Projekti restauracije prepoznatljivih objekata i zgrada koje su polako postale kultni dijelovi određenih gradova unutar granica Bosne i Hercegovine nerijetko privuku pažnju našeg uredništva.

Dio jednog takvog projekta koji zahtijeva iznimnu stručnosti, ali i posvećenost bila je bh. arhitektica Mersiha Karić. Naime, riječ je o projektu pod nazivom Park Residence Sales Center koji je zahtijevao restauraciju objekta utkanog duboko u povijesti arhitekture grada Sarajeva. Pri našem upitu o ovom projektu Mersiha je na simpatičan način odgovorila da bi ga pisala kao nezaboravno iskustvo, prepuno izazova, a same detalje kao i prije i poslije fotografije donosimo u nastavku.





Možete li nam otkriti nešto više o projektu Park Residence Sales Center?

Stara Električna Centrala i Upravna zgrada o kojoj danas pišemo jedni su od najznačajnih objekata Sarajeva, stoga je odgovornost prema istoriji i arhitekturi bila ogromna. Prvi zahtjev je bio objekat tlocrtno i organizacijski vratiti u prvobitno stanje.

Iako je zatečena situacija na prvi pogled bila mnogo kompleksna, jasna vizija je bila od pomoći: približiti se što više onome što gledamo na starim fotografijama i zaštiti sve ono što je očuvano do tog trena.

Najteži i najzahtjevniji je bio građevinski dio koji je tražio mnogo prilagođavanja postojećem stanju. Dok je najinteresantniji naravno bio enterijersko uređenje. U tome smo svi uživali i konačno vidjeli rezultate i zgradu koja se od ruševine pretvara u pravu ljepoticu. I moram vam priznati mnogo smo ponosni na rezultate. :)



 

Restauracija zgrada često je izazovan projekt. Možete li nam otkriti neke o izazova s kojima ste se susreli?

Restauracija predstavlja proces koji zahtjeva mnogo istraživanja i posvećenosti. Tačnije, restauracija se bavi produženjem postojanja, te integriteta karaktera arhitektonske baštine. To se odnosi na očuvanje objekta u smislu oblika, stila, ali i materijala koji se nalaze u enterijeru i eksterijeru.

Na projektu, Upravne zgrade, poznatom danas kao Park Residence Sales Center imali smo mnogo toga za očuvati poput: stropova i zidova od cigle, kamena u lobiju, ograde na stepeništu, proporcija i detalja koje ovaj objekat čine posebnim...

Arhitektica Mersiha Karić

Cijeli proces je bio izazov i teško je izdvojiti bilo koji dio, od dizajna, preko izvođenja do finalnih odluka koje su morale biti donesene baš u tom trenutku kada je otvoreno pitanje bio pred nama.

Ali jedan dio projekta i samog izvođenja bio je specifičan i na njemu je bio najveći fokus, a to je fasada. Obnova i zaštita svega što je očuvano, ali i izrada novih detalja, boja i taj konačni dojam nešto je čemu smo svi težili da bude savršeno.

Restauracija se u praksi odnosi na profesionalno korištenje kombinacije znanosti, umjetnosti, zanatskog umijeća i tehnologije. Dakle, timski rad, konstantno prilagođavanje i mnogo, mnogo fokusiranosti na svaki detalj!

Koliko je trajao sam proces?

Proces obnavljanja trajao je oko godinu dana, a u tom zahtjevnom periodu, učestvovao je veliki broj stručnjaka iz različitih oblasti, koji su sa mnogo strpljenja i želje za svaki problem konsultovali jedni druge, te timski rješavali svaki detalj.

Što biste rekli, koji vam je bio omiljeni dio ovog projekta?

Budući da sam arhitektica po zanimanju, sa velikom strašću prema dizajnu entrijera, najinteresantniji dio mi je svakako bio onaj 'final touch' koji nam je pokazao da smo napravili pozitivan rezultat.

Drveni podovi, štukature, zidne tehnike, draperije, lusteri, tepisi i još poneki detalj bili su sasvim dovoljni da enterijer zablista u klasičnom duhu sa primjesom minimalističkih komada poput dizajnerskih talijanskih sofa i fotelja iz multibrand store-a Finest Selection.

Cilj je bio napraviti impresivan enterijerski prostor, ali njime nikako ne umanjiti vrijednost samog objekta i njegov značaj staviti u drugi plan.

Odgovornost prema naslijeđu dovela nas je sve zajedno do ovakvih rezultata kakvim danas svjedočimo. Od ruine do predivne male poslovne zgrade koja je ponovo zablistala i Skenderiji vratila dio starog šarma.

* * *
Foto: Larisa Hadžić, Adi Šehić, Nihad Mujačić

U našoj rubrici Interijer i Dizajn uvijek tražimo stanove koji nude konkretne ideje one koje možete odmah prepoznati i prilagoditi vlastitom prostoru.

Posebno kada je riječ o garsonjerama i manjim kvadraturama, gdje skladištenje često postaje najveći izazov. 

Ovaj mali stan u Mostaru, smještena u samom centru grada, pokazuje kako se upravo kroz ugrađena rješenja može dobiti više reda, više funkcije i jasnije zone.

Umjesto klasičnih komada namještaja, prostor se gradi kroz elemente koji su prilagođeni tačno ovom stanu i upravo zato funkcionišu tako dobro.





Ugradbeno skladištenje koje prati prostor, a ne opterećuje ga

Najveća snaga ovog stana leži u načinu na koji su skladišni elementi integrisani u arhitekturu prostora. Ormari, kuhinjski elementi i niše ne djeluju kao dodatak, već kao prirodan dio tlocrta. 

Time se izbjegava vizualna zagušenost, a svaki centimetar dobija svoju svrhu. Ovo je dobar primjer kako u malim stanovima skladištenje ne mora biti vidljivo da bi bilo efikasno.






Boja kao alat za smirenje i kontinuitet

Paleta boja je suzdržana, ali promišljena neutralna osnova nadopunjena toplim tonovima drveta i zelenim akcentima. Upravo ta kombinacija daje prostoru karakter, a da ga ne vizualno ne smanjuje. 

Boja ovdje nije dekoracija, već sredstvo povezivanja različitih zona stana. U malim kvadraturama, ovakav pristup pomaže da prostor djeluje skladno i dugoročno održivo.








Skladište kao pregrada: nenametljivo zoniranje garsonjere

Umjesto klasičnih zidova, ovaj stan koristi elemente skladištenja i lagane drvene pregrade za jasno, ali nenametljivo zoniranje. Spavaći dio je zaštićen i intimniji, dok dnevna zona ostaje otvorena i povezana sa ostatkom stana. 

Ovakva rješenja su idealna za garsonjere jer ne zahtijevaju građevinske zahvate, a donose osjećaj reda i strukture. To je jedan od onih trikova koji vrijedi zapamtiti i primijeniti.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb