U Mostaru svi putevi vode na Rondo. Bilo da putujete, pa ste samo u prolazu, bilo da lijeno šetate pa ćete „krug po gradu“. I na redovnih +45°C i izvanrednih 80 centimetara snijega 2012. godine, Rondo je uvijek usput.

U početku je Rondo bio tek kružni cvijetnjak La Rondelle, a tadašnji stanovnici su ovo mjesto godinama kolokvijalno nazivali starim imenom lokacije - Gumno. Izgrađen je 1897. godine na pola puta dužine 1,5 kilometar, koji je povezivao Veliku gimnaziju i Balinovac. Priču o dolasku prestolonasljednika i njegove supruge, o sadnji platana i pretvaranju puta u šetalište sigurno već znate.

Šetnica, hlad ispod stoljetnih platana i popularni HETMOS-ov buffet Rondo motiv su svih starih fotografija Mostara, i razlog popularnosti Rondoa. Od 1959. razlog popularnosti, ali i motiv fotografija je i Dom kulture, današnji HD Herceg Stjepan Kosača.

Objekt je projektirao arhitekt Reuf Kadić. Rođen je u Sarajevu 1908. godine, a 1927. godine upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu. Uz brata Muhameda, Dušana Simića, Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta pripadao je grupi prvih arhitekata s naših prostora školovanih u Pragu, Beču, Ljubljani i Zagrebu. To su imena uz koja se veže jezik modernog funkcionalizma u arhitekturi Bosne i Hercegovine.

Radovi na zgradi su započeli 1959. godine, na zemljištu koje je bez naknade oduzeto od Mostarsko-duvanjske biskupije. Građevinski materijal od kojeg je građen objekt HD Herceg Stjepan Kosača, ali i zgrada tzv. Kamenog MUP-a, trebao je biti upotrijebljen upravo za katedralu, koja se trebala naći na ovoj lokaciji. Prvo krilo zgrade je izgrađeno u srpnju 1959. godine, a drugo u rujnu iste godine. Kompletna zgrada je dovršena 1960. godine. Izmjene i korekcije na zgradi objekta je vršio arhitekt Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.

Izgledom i položajem bočnih krila zgrada dodatno naglašava kružni oblik Rondoa, stvara pješački trg i zelene površine na kojima su smještene umjetničke skulpture i spomenik. Otvara se prema parku pročeljem dužine cca 90 metara i formom stvara najveću slobodnu površinu na Rondou.  

Na južnom krilu zgrade postavljen je sat promjera 2,5 metra, s kazaljkom dugom čak 1,2 metra, identičan onom na Ćerekovića dućanu u Starom gradu, u kojem je smješten Interpretacijski centar MuM Mostar.

Pod nazivima Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih i konačno, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača dao je neizbrisiv trag duhovnom, kulturnom, glazbenom i umjetničkom razvoju grada. Sa 726 mjesta u velikoj koncertnoj dvorani, 120 mjesta u maloj dvorani, umjetničkom galerijom i višenamjenskim predvorjem zgrada gotovo svakodnevno ugosti koncert, izložbu, promociju, predavanje ili neki drugi kulturni događaj.

U iščekivanju prve hrvatske opere u BiH, koncerta Massima Savića ili izraelske etno grupe „Oud in the middle west“ svratite barem u caffe Kosača i zavirite u stare fotografije Mostara.

Za MODAMO.info piše: Martina Penava

_{Izvor: www.kosaca-mostar.com, www.hercegovina.info, www.facebook.com/tibor.vrancic, www.terracon-news.com, Martina Penava privat}

Neki prostori osvajaju lokacijom, drugi interijerom, a rijetki uspiju povezati arhitekturu, prirodu i svakodnevni život u jedno zaokruženo iskustvo.

Ova mala kuća, smještena tik iznad Baščaršije, nudi upravo to osjećaj privatnosti i mira, a da grad nikada nije daleko.

Iako površinom odgovara stanu, način na koji je prostor organizovan i otvoren prema vrtu daje joj karakter prave kuće. Ovdje kvadrati nisu ograničenje, već alat: svaki element ima svoju funkciju, ali i estetsku ulogu u cjelini.

Veliki zeleni vrt nije samo kulisa, već aktivni dio prostora, mjesto gdje se interijer prirodno prelijeva prema vani i gdje se život usporava.





Pametan raspored kao ključ cijelog koncepta

Osnovu prostora čini otvoreni dnevni boravak povezan s terasom i vrtom, čime se briše granica između unutrašnjeg i vanjskog. Velike staklene stijene propuštaju obilje prirodnog svjetla i čine da prostor djeluje znatno veće nego što jeste.

Mala kuhinja ili kitchenette je diskretno pozicioniran kao funkcionalna pregrada između dnevnog i spavaćeg dijela. Umjesto klasičnih zidova, upravo ovaj element definiše zone, zadržavajući otvorenost i protočnost prostora. 

Minimalistički pristup kuhinji osigurava da ona ne dominira vizualno, ali ostaje potpuno funkcionalna za svakodnevnu upotrebu.







Zid od opeke kao vizualno sidro interijera

Spavaća soba donosi potpuno drugačiji, intimniji ton. Fokus zida od opeke unosi toplinu, teksturu i osjećaj trajnosti, stvarajući kontrast u odnosu na savremene, čiste linije ostatka prostora.

Jednostavan namještaj, neutralna paleta i pažljivo odabrana rasvjeta doprinose smirenoj atmosferi. Ovo nije prostor koji pokušava biti dekorativan već mjesto odmora, tišine i povlačenja iz gradske vreve.

Cijeli interijer oslanja se na prirodne materijale i nenametljive tonove. Drvo, opeka, tekstil i prigušena rasvjeta zajedno stvaraju ambijent koji djeluje ugodno, ali promišljeno. Ništa nije suvišno, ali ništa nije ni slučajno.

Posebna pažnja posvećena je detaljima: diskretna rasvjeta uz zidove, perzijski tepisi koji razbijaju hladnoću poda, te komadi namještaja koji su birani više zbog proporcija nego zbog trenda.
 



Vrt kao produžetak životnog prostora

Najveća vrijednost ove male kuće krije se upravo izvan njenih zidova. Vrt, bogat zelenilom i cvijećem, djeluje kao privatna oaza u samom srcu starog grada. On nije samo pogled, već aktivan prostor za boravak, jutarnju kafu ili večernje opuštanje.

U kombinaciji s promišljenim interijerom, vrt daje ovom prostoru ono što je danas rijetkost u urbanim sredinama, osjećaj da ste istovremeno u gradu i izvan njega.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb