U Mostaru svi putevi vode na Rondo. Bilo da putujete, pa ste samo u prolazu, bilo da lijeno šetate pa ćete „krug po gradu“. I na redovnih +45°C i izvanrednih 80 centimetara snijega 2012. godine, Rondo je uvijek usput.

U početku je Rondo bio tek kružni cvijetnjak La Rondelle, a tadašnji stanovnici su ovo mjesto godinama kolokvijalno nazivali starim imenom lokacije - Gumno. Izgrađen je 1897. godine na pola puta dužine 1,5 kilometar, koji je povezivao Veliku gimnaziju i Balinovac. Priču o dolasku prestolonasljednika i njegove supruge, o sadnji platana i pretvaranju puta u šetalište sigurno već znate.

Šetnica, hlad ispod stoljetnih platana i popularni HETMOS-ov buffet Rondo motiv su svih starih fotografija Mostara, i razlog popularnosti Rondoa. Od 1959. razlog popularnosti, ali i motiv fotografija je i Dom kulture, današnji HD Herceg Stjepan Kosača.

Objekt je projektirao arhitekt Reuf Kadić. Rođen je u Sarajevu 1908. godine, a 1927. godine upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu. Uz brata Muhameda, Dušana Simića, Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta pripadao je grupi prvih arhitekata s naših prostora školovanih u Pragu, Beču, Ljubljani i Zagrebu. To su imena uz koja se veže jezik modernog funkcionalizma u arhitekturi Bosne i Hercegovine.

Radovi na zgradi su započeli 1959. godine, na zemljištu koje je bez naknade oduzeto od Mostarsko-duvanjske biskupije. Građevinski materijal od kojeg je građen objekt HD Herceg Stjepan Kosača, ali i zgrada tzv. Kamenog MUP-a, trebao je biti upotrijebljen upravo za katedralu, koja se trebala naći na ovoj lokaciji. Prvo krilo zgrade je izgrađeno u srpnju 1959. godine, a drugo u rujnu iste godine. Kompletna zgrada je dovršena 1960. godine. Izmjene i korekcije na zgradi objekta je vršio arhitekt Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.

Izgledom i položajem bočnih krila zgrada dodatno naglašava kružni oblik Rondoa, stvara pješački trg i zelene površine na kojima su smještene umjetničke skulpture i spomenik. Otvara se prema parku pročeljem dužine cca 90 metara i formom stvara najveću slobodnu površinu na Rondou.  

Na južnom krilu zgrade postavljen je sat promjera 2,5 metra, s kazaljkom dugom čak 1,2 metra, identičan onom na Ćerekovića dućanu u Starom gradu, u kojem je smješten Interpretacijski centar MuM Mostar.

Pod nazivima Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih i konačno, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača dao je neizbrisiv trag duhovnom, kulturnom, glazbenom i umjetničkom razvoju grada. Sa 726 mjesta u velikoj koncertnoj dvorani, 120 mjesta u maloj dvorani, umjetničkom galerijom i višenamjenskim predvorjem zgrada gotovo svakodnevno ugosti koncert, izložbu, promociju, predavanje ili neki drugi kulturni događaj.

U iščekivanju prve hrvatske opere u BiH, koncerta Massima Savića ili izraelske etno grupe „Oud in the middle west“ svratite barem u caffe Kosača i zavirite u stare fotografije Mostara.

Za MODAMO.info piše: Martina Penava

_{Izvor: www.kosaca-mostar.com, www.hercegovina.info, www.facebook.com/tibor.vrancic, www.terracon-news.com, Martina Penava privat}

Na Champs-Élysées, gdje Pariz diše najglasnije, a svaki korak nosi težinu historije, luksuza i bezvremenskog stila, smjestio se čuveni RH Paris: ne kao još jedna adresa, već kao iskustvo prostora.

Na najpoznatijem bulevaru svijeta, gdje se moda, arhitektura i svakodnevni rituali sudaraju u savršenoj ravnoteži, RH redefiniše pojam dizajna kroz lokaciju koja sama po sebi govori. 

Ovo nije mjesto koje se slučajno posjeti, ovo je destinacija kojoj se dolazi s namjerom, da se osjeti Pariz kroz enterijer, svjetlo i tišinu koja postoji samo usred gradske vreve. 

RH (nekada Restoration Hardware) globalno je prepoznat kao brend koji dizajn posmatra kroz prostor, atmosferu i iskustvo, a ne isključivo kroz proizvode. 

Njihov koncept gallery as experience u Parizu dobija posebno slojevitu interpretaciju, jer se smješta u arhitektonski kontekst koji već sam po sebi nosi snažan identitet.






Dolazak koji mijenja tempo

Iskustvo RH Parisa ne počinje ulaskom u galeriju, već znatno ranije na samom Champs-Élyséesu. Umjesto direktnog, očekivanog ulaza, posjetilac prolazi kroz originalna, pozlaćena kovana vrata i ulazi u izduženu, pažljivo osmišljenu sekvencu kretanja. Kamena staza, omeđena savršeno njegovanom vegetacijom, vodi prema unutrašnjem dvorištu i glavnom ulazu u galeriju.

