U Mostaru svi putevi vode na Rondo. Bilo da putujete, pa ste samo u prolazu, bilo da lijeno šetate pa ćete „krug po gradu“. I na redovnih +45°C i izvanrednih 80 centimetara snijega 2012. godine, Rondo je uvijek usput.

U početku je Rondo bio tek kružni cvijetnjak La Rondelle, a tadašnji stanovnici su ovo mjesto godinama kolokvijalno nazivali starim imenom lokacije - Gumno. Izgrađen je 1897. godine na pola puta dužine 1,5 kilometar, koji je povezivao Veliku gimnaziju i Balinovac. Priču o dolasku prestolonasljednika i njegove supruge, o sadnji platana i pretvaranju puta u šetalište sigurno već znate.

Šetnica, hlad ispod stoljetnih platana i popularni HETMOS-ov buffet Rondo motiv su svih starih fotografija Mostara, i razlog popularnosti Rondoa. Od 1959. razlog popularnosti, ali i motiv fotografija je i Dom kulture, današnji HD Herceg Stjepan Kosača.

Objekt je projektirao arhitekt Reuf Kadić. Rođen je u Sarajevu 1908. godine, a 1927. godine upisuje Arhitektonski fakultet u Pragu. Uz brata Muhameda, Dušana Simića, Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta pripadao je grupi prvih arhitekata s naših prostora školovanih u Pragu, Beču, Ljubljani i Zagrebu. To su imena uz koja se veže jezik modernog funkcionalizma u arhitekturi Bosne i Hercegovine.

Radovi na zgradi su započeli 1959. godine, na zemljištu koje je bez naknade oduzeto od Mostarsko-duvanjske biskupije. Građevinski materijal od kojeg je građen objekt HD Herceg Stjepan Kosača, ali i zgrada tzv. Kamenog MUP-a, trebao je biti upotrijebljen upravo za katedralu, koja se trebala naći na ovoj lokaciji. Prvo krilo zgrade je izgrađeno u srpnju 1959. godine, a drugo u rujnu iste godine. Kompletna zgrada je dovršena 1960. godine. Izmjene i korekcije na zgradi objekta je vršio arhitekt Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.

Izgledom i položajem bočnih krila zgrada dodatno naglašava kružni oblik Rondoa, stvara pješački trg i zelene površine na kojima su smještene umjetničke skulpture i spomenik. Otvara se prema parku pročeljem dužine cca 90 metara i formom stvara najveću slobodnu površinu na Rondou.  

Na južnom krilu zgrade postavljen je sat promjera 2,5 metra, s kazaljkom dugom čak 1,2 metra, identičan onom na Ćerekovića dućanu u Starom gradu, u kojem je smješten Interpretacijski centar MuM Mostar.

Pod nazivima Radnički dom, Dom kulture, Dom omladine, Dom mladih i konačno, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača dao je neizbrisiv trag duhovnom, kulturnom, glazbenom i umjetničkom razvoju grada. Sa 726 mjesta u velikoj koncertnoj dvorani, 120 mjesta u maloj dvorani, umjetničkom galerijom i višenamjenskim predvorjem zgrada gotovo svakodnevno ugosti koncert, izložbu, promociju, predavanje ili neki drugi kulturni događaj.

U iščekivanju prve hrvatske opere u BiH, koncerta Massima Savića ili izraelske etno grupe „Oud in the middle west“ svratite barem u caffe Kosača i zavirite u stare fotografije Mostara.

Za MODAMO.info piše: Martina Penava

_{Izvor: www.kosaca-mostar.com, www.hercegovina.info, www.facebook.com/tibor.vrancic, www.terracon-news.com, Martina Penava privat}

Neki stanovi osvajaju pogledom, drugi interijerom, a rijetki uspiju da spoje oboje u jedno iskustvo življenja.

Smješten u samom srcu Sarajeva, u ulici Zelenih beretki, ovaj stan nudi ono što je danas rijetkost, autentičan osjećaj grada, pogled koji se ne zaboravlja i interijer koji ne pokušava da bude glasniji od prostora u kojem se nalazi. 

Pogled prema Trgu oslobođenja i mali pariški balkon postaju prirodan produžetak dnevnog boravka, mjesto gdje se dan započinje i završava sporije. 

Austrougarska arhitektura ovdje nije samo historijska kulisa, već temelj na kojem je izgrađen savremen, smiren i vrlo promišljen interijer.




Mali balkon s kovanim detaljima i pogledom na Trg oslobođenja možda je najsnažniji element ovog stana. To je onaj tip pogleda koji mijenja doživljaj prostora i grada ne kao razglednice, nego kao svakodnevnog života. 

Upravo taj spoj arhitekture, lokacije i promišljenog interijera čini ovaj stan primjerom urbanog dizajna interijera u Sarajevu.




Otvoren prostor s jasno definisanim ritmom

Otvoreni dnevni boravak i trpezarija funkcionišu kao jedna cjelina, ali bez osjećaja gubitka intimnosti. Neutralna paleta, topli drveni podovi i meke teksture garnitura stvaraju smiren ambijent koji dopušta prostoru da “diše”. 

Fokus zida od opeke u trpezariji unosi dozu sirovosti i karaktera, podsjećajući na historijski sloj zgrade, dok moderan luster i jednostavan trpezarijski set balansiraju cjelinu. Ovo je prostor zamišljen za svakodnevni život, ali i za duge večere bez žurbe.








Savremena funkcionalnost kuhinje bez vizualnog šuma

Kuhinja je minimalistički riješena, ali daleko od hladne. Tamni frontovi, diskretni mesingani detalji i vitrina s toplim unutrašnjim osvjetljenjem daju joj sofisticiran, gotovo hotelski karakter. 

Sve je svedeno, čisto i jasno organizovano, bez potrebe za dekoracijom. Upravo ta suzdržanost čini kuhinju elegantnom i dugoročno održivom u svakodnevnoj upotrebi.





Prostor koji diše i garderober koji rješava sve dileme

Spavaća soba nastavlja isti smireni narativ. Svjetlo koje ulazi kroz visoke prozore filtrirano je laganim zavjesama, dok perzijski tepih unosi sloj topline i taktilnosti. 

Ugrađeni garderober sa staklenim frontama diskretno je integrisan u prostor, bez vizualnog opterećenja. Ovo je soba koja ne pokušava biti statement, već mjesto odmora u pravom smislu te riječi.






Kupatilo u kojem pločice postaju dizajnerski fokus

Kupatilo je riješeno kao tiha zona stana. Zelene zidne pločice, beton-look površine i organsko ogledalo stvaraju spa-atmosferu, iako se nalazi u samom centru grada. Sve djeluje smireno, uravnoteženo i nenametljivo.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb