TEKST: Lamija Muratagić
DATUM OBJAVE: 21.9.2026.
Volumen, brokat i osam godina dizajna sabrani su u prvoj reviji Petit Fil. 4371 se vraća počecima da bi pokazala gdje se brend nalazi danas.
Broj 4371 Mateju Filipović prati gotovo koliko i njen dizajnerski rad. Za nju to nisu tek četiri slučajne cifre, već broj koji joj se kroz život vraćao dovoljno često da ga je počela čitati kao vlastiti znak. Pojavio se na prvoj šivaćoj mašini koju je kupila, zatim prije osam godina dao ime njenoj prvoj kolekciji, a sada se vraća u trenutku koji za Petit Fil označava nešto sasvim novo, prvi runway show brenda.
Na Zagreb Design Weeku Filipović zato nije krenula od prazne stranice. Umjesto kolekcije koja bi pokušala napraviti rez sa svime prije nje, na pistu je iznijela ono što je tokom godina postalo prepoznatljivo u jeziku Petit Fil, najprodavanije komade, karakteristične forme i materijale kojima se vraća, uz dovoljno izmjena da kolekcija pripada trenutku u kojem se brend nalazi danas.
4371 tako djeluje više kao autoportret nego kao sezonski reset.
Sedam lookova bilo je dovoljno da se jasno vidi šta ostaje konstanta.
Oversized kaputi od valjane vune nose najveći volumen kolekcije, dok brokat uvodi sasvim drugu vrstu težine kroz svečana odijela i predimenzionirane sakoe. Predimenzionirana konstrukcija pritom nije samo pitanje proporcije: kaputi su zamišljeni tako da ista forma može funkcionirati na više veličina, pa volumen postaje dio same logike kroja. Dio komada već je bio predstavljen 2024. kroz Emerging Talents u Milanu, ali u Zagrebu su prvi put okupljeni u zajedničku runway cjelinu.
Kod Mateje Filipović upravo tkanina često pokrene ideju za komad: tekstura, težina i način na koji materijal pada određuju smjer dizajna prije nego što silueta dobije konačan oblik. Valjana vuna tako kaputima daje punoću i čvrstoću, dok kruti brokat odijelima donosi precizniju liniju i dozu kontrolirane raskoši.
Tu se pojavljuje i njena pomalo neočekivana Harry Potter referenca. Ne kroz kostimografiju ili očitu citatnost, već kroz dugačke, masivne kapute, zagasitu paletu i blagu nostalgiju koju nose njihove proporcije.
Jedno od odijela od krutog brokata na reviji je nosila i sama dizajnerica, a upravo taj komad ulazi i u prodaju.
Petit Fil je bosanskohercegovački brend, dok Filipović posljednje četiri godine intenzivno radi u Hrvatskoj, gdje danas i živi. Zagreb je zato bio logično mjesto za prvi runway, ali i trenutak u kojem se osam godina rada moglo sagledati kao jedna cjelina.
Program je zbog vremenskih neprilika premješten u unutrašnjost Akademije likovnih umjetnosti, revija je umjesto otvorenog prostora dobila kompaktniji, intimniji okvir među radovima drugih umjetnika. Muziku je potpisao mostarski umjetnik Vladimir Mićković, čija je pjesma Kortižo pratila kolekciju, uz lijepu poveznicu da je upravo na istoj Akademiji završio svoje obrazovanje.
Sve to dodatno odgovara kolekciji koja se više oslanja na kontinuitet nego na efekat novog pod svaku cijenu.
4371 okuplja komade koji su prošli kroz različite faze Petit Fil priče i vraća ih na pistu kao presjek onoga što se kroz godine zadržalo: volumena, ručnog rada, brokata, kaputa i ideje da jedan komad ne mora pripadati samo jednoj sezoni.
Kolekcija će biti dostupna od ove sedmice putem Instagram stranice Petit Fil, dok se uskoro otvara i online shop. Svi modeli izrađuju se ručno i individualno, a komadi koji više ne budu dostupni moći će se raditi po narudžbi.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Dizajn: Mateja Filipović za Petit Fil
Foto: Matija Lovrenović
Muzika: Vladimir Mićković – Kortižo
Revija: Zagreb Design Week 2026
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Modna industrija već mjesecima vrti ista pitanja o umjetnoj inteligenciji: ko je koristi, kome uzima posao i gdje u svemu tome ostaje autorstvo. H&M je na London Fashion Weeku odlučio preskočiti još jednu raspravu i pokazati kako to izgleda u praksi.
