Za početak ćemo razjasniti nedoumice koje možda imate ako je riječ o tome kojoj generaciji pripadate.

Prema posljednjim podacima koji su ažurirani prije nekoliko dana milenijalcima pripadaju osobe rođene u periodu od 1980. do 1994. Gen Z je ekipa rođena u periodu od 1995. do 2012. Ovisno o tome ko je izvor vaših informacija brojke će ponekad varirati, a najkonfuznije su osobama koje su rođene negdje između. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Kezia Rose Cook (@keziacook)

TikTokom i Instagramom je zavladao trend u kojem Gen Z Milenijalcima govori koje bi to navike "trebale ostati u prošlosti". Većina njih se tiče korištenja društvenih mreža, načina na koji se šminkamo i stilizujemo svoju kosu. Emoji koji plače od smijeha, rose gold nakit i detalji, bežične slušalice - sve se ovo našlo na Gen Z listi.

Mi smo izdvojili jedan šaljivi video koji je sažetak većine tema kojih se dotičemo u razlikama.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by j a d e (@jade.smiith)

1. Više nije cool koristiti gifove i memove. Iskreno, imamo nekoliko savršenih koji odgovaraju baš na ovu stavku! 

2. Kada je riječ o fotografijama i poziranju odvojeni peace znak i duck face su cool. Zajedno? Gen Z kaže - ne!
U istu kategoriju je uvršteno i zoomiranje lica za Instagram story. 

3. Moramo priznati da nam se sviđa promjena koju Gen Z donosi ovom trećom stavkom. Koliko god humor na vlastiti račun može biti zabavn, ponekad je zapravo samo jedan od načina da se nosimo sa stvarima i situacijama koje nam smetaju.

Šale kojim umanjujemo sebe, više nisu prihvatljive. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by SOFIA COELHO ˙ᵕ˙ (@sofiamcoelho)

4. Dolazimo i do pomalo apsurdnog dijela, ali navodno razdeljak kojim više kose prebacujemo na jednu stranu nije najbolja opcija. 

5. Na petom mjestu se nalazi izbjegavanje pravopisnih pravila poput navođenja interpunkcijskih znakova i upotrebe velikih slova. 

6. Za kraj još jedan favorit - don't be a pick me! Ok, šta ovo znači? 
Google definicija glasi ovako: "Osoba koja djeluje protiv interesa svoje (obično marginalizirane) grupe u nadi da će dobiti naklonost većine." Obično se odnosi na muško - ženske odnose.

Mi smo napravili jasnu podjelu trendova koji nam se sviđaju i onih koji su nam manje simpatični. No, zanima nas i koji meme najbolje opisuje vašu reakciju na ovu listu? 

* * *
Naslovna fotografija: @matildadjerf

Neke priče ne počinju velikim planom, već osjećajem da nešto ne štima.

Iz tog osjećaja krenula je priča Goce i Danke, psihološkinja i psihoterapeutkinja iz Banja Luke koje su odlučile da mentalno zdravlje prestane biti tema rezervisana za 'četiri zida' i stručne termine.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Terapeutov kutak (@terapeutov.kutak)

Njihov rad ne pokušava biti 'lak za konzumiranje'. Nije tu da vam bude ugodno u svakom trenutku, nego da vas zadrži dovoljno dugo da se desi nešto stvarno i to se osjeti već u načinu na koji govore o svojim počecima.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Terapeutov kutak (@terapeutov.kutak)

‘Narativ je nastao iz čistog bunta prema površnosti’, kažu, prisjećajući se trenutka kada su shvatile da mnogi ljudi nakon edukacija odlaze sa još većim osjećajem nedovoljnosti nego prije. Umjesto stvarne promjene, ostajala bi samo kratkotrajna inspiracija koja se izgubi čim se vratimo u realnost.

‘Inspiracija je jeftina droga’, dodaju, bez potrebe da ublaže poruku, jer njihov fokus nikada nije bio na tome kako da se osjećamo bolje na kratko, nego kako da izdržimo ono što stvarno jesmo, bez uljepšavanja.





 

Kad psihoterapija prestane biti privatna stvar

Ono što Gordanu i Danku izdvaja nije samo znanje, nego način na koji ga dijele. Umjesto da ostane u okviru individualnog rada, psihoterapiju su odlučile iznijeti među ljude, u prostor gdje se lične teme ne skrivaju nego prepoznaju.

I tu dolazi do zanimljivog pomaka. Kada sjedite u sali i slušate tuđe priče, shvatite da ono što ste smatrali isključivo svojim nije ni rijetko ni neobično.




‘Vidjeti tuđu ranjivost uživo, bez filtera, je najbrži način da prestaneš mrziti sopstvenu’, objašnjavaju. U toj rečenici je možda najpreciznije objašnjeno zašto njihov pristup funkcioniše.

Ponekad nije dovoljno razumjeti sebe. Nekad je potrebno vidjeti sebe u drugima da bi stvari konačno sjele na svoje mjesto.



 

Odnosi nisu problem nego ogledalo

Ako postoji tema kojoj se uvijek vraćaju, to su odnosi. Ne kao nešto što treba ‘popraviti’, nego kao prostor u kojem se najjasnije vidi ko smo zapravo.

Partnerstvo, roditeljstvo, porodica… sve su to situacije u kojima izlazi na površinu ono što inače uspijevamo sakriti i tu nastaje ona poznata iscrpljenost.

Ne zato što su odnosi sami po sebi teški, nego zato što u njih unosimo sve ono što ne želimo nositi sami.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Terapeutov kutak (@terapeutov.kutak)

Kako kažu, ‘ne učimo kako da više voliš, nego kako da prestaneš koristiti druge da bi pobjegla od sopstvene praznine’. Nije najugodnija rečenica koju ćete čuti, ali je vjerovatno jedna od onih koje ostanu.

‘U trenutku kada prestanemo očekivati da nas drugi ‘spase’ od nas samih, odnosi počinju izgledati drugačije’, dodale su Gordana i Danka.



 

Onaj osjećaj da si ‘previše’

Ako postoji nešto što gotovo svi prepoznajemo, to je osjećaj da tražimo previše. Previše pažnje, previše razumijevanja, previše sigurnosti.

Goca i Danka taj osjećaj ne vide kao problem, nego kao posljedicu načina na koji smo naučeni da funkcionišemo. U svijetu u kojem se cijeni prilagodljivost, biti ‘lagan’ postaje ideal, a sve što odstupa od toga počinje izgledati kao višak.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Terapeutov kutak (@terapeutov.kutak)

Zato njihov pristup ide u potpuno drugom smjeru. ‘Ne učimo kako da tražiš manje da bi te lakše voljeli, nego kako da podneseš to što si nekome previše', kažu.

Ta promjena perspektive možda nije najlakša, ali nosi jedno tiho olakšanje, jer u trenutku kada prestanete smanjivati sebe, prestaje i potreba da stalno tražite potvrdu izvana.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Terapeutov kutak (@terapeutov.kutak)

Narativ kao logičan nastavak njihove priče

Iz svega što rade kroz svoj Terapeutov kutak, prostor u kojem godinama otvaraju teške, ali važne teme, prirodno je nastao i Narativ. Ne kao izdvojen projekat, nego kao produžetak njihovog rada, samo u formatu koji se doživljava uživo, među ljudima.

Narativ danas funkcioniše kao jednodnevno iskustvo koje okuplja učesnike oko tema koje svi živimo, ali ih rijetko izgovaramo naglas. Kako i same najavljuju, riječ je o ‘događaju koji mijenja odnose’ i ove godine održava se 16. maja u Banja Luci, a karte možete kupiti na njihovoj stranici.  

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Terapeutov kutak (@terapeutov.kutak)

Kroz predavanja, panel diskusije i pažljivo oblikovan prostor za razmjenu, Narativ ne nudi gotove odgovore, nego otvara pitanja koja ostaju i nakon što se dan završi.

Ne doživljava se kao klasičan event, nego kao prostor u kojem se razgovori o odnosima nastavljaju, ovaj put u prostoriji punoj ljudi spremnih da ga čuju i da se u njemu prepoznaju.

Foto:  @terapeutov.kutak