TEKST: Lamija Muratagić
DATUM OBJAVE: 18.11.2026.
Miris svježe štampane knjige, stranica koje prvi put listamo ili stare biblioteke u kojoj se godinama skupljaju priče. Neki mirisi toliko su vezani za određene trenutke da ih možemo prizvati gotovo jednako lako kao i uspomene. A pojedini parfimeri pronašli su način da ih pretoče u nešto što možemo nositi na koži.
Miris nove knjige i miris stare biblioteke nemaju mnogo zajedničkog, osim činjenice da ih gotovo instinktivno prepoznajemo. Jedan je oštriji, s karakterističnim tragovima svježe štampe, dok drugi nosi onu suhu, drvenastu toplinu požutjelih stranica. Prilično je fascinantno koliko nam takvi mirisi mogu biti privlačni, iako ih vjerovatno nikada ne bismo potražile na policama parfimerije.
Dok su nas gourmand parfemi navikavali na vaniliju, pistacije i karamelu, u svijetu parfema svoje mjesto pronašle su i note koje podsjećaju na papir, tintu i stare knjige. Neki od tih mirisa lagani su, čisti i gotovo puderasti, poput tek otvorene bilježnice. Drugi imaju tamnije, metalne i blago zadimljene akorde koji prizivaju svježu štamparsku tintu ili prostoriju ispunjenu starim knjigama.
Posebno nas privlači način na koji parfimeri postižu taj efekat. Miris papira ili tinte zapravo je svojevrsna olfaktivna iluzija, nastala pažljivim slaganjem mošusa, drvenastih, mineralnih i drugih mirisnih akorda. Nije potrebno da parfem sadrži papir ili tintu da bismo u njemu prepoznali njihov miris.
Upravo se u tim interpretacijama krije čar ove male parfemske kategorije. Ista inspiracija može nas odvesti od nježnog mirisa čistih stranica do dubokih, gotovo zadimljenih kompozicija koje podsjećaju na stare biblioteke. Izdvojile smo četiri parfema koji pokazuju koliko različito mogu mirisati knjige, papir i tinta.
Da ova fascinacija ima i naučnu dimenziju, govori činjenica da karakterističan miris starih knjiga nastaje oslobađanjem hlapljivih organskih spojeva tokom starenja papira, među kojima su i molekule s aromama koje podsjećaju na vaniliju i bademe.
Parfimeri takve asocijacije rekonstruiraju drugim mirisnim materijalima. Parfemska kuća Iberchem je 2026. godine predstavila kolekciju INK, posvećenu upravo ovom konceptu, u kojoj se miris tinte gradi pomoću mineralnih, metalnih, drvenastih i dimnih akorda.
Iako je Comme des Garçons još 1999. godine istraživao miris kaligrafske tinte, današnje interpretacije pokazuju koliko širok raspon može imati ista inspiracija. Izdvojile smo četiri parfema koja to najbolje dokazuju.
Papir prije prve napisane rečenice. L’Eau Papier vjerovatno je najnježnija interpretacija ovog koncepta, gotovo proziran parfem koji više podsjeća na teksturu papira nego na njegov doslovni miris.
Bijeli mošus, mimoza i svijetle drvenaste note susreću se s akordom pare kuhane riže, koji kompoziciji daje neobičnu, pomalo mliječnu mekoću. Nježan je, puderast i diskretan, bez oštrine svježe tinte ili prašnjavih nota starih knjiga. Ako bi papir iz luksuzne japanske bilježnice mogao imati vlastiti miris, vjerovatno bi bio vrlo blizu ovome.
Montblanc i parfem inspirisan papirom? Prilično dobar spoj za kuću koja je čitav identitet izgradila oko kulture pisanja. Paper Musk iz 2026. godine zamišljen je kao miris prazne stranice, ali u mnogo čišćem, prozračnijem izdanju nego što bismo očekivale.
Bergamot i cvijet narandže daju mu svježinu, bijeli mošus onu gotovo besprijekornu čistoću, a cashmeran mekanu, drvenastu toplinu. Više podsjeća na osjećaj novog papira nego na miris stare biblioteke. Čak je i bočica dio priče, s bijelim lakiranim staklom i čepom inspirisanim tintarnicom. Minimalizam, samo što ga ovog puta možemo nanijeti na kožu.
Tinta bez mrlja na prstima. Ink Mark inspirisan je kineskom kaligrafijom, ali Jacques Cavallier Belletrud nije pokušao napraviti identičnu kopiju mirisa tintarnice. Umjesto toga dobili smo mnogo mekšu, gotovo meditativnu interpretaciju.
