U Mostaru svi putevi vode na Rondo. Bilo da putujete, pa ste samo u prolazu, bilo da lijeno šetate pa ćete „krug po gradu“. I na redovnih +45°C i izvanrednih 80 centimetara snijega 2012. godine, Rondo je uvijek usput.

U početku je Rondo bio tek kružni cvijetnjak La Rondelle, a tadašnji stanovnici su ovo mjesto godinama kolokvijalno nazivali starim imenom lokacije - Gumno. Izgrađen je 1897. godine na pola puta dužine 1,5 kilometar, koji je povezivao Veliku gimnaziju i Balinovac. Priču o dolasku prestolonasljednika i njegove supruge, o sadnji platana i pretvaranju puta u šetalište sigurno već znate.

Šetnica, hlad ispod stoljetnih platana i popularni HETMOS-ov buffet Rondo motiv su svih starih fotografija Mostara, i razlog popularnosti Rondoa. Od 1959. razlog popularnosti, ali i motiv fotografija je i Dom kulture, današnji HD Herceg Stjepan Kosača.

Objekt je projektirao arhitekt Reuf Kadić. Rođen je u Sarajevu 1908. godine, a 1927. godine upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu. Uz brata Muhameda, Dušana Simića, Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta pripadao je grupi prvih arhitekata s naših prostora školovanih u Pragu, Beču, Ljubljani i Zagrebu. To su imena uz koja se veže jezik modernog funkcionalizma u arhitekturi Bosne i Hercegovine.

Radovi na zgradi su započeli 1959. godine, na zemljištu koje je bez naknade oduzeto od Mostarsko-duvanjske biskupije. Građevinski materijal od kojeg je građen objekt HD Herceg Stjepan Kosača, ali i zgrada tzv. Kamenog MUP-a, trebao je biti upotrijebljen upravo za katedralu, koja se trebala naći na ovoj lokaciji. Prvo krilo zgrade je izgrađeno u srpnju 1959. godine, a drugo u rujnu iste godine. Kompletna zgrada je dovršena 1960. godine. Izmjene i korekcije na zgradi objekta je vršio arhitekt Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.

Izgledom i položajem bočnih krila zgrada dodatno naglašava kružni oblik Rondoa, stvara pješački trg i zelene površine na kojima su smještene umjetničke skulpture i spomenik. Otvara se prema parku pročeljem dužine cca 90 metara i formom stvara najveću slobodnu površinu na Rondou.  

Na južnom krilu zgrade postavljen je sat promjera 2,5 metra, s kazaljkom dugom čak 1,2 metra, identičan onom na Ćerekovića dućanu u Starom gradu, u kojem je smješten Interpretacijski centar MuM Mostar.

Pod nazivima Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih i konačno, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača dao je neizbrisiv trag duhovnom, kulturnom, glazbenom i umjetničkom razvoju grada. Sa 726 mjesta u velikoj koncertnoj dvorani, 120 mjesta u maloj dvorani, umjetničkom galerijom i višenamjenskim predvorjem zgrada gotovo svakodnevno ugosti koncert, izložbu, promociju, predavanje ili neki drugi kulturni događaj.

U iščekivanju prve hrvatske opere u BiH, koncerta Massima Savića ili izraelske etno grupe „Oud in the middle west“ svratite barem u caffe Kosača i zavirite u stare fotografije Mostara.

Za MODAMO.info piše: Martina Penava

_{Izvor: www.kosaca-mostar.com, www.hercegovina.info, www.facebook.com/tibor.vrancic, www.terracon-news.com, Martina Penava privat}

Ako ste došli do faze u kojoj stan izgleda lijepo, ali mu još uvijek “nešto fali”, vrlo vjerovatno je riječ o tepihu.
 

Kod uređenja doma često prvo razmišljamo o kauču, stolu, rasvjeti ili detaljima na policama. 

Međutim, upravo tepih vrlo često napravi najveću razliku u prostoru. Ne nužno onaj koji prvi primijetite, nego onaj zbog kojeg dnevni boravak djeluje toplije, smirenije i vizuelno zaokruženije.

Zato su nam pažnju privukle kolekcije iz Oasis tepisi salona na adresi Džavida Haverića 6 u Sarajevo Toweru na 1. spratu, a posebno njihova Minimalistic kolekcija .
 

Riječ je o modelima koji prate estetiku interijera kakvu posljednjih godina sve češće viđamo u domovima koji izgledaju moderno, ali i dalje ugodno za život: neutralne nijanse, reljefne teksture i dizajn koji ne opterećuje prostor.
 

Ono što nam se posebno dopalo jeste način na koji teksture dolaze do izražaja tek kada tepih vidite u enterijeru. Nema agresivnih uzoraka ni previše detalja, ali prostor odjednom djeluje složenije, toplije i vizuelno luksuznije.

Za one koji više vole klasične modele koji neće izaći iz mode ni nakon nekoliko sezona, tu je i Champagne kolekcija.
 

Ovi tepisi imaju elegantniji, bezvremenski izgled i lako se uklapaju uz različite stilove uređenja, od modernih stanova do toplijih, klasičnih enterijera.

S druge strane, posebno zanimljivo izgledaju i belgijski tepisi.

Oni su nešto deblji, mekši i izraženije teksture. Upravo zbog toga djeluju kao odličan izbor za dnevne boravke u kojima želite postići topliji i luksuzniji osjećaj prostora.
 

Izdvojili su se modeli s reljefnim površinama, apstraktnim detaljima i prirodnim tonovima koji se lako uklapaju uz drvo, kamen, bež nijanse i savremeni namještaj kakav trenutno dominira interijer trendovima.
 

Praktičan detalj koji nam je također privukao pažnju jeste mogućnost 3D prikaza tepiha u prostoru. 

Kod određenih modela moguće je virtuelno isprobati kako tepih izgleda u vlastitom domu prije kupovine, što značajno olakšava odabir dimenzije, boje i dizajna, posebno ako kupujete online.
 

Ako ste trenutno u fazi uređivanja doma ili samo želite da prostor djeluje toplije i kompletnije bez velikih promjena, kolekcije iz Oasis tepisi salona definitivno vrijedi pogledati.

*Dio vizuala u članku služi kao ilustracija i inspirativni prikaz interijera.  
 

Foto: PR