TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 28.8.2024.
Ne svjedočimo često da jedan dizajn postane toliko prepoznatljiv da se s njim povezuje cijela estetska era.
Maison Margiela Tabi cipele su upravo jedan takav, neobičan primjer.
Kada kažemo Maison Margiela, u glavi možete odmah stvoriti sliku njegove estetike, no, možda svima neće pasti na pamet specifičan odjevni komad, no oni koji se zanimaju za modu sigurno će se sjetiti Tabi cipela.
Ove cipele, koje su mnogima na prvi pogled bile čudnovate, postale su važan element u historiji mode, ali i simbol inovacije u obući. Svoju debitantsku šetnju su imale na Margielovoj prvoj reviji 1989.
Martin Margiela, koji je započeo svoju karijeru radeći za Jean - Paul Gaultiera, uspostavio je svoj brend Maison Margiela s jasnim ciljem, da redefiniše konvencionalne norme mode. Tabi cipele, koje su postale ikona unutar njegovog dizajnerskog opusa, nikako nisu rezultat slučajnosti.
Inspiracija za ovaj dizajn dolazi iz japanskih tabi cipela, tradicionalne obuće koja se nosila u Japanu i koja se isticala odvojenim prstima, tj. jest odvojenim palcem (velikim prstom) od ostatka prstiju na stopalu. Ova inspiracija je daleko od očitih asocijacija na kopito konja, što nerijetko možemo čuti u prvobitnim reakcijama na ovaj dizajn.
Priče o dizajnu Tabi cipela često su prožete anegdotama o izazovima koje je Margiela suočavao tijekom razvoja. Naime, kada je Martin Margiela imao ideju za rekonstruisanje tradicionalnih tabi cipela u moderni kontekst, naišao je na poteškoće u pronalaženju obućara koji bi bio spreman realizirati njegov koncept. Ove prepreke nisu zaustavile njegovu viziju, već su dodatno potaknule inovativni pristup koji je oblikovao stil Maison Margiela, a cipele je konsturisao talijanski majstor Zagato.
U kontekstu iconic obuće kroz historiju mode, Tabi cipele Maison Margiela se nipošto ne smiju zanemariti. U istoj rečenici s Gucci loafericama, Manolo Blahnik plavim štiklama ili Christian Louboutin 'So Kate' modelom, Tabi cipele predstavljaju ključni moment u evoluciji modne obuće. Kao što su loaferice postali simbol sofisticiranosti, a Blahnikove štikle epitom luksuza, Tabi cipele su unijele jedinstvenu estetiku koja je uticala na mnoge dizajnere i stiliste.
Margiela je uspio pomaknuti granice i redefinisati šta obuća može biti. Tabi cipele, sa svojim prepoznatljivim razdvajanjem prstiju i neobičnim oblikom, postale su simbol revolucionarnog pristupa dizajnu i stila.
Kako se moda razvija, Tabi cipele Maison Margiela nastavljaju služiti kao podsjetnik na važnost kreativnosti i hrabrosti u dizajnu. Njihov put od kontraverznih do mainstream statusa pokazuje koliko moda može biti dinamična i koliko snažan utjecaj jedan dizajner može imati na cijelu industriju. Danas ih možemo vidjeti na celebritijima, kao i kroz street style izdanja, a uz društvene mreže, trenutno su i it model na Instagramu i Tik Toku.
* * *
Naslovna fotografija: @maisonmargiela
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Modna industrija već mjesecima vrti ista pitanja o umjetnoj inteligenciji: ko je koristi, kome uzima posao i gdje u svemu tome ostaje autorstvo. H&M je na London Fashion Weeku odlučio preskočiti još jednu raspravu i pokazati kako to izgleda u praksi.
