TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 28.8.2024.
Ne svjedočimo često da jedan dizajn postane toliko prepoznatljiv da se s njim povezuje cijela estetska era.
Maison Margiela Tabi cipele su upravo jedan takav, neobičan primjer.
Kada kažemo Maison Margiela, u glavi možete odmah stvoriti sliku njegove estetike, no, možda svima neće pasti na pamet specifičan odjevni komad, no oni koji se zanimaju za modu sigurno će se sjetiti Tabi cipela.
Ove cipele, koje su mnogima na prvi pogled bile čudnovate, postale su važan element u historiji mode, ali i simbol inovacije u obući. Svoju debitantsku šetnju su imale na Margielovoj prvoj reviji 1989.
Martin Margiela, koji je započeo svoju karijeru radeći za Jean - Paul Gaultiera, uspostavio je svoj brend Maison Margiela s jasnim ciljem, da redefiniše konvencionalne norme mode. Tabi cipele, koje su postale ikona unutar njegovog dizajnerskog opusa, nikako nisu rezultat slučajnosti.
Inspiracija za ovaj dizajn dolazi iz japanskih tabi cipela, tradicionalne obuće koja se nosila u Japanu i koja se isticala odvojenim prstima, tj. jest odvojenim palcem (velikim prstom) od ostatka prstiju na stopalu. Ova inspiracija je daleko od očitih asocijacija na kopito konja, što nerijetko možemo čuti u prvobitnim reakcijama na ovaj dizajn.
Priče o dizajnu Tabi cipela često su prožete anegdotama o izazovima koje je Margiela suočavao tijekom razvoja. Naime, kada je Martin Margiela imao ideju za rekonstruisanje tradicionalnih tabi cipela u moderni kontekst, naišao je na poteškoće u pronalaženju obućara koji bi bio spreman realizirati njegov koncept. Ove prepreke nisu zaustavile njegovu viziju, već su dodatno potaknule inovativni pristup koji je oblikovao stil Maison Margiela, a cipele je konsturisao talijanski majstor Zagato.
U kontekstu iconic obuće kroz historiju mode, Tabi cipele Maison Margiela se nipošto ne smiju zanemariti. U istoj rečenici s Gucci loafericama, Manolo Blahnik plavim štiklama ili Christian Louboutin 'So Kate' modelom, Tabi cipele predstavljaju ključni moment u evoluciji modne obuće. Kao što su loaferice postali simbol sofisticiranosti, a Blahnikove štikle epitom luksuza, Tabi cipele su unijele jedinstvenu estetiku koja je uticala na mnoge dizajnere i stiliste.
Margiela je uspio pomaknuti granice i redefinisati šta obuća može biti. Tabi cipele, sa svojim prepoznatljivim razdvajanjem prstiju i neobičnim oblikom, postale su simbol revolucionarnog pristupa dizajnu i stila.
Kako se moda razvija, Tabi cipele Maison Margiela nastavljaju služiti kao podsjetnik na važnost kreativnosti i hrabrosti u dizajnu. Njihov put od kontraverznih do mainstream statusa pokazuje koliko moda može biti dinamična i koliko snažan utjecaj jedan dizajner može imati na cijelu industriju. Danas ih možemo vidjeti na celebritijima, kao i kroz street style izdanja, a uz društvene mreže, trenutno su i it model na Instagramu i Tik Toku.
* * *
Naslovna fotografija: @maisonmargiela
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
