TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 28.4.2020.
André Leon Talley je prvi afroamerički urednik u magazinu Vogue. Studirao je uz stipendiju na Sveučilištu Brown, radio je u magazinu Interview, zatim u Daily Wear Daily i W magazinu, volonterski je s Diane Vreeland radio na organizaciji MET izložbi, da bi svoj karijerni put nastavio u magazinu Vogue gdje je radio kao modni urednik, a zatim i kreativni direktor.
Postao je jedan od utjecajnijih glasova u svijetu mode i dobio uvod u glamurozni, ali i ne tako sjajni svijet mode.
U knjizi The Chiffon Trenches: A Memoir, osim o karijernim počecima, sasvim otvoreno i iskreno priča o tome kako je uspio u svijetu mode - usprkos rasizmu, raznim glasinama i zlobnim komentarima na račun izgleda. Govori i koje su njegove osobne borbe utjecale na njega tijekom desetljeća, kao i koje su ga inspirativne žene uvijek podržavale - Diana Vreeland, Diane von Fürstenberg, Lee Radziwill samo su neka od imena s liste.
Stekao je bogato iskustvo u modi kroz pedeset godina rada i surađivao s brojnim dizajnerima, modelima, fotografima, umjetnicima...
MEMOARI KOJI DAJU JOŠ INTIMNIJI I BOLJI UVID U MODNU INDUSTRIJU
Uz zanimljivu karijernu pozadinu, ono što je posebice privuklo pozornost javnosti upravo je njegov odnos s Annom Wintour o kojem također priča u knjizi.
Naime, Anna je, kao i za brojne druge modne insajdere, odigrala važnu ulogu u njegovom razvoju i rastu na modnoj sceni.
Često je isticao da je upravo ona bila važna za izgradnju njegove karijere, a imali su i prijateljski odnos.
No, cijela stvar se mijenja kada je unazad nekoliko godina Vogue počeo smanjivati broj projekata, kao i pozicije na kojima je radio.
"Čim su otpustili Dianu Vreeland, morali su zaključati vrata ureda. Nisu joj htjeli reći da je otpuštena. Samo su joj rekli da mora ići. Zatim je došla na posao, vrata su bila zaključena i promijenili su boju ureda iz crvenog u bež. Oni su okrutni. To je okrutan svijet. Valjda nije okrutniji od bilo kojeg drugog svijeta, ali nije humani svijet. To nije svijet dobrote. " - prokomentirao je.
Naveo je i da od Anne nije dobio nikakvo objašnjenje, a da je njihovo prijateljstvo završeno shvatio je kada mu nije čestitala rođendan niti mu se više javila.
"Imuna je na svakog tko nije moćan ili poznat poput ljudi koji krase stranice američkog Voguea” - napisao je.
André je naveo i da su njegove godine također uvelike utjecale na odnos prema njemu. Postao je, kako sam piše "prestar, predebeo i nimalo cool" za svijet modnog izdavalaštva.
Veselimo se saznati još više detalja o prekidu ovog modnog prijateljstva, kao i njegove inside komentare o cijelokupnoj industriji.
Knjiga izlazi u 9. mjesecu i sigurni smo da će biti modno štivo koje će brzo naći put do polica ljubitelja mode.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
