TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 28.3.2019.
Krošnje magnolije u vrtovima, ali i na ulicama grada instant mame osmijeh na lice.
Uz trešnjin cvijet, ona je najslađi vjesnik proljeća i glavni krivac zašto se obična šetnja gradom pretvara u romantičnu avanturu.
Ime je dobila prema francuskom botaničaru Pierreu Magnolu, koji je za Luja XIV prikupljao najljepše biljke na svijetu za njegov vrt u Versaillesu. Magnolija je uistinu velik rod s preko 240 cvjetnih vrsta, a iz njenih pupoljaka nastaju prekrasni veliki cvjetovi specifičnih boja i oblika zbog čega je odličan gost i naših vaza u domu.
Zanimljivo je što kod većine magnolija cvijet raste prije lista, a njeni cvjetovi dolaze u toplim nijansama ružičaste i ljubičaste, ali i u bijeloj boji.
Ona je simbol ženstvenosti, nježnosti i dostojanstva, a u našem domu učinit ćemo je upečatljivim dijelom stolića za kafu, polica s knjigama, komoda za televiziju, ali i trpezarijskog stola.
Dat će proljetni update domu i svaki trenutak opuštanja i odmora učiniti ljepšim.
***
Naslovna fotografija: @annalovesneutrals
TEKST: Ada Ćeremida
U stanu od svega 40 kvadrata, nekoliko pažljivo oblikovanih krivina i organskih linija potpuno mijenja način na koji doživljavamo prostor u centru Sarajeva.
Na svega nekoliko koraka od Narodnog pozorišta, iza fasade tipične gradske zgrade, krije se interijer u Sarajevu koji funkcioniše kao studija proporcije i balansa. Umjesto da naglašava svoju kvadraturu, ovaj stan je suptilno razgrađuje kroz oble forme, meke prijelaze i pažljivo kadrirane poglede između zona.
Zid nije samo zid, već element kompozicije, boja nije akcenat, već arhitektonska odluka. Paleta maslinasto zelene, toplog drveta i zagasitih tonova terakote djeluje kontrolisano, ali nikada hladno. Rezultat je prostor koji se ne nameće veličinom, nego jasnoćom ideje.



Arhitektonska pregrada kao centralni element
Najintrigantniji momenat ovog stana je zidna pregrada koja istovremeno dijeli i povezuje. Postavljena između dnevnog boravka i spavaće zone, ona funkcioniše kao TV zid, ali i kao vizuelni okvir cijelog prostora. Uokvirena maslinasto zelenom bojom i blagim profilacijama, djeluje gotovo scenografski kao pozadina koja definira ritam interijera.
Umjesto klasičnog hodničkog razdvajanja, prostor ostaje protočan. Pogled klizi iz jedne zone u drugu, ali svaka ima vlastiti identitet. Upravo ta balansirana transparentnost daje stanu osjećaj većeg volumena.



Krivine kao odgovor na malu kvadraturu
U interijerima manjih dimenzija oštre linije često dodatno naglašavaju skučenost. Ovdje je pristup suprotan. Uzglavlje kreveta izvedeno je u zaobljenoj, organskoj formi, gotovo poput skulpturalnog elementa. Kuhinjski gornji ormarići imaju mekano zaobljene ivice, a i trpezarijske stolice prate istu fluidnu logiku.
Te krivine nisu samo estetski detalj. One omekšavaju prijelaze između zona, ublažavaju kontraste i stvaraju osjećaj protočnosti. Prostor se ne doživljava kroz uglove, nego kroz kretanje.

Maslinasto zelena kao tiha konstanta
Duboka zelena nijansa pojavljuje se na nekoliko ključnih tačaka: centralni zid, kuhinjski elementi, ugradbeni ormari. Umjesto da dominira, ona utemeljuje prostor. U kombinaciji sa svijetlim hrastovim podom i bijelim zidovima, djeluje smirujuće i sofisticirano.
Zelena ovdje nije trendovski izbor, već strateški potez. Ona povezuje dnevnu zonu, trpezariju i kuhinju u jednu kontinuiranu cjelinu, bez potrebe za dodatnim dekorativnim intervencijama.


Slojevitost kroz drvo i teksture
Toplina drveta prisutna je kroz podove, kuhinjske fronte i vertikalne obloge koje diskretno razdvajaju prostor. Posebno je zanimljiv drveni volumen koji skriva dio skladišnog prostora i istovremeno definira prelaz između dnevnog i spavaćeg dijela.
Teksture su pažljivo dozirane rebrasto staklo na dekorativnim elementima, tapacirani kauč neutralne boje, meki tepih ispod staklenog klub stola. Sve je svedeno, ali nikada monotono.

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!