TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.3.2016.
U Mostaru svi putevi vode na Rondo. Bilo da putujete, pa ste samo u prolazu, bilo da lijeno šetate pa ćete „krug po gradu“. I na redovnih +45°C i izvanrednih 80 centimetara snijega 2012. godine, Rondo je uvijek usput.
U početku je Rondo bio tek kružni cvijetnjak La Rondelle, a tadašnji stanovnici su ovo mjesto godinama kolokvijalno nazivali starim imenom lokacije - Gumno. Izgrađen je 1897. godine na pola puta dužine 1,5 kilometar, koji je povezivao Veliku gimnaziju i Balinovac. Priču o dolasku prestolonasljednika i njegove supruge, o sadnji platana i pretvaranju puta u šetalište sigurno već znate.
Šetnica, hlad ispod stoljetnih platana i popularni HETMOS-ov buffet Rondo motiv su svih starih fotografija Mostara, i razlog popularnosti Rondoa. Od 1959. razlog popularnosti, ali i motiv fotografija je i Dom kulture, današnji HD Herceg Stjepan Kosača.
Objekt je projektirao arhitekt Reuf Kadić. Rođen je u Sarajevu 1908. godine, a 1927. godine upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu. Uz brata Muhameda, Dušana Simića, Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta pripadao je grupi prvih arhitekata s naših prostora školovanih u Pragu, Beču, Ljubljani i Zagrebu. To su imena uz koja se veže jezik modernog funkcionalizma u arhitekturi Bosne i Hercegovine.
Radovi na zgradi su započeli 1959. godine, na zemljištu koje je bez naknade oduzeto od Mostarsko-duvanjske biskupije. Građevinski materijal od kojeg je građen objekt HD Herceg Stjepan Kosača, ali i zgrada tzv. Kamenog MUP-a, trebao je biti upotrijebljen upravo za katedralu, koja se trebala naći na ovoj lokaciji. Prvo krilo zgrade je izgrađeno u srpnju 1959. godine, a drugo u rujnu iste godine. Kompletna zgrada je dovršena 1960. godine. Izmjene i korekcije na zgradi objekta je vršio arhitekt Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.
Izgledom i položajem bočnih krila zgrada dodatno naglašava kružni oblik Rondoa, stvara pješački trg i zelene površine na kojima su smještene umjetničke skulpture i spomenik. Otvara se prema parku pročeljem dužine cca 90 metara i formom stvara najveću slobodnu površinu na Rondou.
Na južnom krilu zgrade postavljen je sat promjera 2,5 metra, s kazaljkom dugom čak 1,2 metra, identičan onom na Ćerekovića dućanu u Starom gradu, u kojem je smješten Interpretacijski centar MuM Mostar.
Pod nazivima Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih i konačno, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača dao je neizbrisiv trag duhovnom, kulturnom, glazbenom i umjetničkom razvoju grada. Sa 726 mjesta u velikoj koncertnoj dvorani, 120 mjesta u maloj dvorani, umjetničkom galerijom i višenamjenskim predvorjem zgrada gotovo svakodnevno ugosti koncert, izložbu, promociju, predavanje ili neki drugi kulturni događaj.
U iščekivanju prve hrvatske opere u BiH, koncerta Massima Savića ili izraelske etno grupe „Oud in the middle west“ svratite barem u caffe Kosača i zavirite u stare fotografije Mostara.
Za MODAMO.info piše: Martina Penava
Izvor: www.kosaca-mostar.com, www.hercegovina.info, www.facebook.com/tibor.vrancic, www.terracon-news.com, Martina Penava privat
TEKST: Ada Ćeremida
Mali stanovi danas više ne traže kompromis, nego pametna rješenja.
Posebno kada je riječ o garsonjerama, gdje jedna prostorija mora odgovoriti na sve potrebe: dnevni boravak, spavanje, rad, odmor. Upravo zato ovakvi interijeri postaju nova referenca ne zato što su veliki, nego zato što su dobro promišljeni.
Ova garsonjera pokazuje kako se jasna podjela prostora može postići bez zidova, bez gubitka svjetla i bez osjećaja skučenosti. Ključna tačka cijelog projekta su pregrade koje su diskretne, funkcionalne i estetski integrisane u ostatak stana.
Rješenje koje se može primijeniti gotovo u svakom malom prostoru, bez obzira na adresu ili kvadraturu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
Kada otvoren prostor i dalje ima strukturu
Na prvi pogled, stan djeluje otvoreno i prozračno. Dnevni boravak, trpezarija i kuhinja vizuelno teku jedan u drugi, ali nijedna zona nije prepuštena slučaju. Topli drveni tonovi, neutralna paleta i pažljivo birana rasvjeta stvaraju osjećaj kontinuiteta, ali i jasno definišu funkcije prostora.
Namještaj je odmjerenih proporcija, sofa ne preuzima prostor, okrugli stolići omogućavaju lako kretanje, a tekstilni slojevi dodaju mekoću bez vizualnog šuma. Ovo je dnevni boravak koji razumije mjeru, što je presudno u malim stanovima.
Pregrada za krevet: Trik koji garsonjeru pretvara u “dvosoban” osjećaj
Najvažniji potez u ovom stanu je pregrada koja odvaja spavaći dio. Nije riječ o punom zidu, nego o laganoj strukturi koja filtrira pogled, zadržava svjetlo i uvodi osjećaj privatnosti. Upravo ta transparentnost čini razliku, prostor ostaje otvoren, ali ne i izložen.
Ovakva pregrada omogućava da se krevet ne nalazi “u dnevnoj sobi”, što je česta boljka garsonjera. Umjesto toga, spavaći dio dobija vlastiti ritam i mir, dok ostatak stana zadržava funkcionalnost i dnevni karakter. Ovo je rješenje koje jasno pokazuje kako jedan promišljen element može promijeniti cijeli doživljaj prostora.
Kuhinja i trpezarija: Kompaktno, ali vizualno čisto
Kuhinja je linearna, svedena i precizno uklopljena u tlocrt. Svijetle fronte u kombinaciji s tamnom radnom pločom i toplim drvenim akcentima stvaraju balans koji je istovremeno moderan i dugoročan. Gornji elementi ne opterećuju prostor, dok ambijentalna rasvjeta dodaje dubinu, posebno u večernjim satima.
Trpezarijski sto je mali, ali pravilno pozicioniran dovoljno blizu kuhinji, a opet dio dnevne zone. Ovo je još jedan primjer kako u malim stanovima nije ključ u veličini, nego u tačnoj poziciji.
Balkon kao produžetak stana
Balkon nije tretiran kao dodatak, nego kao produžetak životnog prostora. Minimalan namještaj i otvoren pogled pretvaraju ga u mali ritualni kutak mjesto za kafu, pauzu ili večernji predah. U kontekstu garsonjere, ovakav balkon značajno proširuje doživljaj prostora.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
