TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 16.10.2024.
Nataša Križanović, arhitektica i vlasnica studija za uređenje interijera sa sjedištem u Vitezu, posvećena je stvaranju jedinstvenih prostora koji odišu elegancijom i funkcionalnošću.
Kroz višegodišnje iskustvo u različitim arhitektonskim uredima i vlastitim studiom, te međunarodne sajmove i aktivno usavršavanje pod vodstvom stručnjaka iz industrije kroz masterclass coaching, Nataša je kreirala mnoštvo projekata u kojima pokazuje posvećenost detaljima koji definiraju čitav interijer.
Natašin posljednji projekt je Beauty centar "Andrea Babić" u Novom Travniku. Ovaj prostor od 35 m2 predstavlja spoj funkcionalnosti i modernizma, s naglaskom na unikatne detalje poput lustera koji su u ovom prostoru dokaz o tome koliko mali interijer može dobiti na karakternosti uz pomno odabrane komade.
Arhitektica Nataša Križanović i vlasnica salona Andrea Babić
„Pri uređenju ovog predivnog salona birali smo akcentualne i unikatne elemente, kako bismo svima koji u salon dolaze ponudi nevjerojatan osjećaj luksuza, posebnosti, ali i profinjenosti prostora. Također, iskoristili smo moć zaobljenih linija u interijeru i napravili savršeno sparene forme u cjelokupnom ambijentu“. - Rekla je za Bonjour.ba arhitektica Nataša Križanović.
U ovom interijeru, lusteri koji naizgled lebde u interijeru, igraju ključnu ulogu u oblikovanju atmosfere prostora. Svojom neobičnom strukturom kreiraju prozračan ambijent i daju malom interijeru dinamičnost i karakternost.
„Luceplan Illan suspenzija" je dizajnerski rasvjetni proizvod koji je kreirala poznata dizajnerica Zsuzsanna Horvath. Ovu visilicu karakterizira lagano tijelo izrađeno od šperploče breze, koje je laserski izrezano duž jednakih linija. Gravitacija, zahvaljujući genijalnom učinku, daje lampi jedinstven volumen i oblik koji kao da lebdi u zraku.“ – rekla nam je Nataša.
Prostor s karakterom
Uzimajući u obzir da se salon prostire na dvije etaže, svaki detalj je pažljivo osmišljen. Drvene stepenice sa staklenom ogradom pružaju osjećaj prozračnosti i dodatno otvaraju prostor. "Lebdeći" efekt stepenica spaja dvije etaže u kohezivan prostor, čineći interijer dinamičnim i privlačnim.
Uz jedinstvene lustere, jedan od najzanimljivijih elemenata interijera je zrcalo u brončanoj boji koje prekriva jedan zid u potpunosti. Ugrađena LED rasvjeta dodatno naglašava njegovu sofisticiranost i stvara optičku iluziju većeg prostora. Zrcala ne samo da reflektiraju svjetlost, već i vizualno otvaraju prostor, čineći ga svjetlijim i prozračnijim.
Unikatnost kroz funkcionalne detalje
Pult upečatljive forme daje pečat unikatnosti ovom interijeru. Njegove čiste i zaobljene linije, u kontrastu s pravolinijskim elementima, unose teksturalnost i dinamiku u prostor. Tako pult na savršen način upotpunjava estetiku interijera i prati priču o suptilnoj i unikatnoj eleganciji.
U malom prostoru, svaka odluka ima veliki utjecaj. Natašin pristup dizajnu, koji uključuje upečatljiva rasvjetna tijela i velika zrcala kao središnje elemente, pokazuje kako se smjelost i karakter mogu postići i u ograničenim kvadratima. Ovaj beauty studio nije samo prostor za uljepšavanje, već odraz moderne estetike koja slavi ljepotu, eleganciju i posvećenost detaljima.
* * *
Foto: Kruno Radoš
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
