TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.3.2016.
U Mostaru svi putevi vode na Rondo. Bilo da putujete, pa ste samo u prolazu, bilo da lijeno šetate pa ćete „krug po gradu“. I na redovnih +45°C i izvanrednih 80 centimetara snijega 2012. godine, Rondo je uvijek usput.

U početku je Rondo bio tek kružni cvijetnjak La Rondelle, a tadašnji stanovnici su ovo mjesto godinama kolokvijalno nazivali starim imenom lokacije - Gumno. Izgrađen je 1897. godine na pola puta dužine 1,5 kilometar, koji je povezivao Veliku gimnaziju i Balinovac. Priču o dolasku prestolonasljednika i njegove supruge, o sadnji platana i pretvaranju puta u šetalište sigurno već znate.

Šetnica, hlad ispod stoljetnih platana i popularni HETMOS-ov buffet Rondo motiv su svih starih fotografija Mostara, i razlog popularnosti Rondoa. Od 1959. razlog popularnosti, ali i motiv fotografija je i Dom kulture, današnji HD Herceg Stjepan Kosača.

Objekt je projektirao arhitekt Reuf Kadić. Rođen je u Sarajevu 1908. godine, a 1927. godine upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu. Uz brata Muhameda, Dušana Simića, Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta pripadao je grupi prvih arhitekata s naših prostora školovanih u Pragu, Beču, Ljubljani i Zagrebu. To su imena uz koja se veže jezik modernog funkcionalizma u arhitekturi Bosne i Hercegovine.

Radovi na zgradi su započeli 1959. godine, na zemljištu koje je bez naknade oduzeto od Mostarsko-duvanjske biskupije. Građevinski materijal od kojeg je građen objekt HD Herceg Stjepan Kosača, ali i zgrada tzv. Kamenog MUP-a, trebao je biti upotrijebljen upravo za katedralu, koja se trebala naći na ovoj lokaciji. Prvo krilo zgrade je izgrađeno u srpnju 1959. godine, a drugo u rujnu iste godine. Kompletna zgrada je dovršena 1960. godine. Izmjene i korekcije na zgradi objekta je vršio arhitekt Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.



Izgledom i položajem bočnih krila zgrada dodatno naglašava kružni oblik Rondoa, stvara pješački trg i zelene površine na kojima su smještene umjetničke skulpture i spomenik. Otvara se prema parku pročeljem dužine cca 90 metara i formom stvara najveću slobodnu površinu na Rondou.


Na južnom krilu zgrade postavljen je sat promjera 2,5 metra, s kazaljkom dugom čak 1,2 metra, identičan onom na Ćerekovića dućanu u Starom gradu, u kojem je smješten Interpretacijski centar MuM Mostar.

Pod nazivima Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih i konačno, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača dao je neizbrisiv trag duhovnom, kulturnom, glazbenom i umjetničkom razvoju grada. Sa 726 mjesta u velikoj koncertnoj dvorani, 120 mjesta u maloj dvorani, umjetničkom galerijom i višenamjenskim predvorjem zgrada gotovo svakodnevno ugosti koncert, izložbu, promociju, predavanje ili neki drugi kulturni događaj.



U iščekivanju prve hrvatske opere u BiH, koncerta Massima Savića ili izraelske etno grupe „Oud in the middle west“ svratite barem u caffe Kosača i zavirite u stare fotografije Mostara.

Za MODAMO.info piše: Martina Penava
Izvor: www.kosaca-mostar.com, www.hercegovina.info, www.facebook.com/tibor.vrancic, www.terracon-news.com, Martina Penava privat
TEKST: Ada Ćeremida
Već znamo da broj kvadrata ne mora nužno značiti i kvalitet prostora.
Stan u Banja Luci u naselju Borik to potvrđuje na najbolji mogući način: kroz promišljen raspored, tople materijale i dizajn koji ne pokušava biti glasniji nego što treba.
Na 59 m² ovdje su jasno definirane tri zone dnevna, spavaća i radna bez osjećaja zagušenosti ili kompromisa. Umjesto toga, prostor djeluje mirno, povezano i nenametljivo elegantno. Upravo ona vrsta interijera u kojem se lako zamislite kako živite, a ne samo kako ga gledate.
Ulazni prostor često je zanemaren, ali ovdje je tretiran kao uvod u cijeli stan. Okruglo ogledalo i drvene vertikale reflektuju svjetlo i odmah stvaraju osjećaj širine.
To je onaj tihi luksuz koji ne traži pažnju, ali je primijetite čim uđete.
Dnevni boravak i trpezarija: Otvoren plan koji stvara ritam prostora
Dnevni boravak je srce stana i povezan je s trpezarijom i kuhinjom u jednom otvorenom potezu. Ugaona garnitura na razvlačenje prirodno definiše zonu za odmor, dok drveni pod i zidne obloge daju prostoru kontinuitet i toplinu.
Crni akcenti od rasvjete do ugrađenih polica unose kontrast koji prostoru daje ozbiljnost i osjećaj urbanog luksuza. Posebno se ističe vertikalna polica s ambijentalnom rasvjetom, koja nije samo dekorativna, već vizuelno produbljuje prostor.

Trpezarijski sto smješten je tačno tamo gdje treba: dovoljno blizu kuhinji, ali i dnevnom dijelu, čineći prostor idealnim za svakodnevne rituale, ali i večere s gostima.

Spavaća soba: Mirna zona s hotelskim osjećajem
Glavna spavaća soba oslanja se na neutralnu paletu i teksture. Drvena obloga zida iza kreveta stvara osjećaj zaštićenosti i intime, dok tapecirano uzglavlje dodaje mekoću prostoru.
Veliki ormar sa staklenim frontama vizuelno rasterećuje sobu i dopušta svjetlu da prolazi, umjesto da prostor zatvara. To je jedan od onih detalja koji čine razliku između „dobrog“ i zaista promišljenog interijera.
Sve je svedeno, ali ništa ne djeluje hladno, upravo balans koji spavaća soba treba imati.
Druga soba: Fleksibilnost kao ključ dobrog rasporeda
Manja soba u stanu ima dvostruku ulogu. Trenutno je opremljena jednim krevetom, ali zahvaljujući ugrađenom radnom stolu i ormarima, lako može funkcionisati kao radna ili gostinjska soba.
Ovakav pristup prostoru posebno je važan u stanovima srednje kvadrature gdje svaka prostorija treba imati više od jedne funkcije, bez gubitka estetike.

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!