TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.3.2016.
U Mostaru svi putevi vode na Rondo. Bilo da putujete, pa ste samo u prolazu, bilo da lijeno šetate pa ćete „krug po gradu“. I na redovnih +45°C i izvanrednih 80 centimetara snijega 2012. godine, Rondo je uvijek usput.
U početku je Rondo bio tek kružni cvijetnjak La Rondelle, a tadašnji stanovnici su ovo mjesto godinama kolokvijalno nazivali starim imenom lokacije - Gumno. Izgrađen je 1897. godine na pola puta dužine 1,5 kilometar, koji je povezivao Veliku gimnaziju i Balinovac. Priču o dolasku prestolonasljednika i njegove supruge, o sadnji platana i pretvaranju puta u šetalište sigurno već znate.
Šetnica, hlad ispod stoljetnih platana i popularni HETMOS-ov buffet Rondo motiv su svih starih fotografija Mostara, i razlog popularnosti Rondoa. Od 1959. razlog popularnosti, ali i motiv fotografija je i Dom kulture, današnji HD Herceg Stjepan Kosača.
Objekt je projektirao arhitekt Reuf Kadić. Rođen je u Sarajevu 1908. godine, a 1927. godine upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu. Uz brata Muhameda, Dušana Simića, Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta pripadao je grupi prvih arhitekata s naših prostora školovanih u Pragu, Beču, Ljubljani i Zagrebu. To su imena uz koja se veže jezik modernog funkcionalizma u arhitekturi Bosne i Hercegovine.
Radovi na zgradi su započeli 1959. godine, na zemljištu koje je bez naknade oduzeto od Mostarsko-duvanjske biskupije. Građevinski materijal od kojeg je građen objekt HD Herceg Stjepan Kosača, ali i zgrada tzv. Kamenog MUP-a, trebao je biti upotrijebljen upravo za katedralu, koja se trebala naći na ovoj lokaciji. Prvo krilo zgrade je izgrađeno u srpnju 1959. godine, a drugo u rujnu iste godine. Kompletna zgrada je dovršena 1960. godine. Izmjene i korekcije na zgradi objekta je vršio arhitekt Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.
Izgledom i položajem bočnih krila zgrada dodatno naglašava kružni oblik Rondoa, stvara pješački trg i zelene površine na kojima su smještene umjetničke skulpture i spomenik. Otvara se prema parku pročeljem dužine cca 90 metara i formom stvara najveću slobodnu površinu na Rondou.
Na južnom krilu zgrade postavljen je sat promjera 2,5 metra, s kazaljkom dugom čak 1,2 metra, identičan onom na Ćerekovića dućanu u Starom gradu, u kojem je smješten Interpretacijski centar MuM Mostar.
Pod nazivima Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih i konačno, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača dao je neizbrisiv trag duhovnom, kulturnom, glazbenom i umjetničkom razvoju grada. Sa 726 mjesta u velikoj koncertnoj dvorani, 120 mjesta u maloj dvorani, umjetničkom galerijom i višenamjenskim predvorjem zgrada gotovo svakodnevno ugosti koncert, izložbu, promociju, predavanje ili neki drugi kulturni događaj.
U iščekivanju prve hrvatske opere u BiH, koncerta Massima Savića ili izraelske etno grupe „Oud in the middle west“ svratite barem u caffe Kosača i zavirite u stare fotografije Mostara.
Za MODAMO.info piše: Martina Penava
Izvor: www.kosaca-mostar.com, www.hercegovina.info, www.facebook.com/tibor.vrancic, www.terracon-news.com, Martina Penava privat
TEKST: Ada Ćeremida
Nekad nije problem u maloj kuhinji, nego u tome što nemamo gdje smjestiti stvari koje koristimo svaki dan.
Ako ste ikada pomislili da vam u kuhinji treba još jedan ormarić, velika je šansa da vam zapravo treba pametnije rješenje za skladištenje. Otvorene police često završe prenatrpane, ladice skrivaju više nego što organizuju, a dodatni elementi rijetko izgledaju skladno s ostatkom prostora.
Upravo zato se u savremenim interijerima sve češće pojavljuju mobilni, multifunkcionalni komadi koji preuzimaju ulogu kuhinjske organizacije.
Ovaj Zara Home kuhinjski bar cart je jedan od onih komada koji ne traže preuređenje, ali mijenjaju svakodnevnu funkcionalnost prostora i što je najvažnije dostupan je i u BiH.
Foto: @serenaandlily
Ono što ovaj komad izdvaja je jasna kombinacija materijala i funkcije. Topla drvena konstrukcija, metalne košare i diskretna ladica stvaraju balans između estetike i praktičnosti, bez osjećaja “pomoćnog” namještaja.
Košare omogućavaju pregledno skladištenje namirnica, kuhinjskog tekstila ili sitnih aparata, dok gornja ploha može služiti kao dodatna radna površina. Zahvaljujući točkićima, kolica se lako pomjeraju i prilagođavaju ritmu kuhinje.
Upravo ovakvi komadi objašnjavaju zašto se u interijerima sve više govori o fleksibilnom skladištenju, umjesto o fiksnim rješenjima. Ovaj bar cart može funkcionisati u kuhinji, trpezariji, ali i kao prijelazni element između prostora.
Vizuelno je dovoljno miran da se uklopi u različite stilove od modernih do toplijih, prirodnih interijera. Umjesto da skriva stvari, on ih organizuje na način koji izgleda promišljeno i uredno.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
