TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 26.6.2025.
Nezavisna, višejezična, nepredvidiva. Macha Ravel ponovo mijenja pravila dok uvodi vlastiti alt-pop u novu dimenziju.
Nakon zapaženog singla “Ako smo isti”, kojim je početkom godine zacrtala svoj povratak na scenu, Macha Ravel nastavlja istraživati granice osobnog i žanrovskog izraza.
Novi singl “Lutkica”, otpjevan na francuskom i hrvatskom jeziku, donosi elektro-pop ekspresiju isprepletenu s hipnotičkim ritmom. Kinematografski spot koji prati pjesmu zamišljen je kao simboličko oslobađanje, koreografiran kao pokret iznutra, a isproduciran uz njen kreativni tim.
Prvi put, Macha ne stoji samo iza riječi i melodije već i produkcije, ideje, slike. Sve je pod njenom rukom. Razgovarali smo s Machom o novom singlu, njenom kreativnom putu i zvuku. Zaronimo u detalje koji stoje iza njene najosobnije faze do sada.
"Lutkica" je pjesma koju opisuješ kao svoj najoslobađajući projekt do sada. Šta ti je bilo najizazovnije u tom prelasku iz kompozitorice i tekstopisca u ulogu producentice?
Desilo se prirodno zapravo, godinama već želim da se bacim u produkciju, ali kao mnogi nisam znala odakle da krenem. Kako sam upoznala producenticu Endži Dolores, tako sam počela producirati, jer sam gledala kako je ona radila te me je bodrila da sjednem ja za programom i radim.
Tako malo po malo dok se nije desila Lutkica – koju sam ja započela te smo je Endži i ja završile uz beogradskog producenta A.N.D.R. 
U spotu vidimo kako se ‘’lutkica'' oslobađa i stvara novi svijet po vlastitim pravilima. Šta je bio ključni simbol ili osjećaj koji si željela prenijeti kroz taj vizualni narativ?
Od početka sam znala da u spotu želim periku — električno plavi paž. Paž je bio moj potpis kao Muha, a spot prikazuje kao što ste rekli “oslobađanje i stvaranje svijeta po vlastitim pravilima”. Od momenata kada u spotu više nisam na tavanu, perika nestaje.
Htjela sam da se razumije da je meni moja umjetnička i kreativna sloboda jedina suština bavljenja ovim poslom, i da mi je moja muzička transformacija iz repa u pop, iz Muhe u Machu Ravel, bila izuzetno bitna i prirodna. 
Oslobodila me. Kroz Muhu sam samo počela da se upoznajem sa samom sobom, a danas sve više i više znam ko sam. U svojoj karijeri trenutnoj, iako sam jako usamljena i neshvaćena zasad, izuzetno sam slobodna.
Moja nova publika slavi sa mnom moj razvoj, ne stavlja me u kutiju, ne osuđuje me, ne govori mi da “dobro repam/pjevam za žensko”. 
Nisam rođena da budem reperica na Balkanu, rođena sam da budem pop lice na internacionalnom tržištu i ja to znam od kako sam dijete i radit ću na tome dok sam živa.
Nije mi nikada bilo u planu da se zaključam i smanjujem u svom stvaralaštvu i identitetu da bi se svidjela nekoliko ljudi kada znam da imam potencijal i snagu da postanem ono što želim. 
Tvoje pjesme sve češće uključuju i francuski jezik, koliko ti je važno da kroz muziku očuvaš tu dvojezičnost i kako publika reagira na to?
Publiku svoju, koju god, sam već od svojeg samog početaka navikla na višejezičnost. Moja sadašnja publika me već neko vrijeme tražila da napravim opet nešto na francuskom te sam to i uradila za Lutkicu. 
Mislim da je višejezičnost kod mene adut koji nisam dosada koristila dovoljno, ali je to sada itekako u planu. Moj sljedeći album će imati pjesme na hrvatskom/bosanskom, francuskom, engleskom i španjolskom jeziku, kao moj prvi EP Identitet. 
Kako izgleda tvoje idealno jutro kada ne radiš na muzici? Imamo osjećaj da tvoj dan počinje uz dobru kafu, knjigu ili možda šetnju gradom?
Tako i počinje definitivno najčešće. Ustanem, popijem zeleni čaj, te pišem u dnevniku kada imam disciplinu za to, volim sada kako je ljeto izaći odmah u šetnju na tašte, sa knjigom u ruci ili crnom kavom.
Hodam i pijem kavu/čitam kroz park ili, kada sam u Sarajevu, Aleju Ambasadora.
Macha Ravel gradi svijet u kojem ima prostora za sve verzije sebe, a “Lutkica” nosi tu intimnu arhitekturu. Njen glas dolazi iz mjesta gdje su sumnje pretvorene u odluke, a estetika u jasan stav.
Svaka nova pjesma djeluje kao dokument jedne verzije nje same, a prostora, čini se, ima još mnogo.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Alexander Baptiste Keiser i Mara Prpić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
