TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 24.6.2024.

Ukoliko ste otvorili ovu temu, jasno je da ste u potrazi za jednostavnim rješenjima pri uređenju trpezarije.


Ne brinite, mi imamo nekoliko rješenja, a neka od njih će biti pravi izbor za vas. Uz nekoliko jednostavnih trikova, možete pretvoriti svoj mali kutak u elegantan i funkcionalan prostor za uživanje u obrocima s porodicom i prijateljima. 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Magda Zalewska (@mazale_)


 

Koristite svijetle boje

S ovim trikom su upoznati svi koji sami uređuju svoj prostor. Svijetle boje mogu učiniti da svaki prostor izgleda veće i prozračnije. Birajte bijele, bež ili pastelne tonove za zidove, namještaj i dekoracije. Ovo će vašoj trpezariji dati osjećaj prostranosti i svježine.
 

Multifunkcionalni namještaj

Nakon što savjetujemo korištenje svjetlijih boja, naš drugi najbolji savjet jeste da investirajte u namještaj koji ima više funkcija. Ovo važi za svaku manju prostoriju u domu pa tako i trpezariju. Na primjer, stolovi sa skladišnim prostorom ili sklopivi stolovi mogu biti od velike koristi u malim prostorima. Ovako ćete uštedjeti prostor, a istovremeno imati sve što vam je potrebno na dohvat ruke.
 

Osvjetljenje je ključ

Kroz svaki naš interijer članak ovaj savjet podvlačimo žutim markerom! Dobra rasvjeta može dramatično promijeniti izgled vašeg prostora. Birajte viseće lustere ili zidne lampe koje će obasjati vaš prostor i učiniti ga prijatnijim za boravak. Prirodna svjetlost je također veoma važna, pa ukoliko je to moguće, neka vaša trpezarija bude u blizini prozora. 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Magda Zalewska (@mazale_)

 

Koristite vertikalni prostor
Police i viseći ormarići su odličan način da iskoristite vertikalni prostor. Iako se vintage komoda u trpezariji čini kao savršen izbor, u ovom slučaju postavite police na zidove kako biste oslobodili podni prostor i istovremeno dodali prostor za odlaganje posuđa, čaša i drugih trpezarijskih potrepština.
 

Ogledala za vizuelno povećanje prostora

Obećali smo vam trik koji promjenu donosi u sekundi. Ogledala su fantastičan trik za male prostore. Postavite ogledalo na jedan od zidova kako biste stvorili iluziju većeg prostora. Ovo će vašoj trpezariji dati dodatnu dubinu i svjetlost.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Kat Wood (@homewithkat_)



Minimalizam je vaš prijatelj

Manje je više kada je u pitanju mali prostor. Izbjegavajte gomilanje nepotrebnih stvari i držite se osnovnih komada namještaja i dekoracija. Čist i uredan prostor će izgledati veće i prijatnije.

 



Personalizirajte svoj prostor

Svaki prostor u vašem stanu treba da bude slika vas, tako dodajte dodatke kao što su fotografije, umjetnički radovi ili biljke. Ovo će vašoj trpezariji dati karakter i učiniti je toplijom i privlačnijom.

 



Uz malo kreativnosti i prave trikove, možete stvoriti funkcionalan i estetski privlačan prostor koji ćete voljeti.  

* * * 
Naslovna fotografija: @salinamariahome


Bonjour

8 sarajevskih zgrada koje smo posjetili i zašto su i dalje arhitektonske ikone?

TEKST: Ada Ćeremida

8 sarajevskih zgrada koje smo posjetili i zašto su i dalje arhitektonske ikone? 8 sarajevskih zgrada koje smo posjetili i zašto su i dalje arhitektonske ikone?

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_4
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_18
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_26

Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_16
sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_3

Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.

sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_1
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_19

Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_15
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_13
sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_4
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_14

Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_12

Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.

sarajevo_arhitektura_zgrade_karl_parzik_bonjour_ba_2

Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_9
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_11

Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_5
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_6

Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.

sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_24
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_2
sarajevo_zgrade_karl_parzik_josip_vrancas_bonjour_ba_1

Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba 


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!