nevjerice i eksplozije čistog ponosa. Godinama smo iz publike gledali druge i aplaudirali tuđim uspjesima, a sada smo mi ti koji izlaze na stage najvećeg festivala kreativnosti na svijetu.  

 

 

Za našu industriju, Cannes Lion je doslovno Oskar. Utisci se još uvijek nisu slegli, ali osjećaj je nestvaran. Trenutno slavimo naš trud, tim i činjenicu da smo upisali Bosnu i Hercegovinu na mapu svjetske izvrsnosti.   
 

Šta se iza kulisa dešavalo tih dana u Cannesu i postoji li neki trenutak koji publika nije imala priliku vidjeti?

Cannes koji publika vidi društvenih mreža je čisti glamur, nevjerovatni govornici, ove godine čak i Oprah, CMO-vi najvećih svjetskih brendova, brendovi koji se predstavljaju na što kreativniji način. To je festival inspiracije u svom punom sjaju.  

 

 

Međutim, u samom bekstejdžu vlada jedna sasvim drugačija energija, iščekivanje i adrenalin. Pravila festivala su izuzetno stroga, čak agencije i brendovi koji redovno osvajaju lavove, svaki put se raduju kao da im je prvi. Niko tu nagradu ne uzima zdravo za gotovo.  

 

Pored tog takmičarskog pritiska, tih dana je intenzivan networking. Koristi se svaka prilika za upoznavanje i sastanke, pa tako u opuštenoj atmosferi, uz kafu na plaži, možete razgovarati s liderima globalne industrije do kojih je u normalnim okolnostima praktično nemoguće doći.  

 

 

Šta ovaj uspjeh znači za Via Mediju, ali i za cijelu kreativnu industriju u Bosni i Hercegovini i regiji?

Za svakoga ko se bavi ovim poslom, Cannes Lion je ultimativni san. Mi smo također mislili da ćemo taj san još dugo sanjati, ali on sada postao naša stvarnost.

Znamo da je Bosna i Hercegovina svima bila veliko iznenađenje na festivalu, ali ovaj uspjeh je najbolji dokaz da dobra ideja ne poznaje granice. 

Za Via Mediju, ali i za sve naše kolege sa domaće scene, ovo treba biti vjetar u leđa. Dali smo najbolji temelj za sve buduće prijave, dokazali smo da je moguće, probili smo led i sada je put otvoren za sve ostale kreativce, agencije i brendove. 

 

Amna Džambić Branković, Haris Mujanović, Vesna Beganović

Iza svakog velikog priznanja stoji proces koji se ne vidi na sceni, niz odluka, ideja, testiranja i trenutaka u kojima se vjeruje u ono što još nije potvrđeno. Upravo zato ovakvi uspjesi ostaju važni i dugo nakon što se reflektori ugase.

A ova priča, kako je i sama Amna opisuje, za Via Mediju i cijeli tim tek nastavlja svoj naredni kadar.