Za show nazvan H&M&YOU&I švedski brend udružio se s Nickom Knightom i njegovim SHOWstudio timom. Knight je već više od dvije decenije među ljudima koji modu guraju prema novim formatima, od fashion filma i livestreama do 3D tehnologije, stoga nije iznenađenje što je H&M upravo njemu povjerio osmišljavanje svog susreta s umjetnom inteligencijom.
Rezultat je bio show negdje između klasične revije, performansa i digitalne instalacije, u kojem ono što se dešavalo iza modela nije ostalo tek scenografija.
Cijeli koncept krenuo je od klasične modne produkcije. Nick Knight fotografirao je Alex Consani i Archieja Renauxa, dok je ilustrator Cliff Warner paralelno radio crteže s modelima u studiju. Taj materijal je zatim prošao kroz AI obradu i pretvoren u vizuale koji su se tokom revije mijenjali u realnom vremenu, prateći pokrete modela i publike.
Foto: @showstudio
U jednom dijelu showa modeli su hodali kroz mrak, uz kratke bljeskove bliceva koje su sami nosili. Njihove figure su se zatim pojavljivale na velikim ekranima, izmijenjene, razvučene i pretvorene u digitalne slike koje su nastavile reagovati na ono što se dešavalo u prostoru.
Poenta nije bila da AI napravi reviju umjesto ljudi. Fotografija, ilustracija, modeli i produkcija ostali su osnova, dok je tehnologija došla kao dodatni sloj. Knight je pritom otkrio da je na projektu radio čak i veći tim nego inače, što dosta dobro ruši ideju o AI-ju kao prečici do manje produkcije.
Na pisti dugoj 40 metara smjenjivali su se moda, ples, muzika i slika, a reviju je otvorila brazilska balerina Ingrid Silva. Među modelima su bile i Paloma Elsesser, Kristen i Lily McMenamy, Karen Elson, Lila Moss i Scarlett White.
Iza svih ekrana u fokusu ženskog dijela showa bila je H&M Studio kolekcija, a nju bi bilo šteta svesti na pozadinu za tehnološki eksperiment.
Krojenje je bilo oštro i samouvjereno, s naglašenim ramenima, dužim kaputima i odijelima koja imaju dovoljno strukture da ne traže dodatno objašnjenje. Nasuprot njima dolaze čipka, saten, korzetirani detalji i slip haljine koje cijeloj kolekciji daju mekšu, večernju stranu. Pojavljuju se i transparentni paneli, visoki ovratnici te voluminozniji komadi koji dobro podnose Knightovu dramatičnu produkciju.
Foto: @hm
Među polazištima kolekcije bili su Palermo i chiaroscuro fotografije Ferdinanda Scianne. Palermo je ovdje više atmosfera nego referenca. Osjeti se u tamnijoj paleti, u sjaju satena, težini čipke i napetosti između strogog kroja i senzualnijih silueta. Upravo ti kontrasti daju kolekciji dovoljno karaktera da ne nestane iza Knightove grandiozne produkcije.
Najviše karaktera kolekcija dobija upravo u sudaru preciznog krojenja i mekših, senzualnijih materijala. U tim trenucima ekrani nakratko prestaju biti glavna tema.
Foto: @hm
Najzanimljiviji dio ovog showa možda uopće nije AI, nego način na koji je H&M tretirao samu reviju. Kolekcija, scenografija, fotografija i pokretna slika ovdje su osmišljeni kao jedan vizuelni sistem, bez jasne granice između onoga što se događa na pisti i slike koja će od tog trenutka ostati.
Tu se zapravo vidi veći pomak u fashion industriji. Revija više nije samo mjesto na kojem kolekcija prvi put izlazi pred publiku, nego trenutak u kojem se gradi njen najvažniji vizuelni kod. U sezoni prepunoj showova, odjeća više ne konkurira samo odjeći. Potreban je kadar koji će je izdvojiti, preživjeti feed i u nekoliko sekundi objasniti zašto baš toj kolekciji treba posvetiti pažnju.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @hm
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
