U Mostaru svi putevi vode na Rondo. Bilo da putujete, pa ste samo u prolazu, bilo da lijeno šetate pa ćete „krug po gradu“. I na redovnih +45°C i izvanrednih 80 centimetara snijega 2012. godine, Rondo je uvijek usput.

U početku je Rondo bio tek kružni cvijetnjak La Rondelle, a tadašnji stanovnici su ovo mjesto godinama kolokvijalno nazivali starim imenom lokacije - Gumno. Izgrađen je 1897. godine na pola puta dužine 1,5 kilometar, koji je povezivao Veliku gimnaziju i Balinovac. Priču o dolasku prestolonasljednika i njegove supruge, o sadnji platana i pretvaranju puta u šetalište sigurno već znate.

Šetnica, hlad ispod stoljetnih platana i popularni HETMOS-ov buffet Rondo motiv su svih starih fotografija Mostara, i razlog popularnosti Rondoa. Od 1959. razlog popularnosti, ali i motiv fotografija je i Dom kulture, današnji HD Herceg Stjepan Kosača.

Objekt je projektirao arhitekt Reuf Kadić. Rođen je u Sarajevu 1908. godine, a 1927. godine upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu. Uz brata Muhameda, Dušana Simića, Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta pripadao je grupi prvih arhitekata s naših prostora školovanih u Pragu, Beču, Ljubljani i Zagrebu. To su imena uz koja se veže jezik modernog funkcionalizma u arhitekturi Bosne i Hercegovine.

Radovi na zgradi su započeli 1959. godine, na zemljištu koje je bez naknade oduzeto od Mostarsko-duvanjske biskupije. Građevinski materijal od kojeg je građen objekt HD Herceg Stjepan Kosača, ali i zgrada tzv. Kamenog MUP-a, trebao je biti upotrijebljen upravo za katedralu, koja se trebala naći na ovoj lokaciji. Prvo krilo zgrade je izgrađeno u srpnju 1959. godine, a drugo u rujnu iste godine. Kompletna zgrada je dovršena 1960. godine. Izmjene i korekcije na zgradi objekta je vršio arhitekt Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.

Izgledom i položajem bočnih krila zgrada dodatno naglašava kružni oblik Rondoa, stvara pješački trg i zelene površine na kojima su smještene umjetničke skulpture i spomenik. Otvara se prema parku pročeljem dužine cca 90 metara i formom stvara najveću slobodnu površinu na Rondou.  

Na južnom krilu zgrade postavljen je sat promjera 2,5 metra, s kazaljkom dugom čak 1,2 metra, identičan onom na Ćerekovića dućanu u Starom gradu, u kojem je smješten Interpretacijski centar MuM Mostar.

Pod nazivima Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih i konačno, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača dao je neizbrisiv trag duhovnom, kulturnom, glazbenom i umjetničkom razvoju grada. Sa 726 mjesta u velikoj koncertnoj dvorani, 120 mjesta u maloj dvorani, umjetničkom galerijom i višenamjenskim predvorjem zgrada gotovo svakodnevno ugosti koncert, izložbu, promociju, predavanje ili neki drugi kulturni događaj.

U iščekivanju prve hrvatske opere u BiH, koncerta Massima Savića ili izraelske etno grupe „Oud in the middle west“ svratite barem u caffe Kosača i zavirite u stare fotografije Mostara.

Za MODAMO.info piše: Martina Penava

_{Izvor: www.kosaca-mostar.com, www.hercegovina.info, www.facebook.com/tibor.vrancic, www.terracon-news.com, Martina Penava privat}

Interijer sadržaj na Bonjour.ba ima posebno mjesto jer znamo koliko dobar prostor može promijeniti osjećaj doma. 

Ne govorimo samo o estetici, nego o rješenjima koja prate stvarni život, ritam porodice i potrebe svakodnevice. Zato su nam zanimljive priče koje iza lijepog dizajna donose i ozbiljno promišljen koncept.

Brend DanKüchen , poznat širom Evrope kao sinonim za pouzdan austrijski kvalitet, započinje novo poglavlje na tržištu Bosne i Hercegovine.  
 

Za Bonjour.ba su otkrili da je nakon povlačenja dosadašnjih vlasnika franšize u penziju, poslovanje brenda u Sarajevu i regiji preuzela domaća kompanija Stroping d.o.o. 

Saznali smo i da se iza ove priče nalazi dipl. ing. arh. Faris Pašić, koji dugogodišnje iskustvo iz svijeta velike gradnje sada prenosi na jedan sasvim drugačiji, ali jednako važan prostor, kuhinju.  
 

dipl. ing. arh. Faris Pašić  
 

Zanimljivo je da ova promjena ne podrazumijeva samo novu upravljačku strukturu, nego i drugačiji pristup samom planiranju prostora. 

Umjesto da se kuhinja posmatra isključivo kao dio enterijera koji treba uklopiti u ostatak doma, fokus je stavljen na funkcionalnost, preciznost i dugoročnu vrijednost.  
 

Kako su nam pojasnili, kroz rad na velikim građevinskim projektima postalo je jasno da u završnim fazama opremanja često nedostaje sistem, dugoročno razmišljanje i pravi kvalitet. 

Upravo tu se DanKüchen prirodno uklapa s fokusom na ergonomiju, trajnost i preciznu integraciju u cjelokupan arhitektonski proces; od projektne razrade do finalne realizacije, u potpunosti koordinirano i izvedeno na najvišem nivou.   
 

Posebnu pažnju privukla nam je i informacija o novom showroomu u Sarajevu. Riječ je o savremeno opremljenom prostoru u kojem je proces projektovanja u potpunosti digitalizovan. 

Za Bonjour.ba su otkrili i da klijenti već na prvom sastanku mogu, zahvaljujući VR tehnologiji, “prošetati” kroz svoju buduću kuhinju.  
 

To u praksi znači da prostor ne moraju samo zamišljati kroz nacrte i uzorke, nego ga mogu doživjeti mnogo konkretnije: provjeriti raspored, otvoriti elemente i steći jasniju sliku prije nego što kuhinja ode u proizvodnju.
 

Saznali smo i da na projektima rade obrazovane i iskusne arhitektice i arhitekte, što ovom procesu daje dodatnu dimenziju. 

Svaki prostor posmatra se cjelovito, od instalacija i planiranja do izbora materijala i njihove dugovječnosti. 

Cilj, kako ističu, nije samo vizuelno lijepa kuhinja, već pametno rješenje koje će pratiti ritam porodice godinama.   
 

Također, istaknuli su da su ovlašteni uvoznik Miele i Liebherr uređaja. 

Uz logističku i organizacijsku podršku kompanije Stroping d.o.o., klijentima su osigurani i precizna montaža te visoki standardi izvedbe po kojima je ovaj austrijski brend i prepoznatljiv.

Sve zajedno otvara zanimljivu priču o tome kako se kuhinja danas sve manje posmatra samo kao komad namještaja, a sve više kao prostor koji treba biti pažljivo osmišljen, funkcionalan i prilagođen životu koji se u njemu zaista događa.

DanKüchen kuhinje po mjeri moguće je dizajnirati na adresi Alipašina 55 u Sarajevu.

Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba