TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 28.8.2024.
Ne svjedočimo često da jedan dizajn postane toliko prepoznatljiv da se s njim povezuje cijela estetska era.
Maison Margiela Tabi cipele su upravo jedan takav, neobičan primjer.
Kada kažemo Maison Margiela, u glavi možete odmah stvoriti sliku njegove estetike, no, možda svima neće pasti na pamet specifičan odjevni komad, no oni koji se zanimaju za modu sigurno će se sjetiti Tabi cipela.
Ove cipele, koje su mnogima na prvi pogled bile čudnovate, postale su važan element u historiji mode, ali i simbol inovacije u obući. Svoju debitantsku šetnju su imale na Margielovoj prvoj reviji 1989.
Martin Margiela, koji je započeo svoju karijeru radeći za Jean - Paul Gaultiera, uspostavio je svoj brend Maison Margiela s jasnim ciljem, da redefiniše konvencionalne norme mode. Tabi cipele, koje su postale ikona unutar njegovog dizajnerskog opusa, nikako nisu rezultat slučajnosti.
Inspiracija za ovaj dizajn dolazi iz japanskih tabi cipela, tradicionalne obuće koja se nosila u Japanu i koja se isticala odvojenim prstima, tj. jest odvojenim palcem (velikim prstom) od ostatka prstiju na stopalu. Ova inspiracija je daleko od očitih asocijacija na kopito konja, što nerijetko možemo čuti u prvobitnim reakcijama na ovaj dizajn.
Priče o dizajnu Tabi cipela često su prožete anegdotama o izazovima koje je Margiela suočavao tijekom razvoja. Naime, kada je Martin Margiela imao ideju za rekonstruisanje tradicionalnih tabi cipela u moderni kontekst, naišao je na poteškoće u pronalaženju obućara koji bi bio spreman realizirati njegov koncept. Ove prepreke nisu zaustavile njegovu viziju, već su dodatno potaknule inovativni pristup koji je oblikovao stil Maison Margiela, a cipele je konsturisao talijanski majstor Zagato.
U kontekstu iconic obuće kroz historiju mode, Tabi cipele Maison Margiela se nipošto ne smiju zanemariti. U istoj rečenici s Gucci loafericama, Manolo Blahnik plavim štiklama ili Christian Louboutin 'So Kate' modelom, Tabi cipele predstavljaju ključni moment u evoluciji modne obuće. Kao što su loaferice postali simbol sofisticiranosti, a Blahnikove štikle epitom luksuza, Tabi cipele su unijele jedinstvenu estetiku koja je uticala na mnoge dizajnere i stiliste.
Margiela je uspio pomaknuti granice i redefinisati šta obuća može biti. Tabi cipele, sa svojim prepoznatljivim razdvajanjem prstiju i neobičnim oblikom, postale su simbol revolucionarnog pristupa dizajnu i stila.
Kako se moda razvija, Tabi cipele Maison Margiela nastavljaju služiti kao podsjetnik na važnost kreativnosti i hrabrosti u dizajnu. Njihov put od kontraverznih do mainstream statusa pokazuje koliko moda može biti dinamična i koliko snažan utjecaj jedan dizajner može imati na cijelu industriju. Danas ih možemo vidjeti na celebritijima, kao i kroz street style izdanja, a uz društvene mreže, trenutno su i it model na Instagramu i Tik Toku.
* * *
Naslovna fotografija: @maisonmargiela
TEKST: Lamija Muratagić
Za crveni tepih Sarah Čerkez nosi kreaciju Marka Fehera i eterne* nastalu od 2,5 metra oštećene eko kože i više od 2.000 ručno povezanih srca.
Prvo vas pogodi odsjaj, gotovo kao optička varka koja ne dopušta da odmah razaznate formu. Zatim se, postepeno, iz tog svjetlosnog prelamanja izdvaja silueta. Tek kada joj se približite, otkriva se da je monolitna, gotovo metalna površina kreacije koju Sarah Čerkez večeras nosi na crvenom tepihu pažljivo konstruisana od više od 2.000 pojedinačnih srca. 
Tu počinje priča koju su za 32. Sarajevo Film Festival zajedno ispisali Marko Feher i eterna*. Ne od novog materijala, nego od 2,5 metra oštećene eko kože predviđene za otpad.
Kroz višednevni proces dekonstrukcije, ponovnog oblikovanja i ručnog rada, materijal kojem je prvobitno bio namijenjen kraj dobio je sasvim novu formu. Feher ga je transformirao u hiljade pojedinačnih elemenata, povezanih crvenim koncem, detaljem koji već pripada vizuelnom jeziku eterne*. 
Srebrni elementi gusto se preklapaju preko torza i bokova, gradeći reflektirajuću površinu koja pod svjetlom djeluje gotovo poput metalnih ljuski. Konstrukcija ostaje precizna uz tijelo, a zatim se spušta prema crnom, prozračnom volumenu.
Kontrast između čvrste, reflektirajuće konstrukcije i mekog crnog volumena daje kreaciji njenu napetost.
Motiv srca u kontekstu festivala mogao je vrlo lako ostati na nivou očekivane reference. Ovdje ima znatno dublje uporište.
U Feherovom radu ono već godinama postoji kroz autorski jezik „Ljubav, Љубав, Ljubav“, ideju ljubavi kao univerzalnog jezika koji ne poznaje granice kulture ni pisma.
Za eternu* srce nosi nešto drugačiju, ali blisku simboliku. Govori o trajanju, vječnosti i vrijednosti onoga što ne prestaje biti relevantno nakon jedne sezone.
A onda dolazi Sarajevo. 
Srce Sarajeva već decenijama nije samo festivalski simbol, nego vizuelni i emotivni potpis grada koji ga nosi. U ovoj kreaciji isti motiv povezuje tri autorska svijeta: Feherov , eternin i festivalski.
Srce nije stavljeno na kreaciju. Od njega je kreacija nastala.
Moda posljednjih godina o održivosti govori često. Mnogo je intrigantnije kada ona nije tek dodatno objašnjenje proizvoda, nego temelj zbog kojeg on uopće izgleda upravo tako.
eterna* svoj koncept gradi oko lokalno prikupljenih tekstilnih viškova i ostataka iz proizvodnje, preispitujući ideju da materijal gubi vrijednost onog trenutka kada više ne može služiti svojoj prvobitnoj svrsi. Umjesto stvaranja novog, polazi od onoga što već postoji. 
Sličan princip dugo je prisutan i u radu Marka Fehera. Dekonstrukcija, transformacija odbačenih materijala, ručni rad i lokalna proizvodnja nisu naknadno uvedeni elementi njegovog dizajnerskog jezika, nego organski dio autorskog pristupa koji dosljedno razvija godinama.
Održivost ovdje nije fusnota kreacije. Ona je ugrađena u njenu površinu.
U industriji opsjednutoj novim, ova saradnja počinje upravo suprotno: ne od početka, nego od kraja. Od materijala koji je već bio otpisan.
U tome je možda i najprecizniji komentar ove kreacije. Nastala iz onoga što je trebalo nestati, svoj identitet gradi na ideji trajanja: hiljade srca ne ukrašavaju siluetu. Ona je čine. 
Saradnja Marko Feher x eterna* dio je kampanje „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad!“, koju pokreće CETAP s idejom da ono što je već odbačeno ne mora nužno biti i završeno.
Večeras ta ideja dobija svoju formu na crvenom tepihu.
U više od dvije hiljade srca. 
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Editorial Photos: Edvin Kalić
Red Carpet Photos: Elvir Pandžić
Model: Sarah Čerkez
Creative director: Amila Hrustić
Makeup: Renata Ponjević
Hair: Ensar Dervišbegović
Comms: KENSHO Communications & Media
Kampanja: „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad!“ / Projekat CETAP
Powered by: OREA
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
