TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.3.2016.
U Mostaru svi putevi vode na Rondo. Bilo da putujete, pa ste samo u prolazu, bilo da lijeno šetate pa ćete „krug po gradu“. I na redovnih +45°C i izvanrednih 80 centimetara snijega 2012. godine, Rondo je uvijek usput.
U početku je Rondo bio tek kružni cvijetnjak La Rondelle, a tadašnji stanovnici su ovo mjesto godinama kolokvijalno nazivali starim imenom lokacije - Gumno. Izgrađen je 1897. godine na pola puta dužine 1,5 kilometar, koji je povezivao Veliku gimnaziju i Balinovac. Priču o dolasku prestolonasljednika i njegove supruge, o sadnji platana i pretvaranju puta u šetalište sigurno već znate.
Šetnica, hlad ispod stoljetnih platana i popularni HETMOS-ov buffet Rondo motiv su svih starih fotografija Mostara, i razlog popularnosti Rondoa. Od 1959. razlog popularnosti, ali i motiv fotografija je i Dom kulture, današnji HD Herceg Stjepan Kosača.
Objekt je projektirao arhitekt Reuf Kadić. Rođen je u Sarajevu 1908. godine, a 1927. godine upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu. Uz brata Muhameda, Dušana Simića, Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta pripadao je grupi prvih arhitekata s naših prostora školovanih u Pragu, Beču, Ljubljani i Zagrebu. To su imena uz koja se veže jezik modernog funkcionalizma u arhitekturi Bosne i Hercegovine.
Radovi na zgradi su započeli 1959. godine, na zemljištu koje je bez naknade oduzeto od Mostarsko-duvanjske biskupije. Građevinski materijal od kojeg je građen objekt HD Herceg Stjepan Kosača, ali i zgrada tzv. Kamenog MUP-a, trebao je biti upotrijebljen upravo za katedralu, koja se trebala naći na ovoj lokaciji. Prvo krilo zgrade je izgrađeno u srpnju 1959. godine, a drugo u rujnu iste godine. Kompletna zgrada je dovršena 1960. godine. Izmjene i korekcije na zgradi objekta je vršio arhitekt Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.
Izgledom i položajem bočnih krila zgrada dodatno naglašava kružni oblik Rondoa, stvara pješački trg i zelene površine na kojima su smještene umjetničke skulpture i spomenik. Otvara se prema parku pročeljem dužine cca 90 metara i formom stvara najveću slobodnu površinu na Rondou.
Na južnom krilu zgrade postavljen je sat promjera 2,5 metra, s kazaljkom dugom čak 1,2 metra, identičan onom na Ćerekovića dućanu u Starom gradu, u kojem je smješten Interpretacijski centar MuM Mostar.
Pod nazivima Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih i konačno, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača dao je neizbrisiv trag duhovnom, kulturnom, glazbenom i umjetničkom razvoju grada. Sa 726 mjesta u velikoj koncertnoj dvorani, 120 mjesta u maloj dvorani, umjetničkom galerijom i višenamjenskim predvorjem zgrada gotovo svakodnevno ugosti koncert, izložbu, promociju, predavanje ili neki drugi kulturni događaj.
U iščekivanju prve hrvatske opere u BiH, koncerta Massima Savića ili izraelske etno grupe „Oud in the middle west“ svratite barem u caffe Kosača i zavirite u stare fotografije Mostara.
Za MODAMO.info piše: Martina Penava
Izvor: www.kosaca-mostar.com, www.hercegovina.info, www.facebook.com/tibor.vrancic, www.terracon-news.com, Martina Penava privat
TEKST: Ada Ćeremida
Zavjese nisu rezervisane samo za prozore ako ih postavimo s namjerom, one mogu postati najsofisticiraniji detalj u prostoru.
U našoj Interijer & dizajn rubrici stalno se vraćamo jednoj ideji: najbolji prostori ne nastaju uvijek kupovinom novih stvari, već pametnim korištenjem onih koje već imamo. Upravo tu nastaje ona „dizajnerska“ atmosfera koju je teško definisati, ali lako prepoznati.
Zavjese su savršen primjer toga često ih doživljavamo isključivo funkcionalno, iako imaju ogroman estetski potencijal. Kao tekstilni elementi, unose mekoću, pokret i slojevitost u prostor. Inspiraciju smo pronašli u enterijerima koji zavjese koriste kao prostorne razdjelnike, pozadine ili čak vrata.
Donosimo nekoliko ideja kako ih i vi možete koristiti na neočekivane načine.
Zavjese mogu postati arhitektonski element, vizuelni trik ili suptilan način da prostoru dodate karakter bez građevinskih zahvata i velikih promjena.
Zavjesa u ulaznom prostoru kao mekani razdjelnik
Postavljanje zavjese u hodniku ili na samom ulazu stvara osjećaj intime i blagog „otkrivanja“ prostora. Umjesto da dnevni boravak ili ostatak stana bude odmah vidljiv, zavjesa uvodi dramaturgiju i toplinu.
Ovaj trik je posebno efektan u manjim stanovima gdje nema klasičnog predsoblja. Lagani, neutralni materijali čine prostor vizuelno većim, dok tamnije tkanine daju dozu elegancije. Efekat je sličan onome koji često viđamo u boutique hotelima.
Zavjesa kao teksturalna pozadina u spavaćoj sobi
Ako imate prazan zid iza kreveta ili jednostavno ne želite novu boju ili tapetu, zavjesa može biti savršeno rješenje. Postavljena od plafona do poda, stvara osjećaj visine i mekoće.
Tekstil unosi toplinu koju zid sam po sebi ne može postići, a prostor odmah djeluje slojevitije i smirenije. Ovaj pristup često se koristi u skandinavskim i japanskim interijerima gdje je fokus na teksturama. Bonus je i to što zavjesu lako možete promijeniti kad vam dosadi.
Sakrivanje odlaganja zavjesom za više drame
Ormari, police ili ostave koje ne želite gledati mogu postati vizuelni akcent uz pomoć zavjese. Umjesto klasičnih vrata, tekstil daje prostoru fluidnost i mekši prijelaz.
Ovaj trik posebno dobro funkcioniše u kuhinjama, trpezarijama ili spavaćim sobama s otvorenim ormarima. Zavjesa ovdje ne skriva, već stilizuje prostor čineći odlaganje dijelom dizajna. U vintage i boho enterijerima, ovo je gotovo nepisano pravilo.
Zavjesa u kupatilu za luksuzni efekat
Zašto se ograničiti na klasične tuš-zavjese kada možete koristiti tešku, elegantnu tkaninu? Tamne ili bogato teksturirane zavjese oko tuša ili kade momentalno mijenjaju doživljaj prostora.
Kupatilo dobija atmosferu spa-centra ili luksuznog hotela. Naravno, važno je birati materijale koji podnose vlagu ili ih koristiti u zonama koje nisu direktno izložene vodi. Rezultat je neočekivan, ali izuzetno efektan.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
