U Mostaru svi putevi vode na Rondo. Bilo da putujete, pa ste samo u prolazu, bilo da lijeno šetate pa ćete „krug po gradu“. I na redovnih +45°C i izvanrednih 80 centimetara snijega 2012. godine, Rondo je uvijek usput.

U početku je Rondo bio tek kružni cvijetnjak La Rondelle, a tadašnji stanovnici su ovo mjesto godinama kolokvijalno nazivali starim imenom lokacije - Gumno. Izgrađen je 1897. godine na pola puta dužine 1,5 kilometar, koji je povezivao Veliku gimnaziju i Balinovac. Priču o dolasku prestolonasljednika i njegove supruge, o sadnji platana i pretvaranju puta u šetalište sigurno već znate.

Šetnica, hlad ispod stoljetnih platana i popularni HETMOS-ov buffet Rondo motiv su svih starih fotografija Mostara, i razlog popularnosti Rondoa. Od 1959. razlog popularnosti, ali i motiv fotografija je i Dom kulture, današnji HD Herceg Stjepan Kosača.

Objekt je projektirao arhitekt Reuf Kadić. Rođen je u Sarajevu 1908. godine, a 1927. godine upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu. Uz brata Muhameda, Dušana Simića, Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta pripadao je grupi prvih arhitekata s naših prostora školovanih u Pragu, Beču, Ljubljani i Zagrebu. To su imena uz koja se veže jezik modernog funkcionalizma u arhitekturi Bosne i Hercegovine.

Radovi na zgradi su započeli 1959. godine, na zemljištu koje je bez naknade oduzeto od Mostarsko-duvanjske biskupije. Građevinski materijal od kojeg je građen objekt HD Herceg Stjepan Kosača, ali i zgrada tzv. Kamenog MUP-a, trebao je biti upotrijebljen upravo za katedralu, koja se trebala naći na ovoj lokaciji. Prvo krilo zgrade je izgrađeno u srpnju 1959. godine, a drugo u rujnu iste godine. Kompletna zgrada je dovršena 1960. godine. Izmjene i korekcije na zgradi objekta je vršio arhitekt Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.

Izgledom i položajem bočnih krila zgrada dodatno naglašava kružni oblik Rondoa, stvara pješački trg i zelene površine na kojima su smještene umjetničke skulpture i spomenik. Otvara se prema parku pročeljem dužine cca 90 metara i formom stvara najveću slobodnu površinu na Rondou.  

Na južnom krilu zgrade postavljen je sat promjera 2,5 metra, s kazaljkom dugom čak 1,2 metra, identičan onom na Ćerekovića dućanu u Starom gradu, u kojem je smješten Interpretacijski centar MuM Mostar.

Pod nazivima Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih i konačno, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača dao je neizbrisiv trag duhovnom, kulturnom, glazbenom i umjetničkom razvoju grada. Sa 726 mjesta u velikoj koncertnoj dvorani, 120 mjesta u maloj dvorani, umjetničkom galerijom i višenamjenskim predvorjem zgrada gotovo svakodnevno ugosti koncert, izložbu, promociju, predavanje ili neki drugi kulturni događaj.

U iščekivanju prve hrvatske opere u BiH, koncerta Massima Savića ili izraelske etno grupe „Oud in the middle west“ svratite barem u caffe Kosača i zavirite u stare fotografije Mostara.

Za MODAMO.info piše: Martina Penava

_{Izvor: www.kosaca-mostar.com, www.hercegovina.info, www.facebook.com/tibor.vrancic, www.terracon-news.com, Martina Penava privat}

Neobični komadi možda nisu za svakoga, ali upravo oni najčešće postanu najjači detalj prostora.

Talasi, organske linije i razigrane forme već nekoliko godina dominiraju svijetom interijera, a veliki dio te estetike vežemo uz viralne dizajne Gustafa Westmana i njegovo kultno valovito ogledalo koje smo viđali doslovno svuda. 

Upravo zato nas je zaintrigiralo ovo ogledalo iz Sinsaya koje na manjoj skali donosi isti “soft sculptural” vibe. Iako je kompaktnih dimenzija, njegov okvir s valovima i ispupčenim detaljima čini ga statement komadom samim po sebi. 

Ono što ga čini posebno zanimljivim jeste njegova svestranost podjednako dobro funkcioniše u minimalističkom prostoru kao neočekivani akcenat, ali i u maksimalističkom interijeru gdje se savršeno uklapa u igru tekstura i boja. Bonus? Trenutno je i na sniženju u Sinsay-u.

Foto: @_ranagunes_

Ovakvi weird but chic komadi dokaz su da ne mora sve biti neutralno i nenametljivo da bi izgledalo promišljeno. Ogledalo se može stilizovati u kupatilu, hodniku ili kao dio galerijskog zida, gdje će razbiti stroge linije prostora. 

Upravo ti pomalo neobični detalji često su ono po čemu pamtimo interijer jer unose karakter, humor i dozu ličnosti. Mali komad, ali s velikim vizuelnim efektom.



 

Sinsay ogledalo koje dokazuje da neobični detalji daju karakter interijeru:

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @_ranagunes_