TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.3.2016.
U Mostaru svi putevi vode na Rondo. Bilo da putujete, pa ste samo u prolazu, bilo da lijeno šetate pa ćete „krug po gradu“. I na redovnih +45°C i izvanrednih 80 centimetara snijega 2012. godine, Rondo je uvijek usput.
U početku je Rondo bio tek kružni cvijetnjak La Rondelle, a tadašnji stanovnici su ovo mjesto godinama kolokvijalno nazivali starim imenom lokacije - Gumno. Izgrađen je 1897. godine na pola puta dužine 1,5 kilometar, koji je povezivao Veliku gimnaziju i Balinovac. Priču o dolasku prestolonasljednika i njegove supruge, o sadnji platana i pretvaranju puta u šetalište sigurno već znate.
Šetnica, hlad ispod stoljetnih platana i popularni HETMOS-ov buffet Rondo motiv su svih starih fotografija Mostara, i razlog popularnosti Rondoa. Od 1959. razlog popularnosti, ali i motiv fotografija je i Dom kulture, današnji HD Herceg Stjepan Kosača.
Objekt je projektirao arhitekt Reuf Kadić. Rođen je u Sarajevu 1908. godine, a 1927. godine upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu. Uz brata Muhameda, Dušana Simića, Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta pripadao je grupi prvih arhitekata s naših prostora školovanih u Pragu, Beču, Ljubljani i Zagrebu. To su imena uz koja se veže jezik modernog funkcionalizma u arhitekturi Bosne i Hercegovine.
Radovi na zgradi su započeli 1959. godine, na zemljištu koje je bez naknade oduzeto od Mostarsko-duvanjske biskupije. Građevinski materijal od kojeg je građen objekt HD Herceg Stjepan Kosača, ali i zgrada tzv. Kamenog MUP-a, trebao je biti upotrijebljen upravo za katedralu, koja se trebala naći na ovoj lokaciji. Prvo krilo zgrade je izgrađeno u srpnju 1959. godine, a drugo u rujnu iste godine. Kompletna zgrada je dovršena 1960. godine. Izmjene i korekcije na zgradi objekta je vršio arhitekt Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.
Izgledom i položajem bočnih krila zgrada dodatno naglašava kružni oblik Rondoa, stvara pješački trg i zelene površine na kojima su smještene umjetničke skulpture i spomenik. Otvara se prema parku pročeljem dužine cca 90 metara i formom stvara najveću slobodnu površinu na Rondou.
Na južnom krilu zgrade postavljen je sat promjera 2,5 metra, s kazaljkom dugom čak 1,2 metra, identičan onom na Ćerekovića dućanu u Starom gradu, u kojem je smješten Interpretacijski centar MuM Mostar.
Pod nazivima Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih i konačno, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača dao je neizbrisiv trag duhovnom, kulturnom, glazbenom i umjetničkom razvoju grada. Sa 726 mjesta u velikoj koncertnoj dvorani, 120 mjesta u maloj dvorani, umjetničkom galerijom i višenamjenskim predvorjem zgrada gotovo svakodnevno ugosti koncert, izložbu, promociju, predavanje ili neki drugi kulturni događaj.
U iščekivanju prve hrvatske opere u BiH, koncerta Massima Savića ili izraelske etno grupe „Oud in the middle west“ svratite barem u caffe Kosača i zavirite u stare fotografije Mostara.
Za MODAMO.info piše: Martina Penava
Izvor: www.kosaca-mostar.com, www.hercegovina.info, www.facebook.com/tibor.vrancic, www.terracon-news.com, Martina Penava privat
TEKST: Ada Ćeremida
U Počitelju postoji vila u kojoj se svaki kameni luk, rezbareni detalj i snop svjetla ponaša kao tihi čuvar naše arhitektonske prošlosti.
Smješten u dolini Neretve, Počitelj jedan je od rijetkih gradova u Bosni i Hercegovini gdje se historija ne gleda izdaleka, već se u njoj živi. Stoljećima stare kamene kuće, uske kaldrmisane ulice i osmanska arhitektura ovdje i danas čine svakodnevicu.
Upravo zato je svaka adaptacija prostora u Počitelju poseban zadatak pronaći ravnotežu između očuvanja i savremenog života. Ova kamena vila to uspijeva na način koji djeluje gotovo nenametljivo.
Njeni interijeri čuvaju autentične arhitektonske elemente, ali istovremeno nude osjećaj topline, funkcionalnosti i lakoće življenja.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
Arhitektura koja govori bez riječi
Već pri ulasku jasno je da ovdje ništa nije rađeno da impresionira na prvu već da traje. Debeli kameni zidovi sa zadržanim udubljenjima, blagi lukovi koji se formiraju prirodno, bez nametnute simetrije i mala česma u arhitekturi koja podsjeća na izvorne načine gradnje, ostavljeni su netaknuti.
Prostor diše sporije, tiše. Prozori su duboko usađeni u zidove, stvarajući prirodne okvire za svjetlo i pogled prema Neretvi, dok kameni svodovi i niše preuzimaju ulogu skulpturalnih detalja.
Tradicija pretočena u interijer
U spavaćim sobama dominiraju elementi tradicionalnog bosanskog interijera: drvene kanape uz prozore, bogato rezbareni ormari i komode, te tekstil s etno motivima u diskretnim, zemljanim tonovima.
Posebnu pažnju privlači masivni drveni ormar u zelenoj patini akcent boja koji prostoru daje karakter, ali ne narušava njegovu smirenost. Rezbarije na namještaju podsjećaju na zanatsku preciznost kakva se danas rijetko viđa, dok ručno rađeni detalji djeluju kao produžetak same arhitekture, a ne dekor.
Svjetlo, drvo i kamen u savršenom balansu
Izložene drvene grede na stropovima dodatno naglašavaju osjećaj autentičnosti, ali i topline. Kamen, drvo i tekstil ovdje su u stalnom dijalogu. U dnevnom boravku kameni zid ostaje dominantan, dok su savremeni komadi namještaja svedeni, neutralni i funkcionalni. Upravo ta suzdržanost novijih elemenata omogućava historijskim detaljima da ostanu u fokusu, bez osjećaja muzejske hladnoće.
Prostor je živ, prilagodljiv i iznenađujuće moderan.
Počitelj kao produžetak prostora
Ono što ovu vilu čini posebnom jeste njena povezanost s mjestom u kojem se nalazi. Arhitektura Počitelja oduvijek je bila odgovor na klimu, topografiju i način života, a to se osjeća i danas. Ovdje interijer ne pokušava biti univerzalan, on pripada upravo ovom mjestu. Svaki kamen, luk i drvena greda podsjećaju da je očuvanje naslijeđa moguće samo onda kada ga prilagodimo životu, a ne obrnuto.
Ova kamena vila u Počitelju pokazuje da autentičnost ne mora biti žrtva savremenog komfora. Naprotiv, upravo u spoju naslijeđa i promišljenih, diskretnih intervencija nastaje prostor koji ima dušu.
Interijer koji ne glumi prošlost, već je živi, podsjećajući nas koliko je bogata arhitektura koju već imamo ako je znamo čuvati.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