Svaki detalj ovog prolaza je pažljivo održavan, gotovo ritualno. Zelenilo, kamen i proporcije stvaraju osjećaj dolaska u privatni pariski hôtel particulier, a ne u komercijalni prostor na jednoj od najprometnijih ulica svijeta. Na kraju sekvence otvara se unutrašnje dvorište, kao svojevrsna pauza prije ulaska u galeriju.



 

Arhitektura između naslijeđa i savremenog izraza

Galerija se nalazi u zgradi iz 1983. godine, naručenoj od Marcela Dassaulta, koja nosi jasne tragove francuskog naslijeđa u proporcijama i urbanom jeziku. 

Umjesto radikalnih zahvata, arhitektura u RH Paris komponuje dijalog između starog i novog. U unutrašnjem dvorištu, stakleni paviljon RH Interior Design Studija, projektovan od Foster + Partnersa, uvodi suvremenu jasnoću: bijeli oniks, staklene površine i minimalističke linije stvaraju svjetlosnu kontrapunktu tradicionalnoj masivnosti fasade. 
 

Prostor koji se doživljava kroz kretanje

Kad uđete kroz monumentalna bronzana i mesingana vrata u galeriju, prostor se širi vertikalno oko centralnog atrija. Ova arhitektonska strategija, vizualni i fizički tok koji povezuje nivoe, omogućava da svaki kutak vodi ka novom otkriću. 

Prolazi, stepeništa i balustrade ne služe samo funkciji, već postaju prostorne geste koje posjetioca usmjeravaju i usporavaju. 






Materijali, svjetlo i proporcija

Kao i sama kolekcija RH, materijali u prostoru govore o trajnosti i sofisticiranom osjećaju za atmosferu:

• Bijeli oniks oblaže velike površine i postaje gotovo arhitektonski element, ne samo ukras. Koristi se u paviljonu i restoranima, stvarajući ambijent koji je i luksuzan i smiren.
   
• Bronza i mesing podsjećaju na klasične materijale pariških salona; njihove toplije tonove nalazimo u vratima, okovima i detaljima koji reflektiraju prolazno svjetlo.
   
• Staklo i transparentnost naglašavaju visinu prostora i vizualnu povezanost nivoa, omogućavajući da dnevno svjetlo postane dio instalacije. 

Ova materijalna paleta nije slučajna, ona odražava vrijednosti brenda RH (refined materials, craftsmanship i timeless design), koje slove kao hommage proustovskoj estetici: mir, ravnoteža i sklad. 





 

Šta se može vidjeti i doživjeti?

Unutrašnjost galerije nije klasična izložbena sala, nego scenski raspoređena kolekcija prostora koji vode kroz dizajn i svakodnevni život:

• Na nižim nivoima prezentirane su vješto komponirane kolekcije namještaja RH Interiors, uključujući sofere, lounge komade, stolove i svjetiljke, ali uvijek kao instalacije u kontekstu arhitekture, ne samo proizvodi.
   
• Umjetnički radovi i artefakti (npr. umjetnička djela i skulpture odabranih umjetnika) smješteni su poput kuriranih referenci, doprinoseći osjećaju galerije koja govori i o kulturi, a ne samo o komercijalnom dizajnu.
   
• Biblioteka dizajna i arhitekture s rijetkostima poput izdanja De Architectura iz 1521. godine služi kao most između teorije i prakse, tradicije i budućnosti. 

Galerija se također širi u prostore ugostiteljstva:

• Le Jardin RH, s konzervatorijem inspiriranim Grand Palaisom, gdje su zidovi i bar obloženi bijelim oniksom;
   
• Le Petit RH na višim nivoima, panoramski restoran s pogledima na Pariz;
   
• The World of RH Bar & Lounge, gdje se uz koktel mogu gledati arhitektonski crteži i video prezentacije koncepta galerija širom svijeta.  

Za koga je RH Paris?

Ovo je prostor za one koji u dizajnu traže više od estetike, za one koji traže značenje. Arhitekti i dizajneri pronaći će inspiraciju u balansu materijala, svjetla i volumena; estetski osviješteni putnici doživjet će Pariz na nov način: ne kroz vizualnu buku, nego kroz pomno uređeni dijalog prostora i elemenata. 

U vremenu kada luksuz često znači spektakl, RH Paris nudi tišinu, sporost i pažnju prema detalju. Ovdje su luksuz  mjera, proporcija i svjetlo. 

U gradu koji inspiriše, RH Paris uspijeva ponuditi nešto rijetko: prostor koji se pamti baš zato što ne galami, nego poziva da se u njemu ostane.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba arhiva
Autorica članka: Adina Šahinović