Elle Style Award međunarodni je događaj na kojem se dodjeljuju nagrade za dostignuća na području mode i umijeća življenja. Događaj je to koji se s posebnom pažnjom upisuje u modni kalendar. Prvi put su dodjeljene u Londonu 1997.godine, a već tri godine održavaju se i u Ljubljani, gdje se u sklopu gala večeri dodjeljuje sedam nagrada u različitim kategorijama – Elle modni dizajner,najbolji dizajn

Dio ove zabavne večeri na kojoj se okupljaju neka od najpoznatijih imena u području zabave i mode, bila je i bh.poduzetnica i trendseterica, Martina Saira koja je na ovom međunarodnom događaju ponovno bila sjajan ambasador bh.brendova. I moramo priznati, to joj odlično pristaje.
Odjevena u dugu crnu šljokičastu Nina Varga suknju koju je Martina nosila i na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala 2014.godine, otkačenu Oscar de la Renta bluzu s perjem u zelenoj boji te šljokičasti blejzer iz posljednje kolekcije Belme Tvico Stambol, Martina je izgledala moderno, mladenački i otkačeno.

Look je zaokružila ljubičastim Sergio Rossi cipelama i Olympia le Tan torbicom u obliku knjige koje su već neko vrijeme zvijezda street style postova. S Martinom smo razgovarali o dojmovima sa ovog priznatog modnog događaja:

"Moja prijateljica i osoba s kojom rado surađujem, Goga Štiftar, koja je vlasnica i dizajnerica svog brenda Pentlja by Goga me pozvala da joj se pridružim na eventu „Elle awards 2015.". Inače, Goga sada u oktobru otvara veliki concept store u centru Ljubljane gdje će predstavljati i prodavati brendove isključivo s područja bivše Jugoslavije, uključujući i par brandova iz BiH. Divno je bilo biti dio večeri Elle Awards kraj Goge i upoznati razne dizajnere iz Slovenije kao i mnoge druge zvučne osobe koje stalnim radom doprinose umjetnosti mode. Fascinirana sam organizacijom Elle Awardsa, sjajno urađenom dekoracijom stolova, gala večerom i ugodnim druženjem sa ljudima iz modne industrije iz raznih dijelova Europe. Svakako da sa svojom firmom Seecontact želim u budućnosti djelovati i na ovim prostorima i radujem se narednom tjednu mode u Ljubljani kojeg ću rado posjetiti. Bilo mi je zaista zadovoljstvo biti dio ove gala večeri Elle Awardsa i voljela bih da modna sinergija koja postoji između regionalnih država zaista zaživi i doživi veći nivo."

Martina Saira i Goga Štiftar

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija