TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 7.1.2025.
Uređenje male kuhinje i trpezarije ne mora biti izazov ako znate kako iskoristiti prostor na pravi način i iskoristiti puni potencijal prostora.
Kroz pametne trikove i kreativna rješenja, mali prostori mogu postati funkcionalni, organizovani i estetski privlačni. Donosimo vam četiri ključna savjeta kako to postići.
Iskoristite vertikalni prostor
U manjim prostorima svaki centimetar je bitan, a zidovi nude nekada neiskorišteni potencijal.
Visoke zidne police ili ormarići mogu vizuelno učiniti prostor većim tako što dosežu do plafona, a samim time maksimizirat ćete prostor za skladištenje. Koristite donje police za svakodnevne predmete, a gornje za one koje rjeđe koristite.
Postavljanje kukica za lonce ili kuhinjski pribor na zid oslobađa radne površine. Također, magnetne trake za noževe ili začine možete staviti ispod gornjih ormarića. Ovim trikom ćete uštediti prostor u ladicama i učiniti prostor organizovanim.
Osvjetljenje kao ključni element
Dobro osvjetljenje može transformisati prostor, posebno u malim kuhinjama i trpezarijama.
Višeslojno osvjetljenje koje čine prostor ujednačenim. Kombinujte centralno osvjetljenje sa zidnim lampama ili LED trakama ispod ormarića za ravnomjernu rasvjetu.
Ako imate prozor, koristite lagane i prozirne zavjese koje omogućavaju maksimalan ulazak prirodne svjetlosti.
Birajte svijetle boje i reflektirajuće površine
Prava kombinacija boja i materijala može učiniti da mali prostori izgledaju veći i svjetliji.
Neutralne boje kao što su bijela, svijetlo siva ili pastelni tonovi idealni su za zidove i ormariće jer reflektuju svjetlost i vizualno otvaraju prostor.
Upotreba staklenih površina na stolovima ili sjajnih ploča na ormarićima daje dubinu prostoru.
Postavite ogledalo u trpezariju kako biste reflektovali svjetlost i stvorili iluziju većeg prostora što također postaje šarmantni detalj u prostoriji.
Odaberite multifunkcionalan namještaj
U malim kuhinjama i trpezarijama, namještaj koji ima više funkcija je jedno od ključnih rješenja za povećanje prostora kako vizuelno tako i praktično.
Odaberite sto koji se može proširiti kada imate goste i sklopiti kada nije u upotrebi. Uz sto trpezarijske klupe s prostorom za odlaganje ispod sjedala idealne su za manje prostore i kreiraju više mjesta za skladištenje.
Police na izvlačenje kao uski vertikalni elementi koji se izvlače, idealni su za spremanje začina ili namirnica koje maksimalno koriste svaki centimetar dostupnog prostora.
Foto: @bruchstudio
Mala kuhinja i trpezarija ne moraju biti prepreka funkcionalnosti i estetici. Ključ je u planiranju, korištenju pametnih rješenja i odabiru pravih elemenata kako biste stvorili prostor koji je praktičan, organizovan i ugodan za svakodnevno korištenje.
Uz ova četiri trika, vaša mala kuhinja i trpezarija mogu izgledati i funkcionalno i lijepo, a vi ćete uživati u svakom trenutku provedenom u njima.
* * *
Naslovna fotografija: @homeinheidelberg
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