Za show nazvan H&M&YOU&I švedski brend udružio se s Nickom Knightom i njegovim SHOWstudio timom. Knight je već više od dvije decenije među ljudima koji modu guraju prema novim formatima, od fashion filma i livestreama do 3D tehnologije, stoga nije iznenađenje što je H&M upravo njemu povjerio osmišljavanje svog susreta s umjetnom inteligencijom.
Rezultat je bio show negdje između klasične revije, performansa i digitalne instalacije, u kojem ono što se dešavalo iza modela nije ostalo tek scenografija.
Cijeli koncept krenuo je od klasične modne produkcije. Nick Knight fotografirao je Alex Consani i Archieja Renauxa, dok je ilustrator Cliff Warner paralelno radio crteže s modelima u studiju. Taj materijal je zatim prošao kroz AI obradu i pretvoren u vizuale koji su se tokom revije mijenjali u realnom vremenu, prateći pokrete modela i publike.
Foto: @showstudio
U jednom dijelu showa modeli su hodali kroz mrak, uz kratke bljeskove bliceva koje su sami nosili. Njihove figure su se zatim pojavljivale na velikim ekranima, izmijenjene, razvučene i pretvorene u digitalne slike koje su nastavile reagovati na ono što se dešavalo u prostoru.
Poenta nije bila da AI napravi reviju umjesto ljudi. Fotografija, ilustracija, modeli i produkcija ostali su osnova, dok je tehnologija došla kao dodatni sloj. Knight je pritom otkrio da je na projektu radio čak i veći tim nego inače, što dosta dobro ruši ideju o AI-ju kao prečici do manje produkcije.
Na pisti dugoj 40 metara smjenjivali su se moda, ples, muzika i slika, a reviju je otvorila brazilska balerina Ingrid Silva. Među modelima su bile i Paloma Elsesser, Kristen i Lily McMenamy, Karen Elson, Lila Moss i Scarlett White.
Iza svih ekrana u fokusu ženskog dijela showa bila je H&M Studio kolekcija, a nju bi bilo šteta svesti na pozadinu za tehnološki eksperiment.
Krojenje je bilo oštro i samouvjereno, s naglašenim ramenima, dužim kaputima i odijelima koja imaju dovoljno strukture da ne traže dodatno objašnjenje. Nasuprot njima dolaze čipka, saten, korzetirani detalji i slip haljine koje cijeloj kolekciji daju mekšu, večernju stranu. Pojavljuju se i transparentni paneli, visoki ovratnici te voluminozniji komadi koji dobro podnose Knightovu dramatičnu produkciju.
Foto: @hm
Među polazištima kolekcije bili su Palermo i chiaroscuro fotografije Ferdinanda Scianne. Palermo je ovdje više atmosfera nego referenca. Osjeti se u tamnijoj paleti, u sjaju satena, težini čipke i napetosti između strogog kroja i senzualnijih silueta. Upravo ti kontrasti daju kolekciji dovoljno karaktera da ne nestane iza Knightove grandiozne produkcije.
Najviše karaktera kolekcija dobija upravo u sudaru preciznog krojenja i mekših, senzualnijih materijala. U tim trenucima ekrani nakratko prestaju biti glavna tema.
Foto: @hm
Najzanimljiviji dio ovog showa možda uopće nije AI, nego način na koji je H&M tretirao samu reviju. Kolekcija, scenografija, fotografija i pokretna slika ovdje su osmišljeni kao jedan vizuelni sistem, bez jasne granice između onoga što se događa na pisti i slike koja će od tog trenutka ostati.
Tu se zapravo vidi veći pomak u fashion industriji. Revija više nije samo mjesto na kojem kolekcija prvi put izlazi pred publiku, nego trenutak u kojem se gradi njen najvažniji vizuelni kod. U sezoni prepunoj showova, odjeća više ne konkurira samo odjeći. Potreban je kadar koji će je izdvojiti, preživjeti feed i u nekoliko sekundi objasniti zašto baš toj kolekciji treba posvetiti pažnju.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @hm
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