Sandalovina je kremasta, tamjan donosi suhu, blago dimnu notu, dok magnolija i ruža kompoziciji daju neočekivanu cvjetnu dimenziju. Parfem je topao, drvenast i suptilno misteriozan. Zanimljivo je da neki u njemu prepoznaju papir i tintu, dok drugi gotovo isključivo osjećaju sandalovinu i tamjan. Možda najsofisticiraniji dokaz da parfem ne mora doslovno mirisati na svoju inspiraciju da bi je uspješno dočarao.
Ako je Diptyque čista stranica bilježnice, Akro Ink je crna tinta na prstima nakon posjete tattoo studiju. I da, upravo je tetoviranje inspirisalo Oliviera Crespa da kreira ovaj prilično nekonvencionalan parfem.
Breza mu daje dimnu, gotovo katransku oštrinu, vetiver zemljanu suhoću, a jasmin ublažava intenzitet akorda crne tinte. Rezultat je taman, pomalo industrijski i daleko od nježnih mošusnih parfema koji dominiraju ovom selekcijom. Nije najpitomija interpretacija tinte, ali je vjerovatno najodvažnija. Za one kojima se dopada ideja parfema koji ne pokušava nužno mirisati lijepo na klasičan način.
Najbolji dio ove parfemske priče? Nema garancije da ćemo svi osjetiti isto. Nekome je L’Eau Papier miris nove knjige, drugome riže i mošusa. Upravo je u tome čar olfaktivne iluzije: parfimer kreira kompoziciju, a naše mirisno pamćenje daje joj značenje.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @mashu_love
Volite pratiti inspirativne teme?
Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!TEKST: Lamija Muratagić
Ružmarin je postao haircare favorit, bademi dobili anti-aging reputaciju, a temeljac od kostiju gotovo kultni status. Pinterest ovaj fenomen naziva Farm to Face, a mi otkrivamo kako su poznati sastojci postali dio nove beauty filozofije i šta o njihovim koristima zaista znamo.
U jednom trenutku beauty industrija prestala je utjecati samo na sadržaj naših kozmetičkih ormarića i počela mijenjati način na koji gledamo vlastiti jelovnik. Temeljac od kostiju odjednom povezujemo s kolagenom, bademe s vidljivim znakovima starenja, a običan ružmarin s rastom kose. Hrana je praktično dobila vlastiti skincare vokabular, u kojem svaka namirnica ima potencijalnu beauty funkciju. I upravo taj pomak otkriva koliko se promijenilo naše poimanje njege, koja sve češće obuhvata mnogo više od onoga što nanosimo na lice.
Kozmetičke police godinama su nas učile da čitamo sastave. Naučile smo šta rade retinol, peptidi i ceramidi, a sada Pinterest predlaže da malo pažnje posvetimo i sastojcima iz kuhinje. U svom prvom Beauty Trend Reportu, objavljenom u oktobru 2026., platforma je izdvojila Farm to Face, trend koji povezuje prehranu, wellness i kozmetiku.
Iako sastojke iz kuhinje koristimo u njezi otkad je svijeta i vijeka, Farm to Face donosi novu perspektivu na njihove stvarne koristi. Iza popularnih beauty rituala kriju se i neka prilično neočekivana naučna otkrića, zbog kojih ružmarin, rižu i kurkumu vrijedi pogledati drugim očima.
Malo koji sastojak doživio je takav beauty rebranding kao ružmarin. Nekoliko grančica, voda i bočica s raspršivačem postali su gotovo obavezna scenografija TikTok videa o rastu kose, dok se ružmarinovo ulje sve češće pojavljuje u formulama namijenjenim tjemenu.
Ipak, popularnost ovog sastojka ima određenu naučnu podlogu.
Studija iz 2015. godine, provedena na 100 osoba s androgenetskim opadanjem kose, upoređivala je djelovanje preparata s uljem ružmarina i 2% minoksidila. Nakon šest mjeseci u obje grupe zabilježeno je povećanje broja vlasi, bez statistički značajne razlike između njih.
Međutim, ovdje dolazimo do detalja koji je internet uglavnom preskočio. Istraživanje se odnosilo na formulirani preparat s uljem ružmarina, a ne domaću ružmarinovu vodu.
Zato je korisnije obratiti pažnju na proizvode namijenjene tjemenu s jasno navedenim sastavom, nego rezultate istraživanja pripisivati svakom viralnom receptu. Jedna studija još ne čini ružmarin zamjenom za dermatološku terapiju, ali svakako objašnjava zašto je postao mnogo više od prolazne internet opsesije.
Rižina voda već je godinama dio razgovora o korejskoj i japanskoj njezi kože, a društvene mreže dodatno su popularizirale njenu upotrebu za sjajniju kosu i ujednačeniji ten.
Ipak, jedno istraživanje iz 2002. godine otkrilo je sasvim drugačiji potencijal ovog sastojka.
Naučnici su ispitivali djelovanje rižinog škroba u vodi za kupanje na oštećenu kožnu barijeru. Kod prethodno iritirane kože zabilježeno je približno 20% poboljšanja sposobnosti oporavka, dok su povoljni rezultati primijećeni i kod osoba s atopijskim dermatitisom.
Dakle, sastojak koji na Pinterestu uglavnom povezujemo s blistavim tenom ima istraživačku podlogu za nešto što je dermatološki mnogo važnije, oporavak zaštitne barijere kože.
Šta ako jedan od sastojaka koji bi mogao pomoći u borbi protiv pigmentacijskih mrlja već godinama stoji na našoj polici sa začinima? Kurkuma je mnogo više od prepoznatljive žute boje, a njena primjena u tradicionalnoj njezi kože danas dobija i savremeniju, naučnu perspektivu. Posebno je interesantna zbog potencijala za ujednačavanje tena i ublažavanje hiperpigmentacija, uključujući tragove koje na koži ostavljaju upalne promjene.
U centru pažnje je kurkumin, spoj s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, koji se istražuje zbog mogućeg utjecaja na stvaranje melanina, pigmenta odgovornog za boju naše kože. U jednom kliničkom ispitivanju krema s ekstraktom kurkume pokazala je smanjenje vidljivosti hiperpigmentacija na licu, dok su novija istraživanja ispitivala njen potencijal i kod melazme, odnosno tamnijih pigmentacijskih mrlja.
Zato kurkuma postaje interesantan sastojak za serume i kreme namijenjene neujednačenom tenu, posebno u formulama koje kombiniraju biljne ekstrakte s drugim aktivnim sastojcima.
Kokosovo ulje odavno ima svoje mjesto u njezi kose, a njegova popularnost uspješno odolijeva generacijama novih seruma, maski i tretmana. Posebno je omiljeno u hair oiling ritualima, koji su sastavni dio tradicionalne njege kose u Južnoj Aziji, a posljednjih godina doživljavaju veliku popularnost i na društvenim mrežama.
Njegova reputacija ima i odličnu naučnu podlogu. Kokosovo ulje bogato je laurinskom kiselinom, koja zahvaljujući svojoj strukturi može prodrijeti u vlas i pomoći u očuvanju njenih proteina. Istraživanje iz 2003. godine pokazalo je da njegova primjena može smanjiti gubitak proteina iz oštećene i neoštećene kose, čime doprinosi zaštiti vlasi tokom pranja i svakodnevnog stiliziranja.
Upravo zato kokosovo ulje može biti odličan tretman prije pranja kose, posebno za suhu, poroznu i oštećenu vlas. Dovoljno je malu količinu rasporediti po dužini i vrhovima, ostaviti da djeluje, a zatim kosu oprati kao i obično. Kod tanke kose vrijedi koristiti nešto manju količinu kako bi zadržala lakoću i volumen.
Paradajz je možda jedan od najneočekivanijih saveznika u beauty from within filozofiji. Njegov glavni adut je likopen, snažan antioksidans koji pomaže koži u odbrani od oksidativnog stresa, uključujući onaj izazvan UV zračenjem.
Posebno je interesantno što termička obrada paradajza i kombinacija s maslinovim uljem poboljšavaju iskoristivost likopena. Tako koncentrat paradajza i klasični sosovi dobivaju novu ulogu u prehrani usmjerenoj na zdravlje kože, kao dodatna podrška njenim prirodnim zaštitnim mehanizmima.
Nakon godina dominacije laganih gelova i seruma, goveđi loj (beef tallow) vraća bogate, masne teksture u središte skincare razgovora. Tradicionalni sastojak sapuna i balzama doživljava renesansu na TikToku, gdje je postao jedan od simbola povratka jednostavnijoj njezi kože.
Njegova popularnost povezuje se s masnim kiselinama, posebno stearinskom i oleinskom, koje pomažu omekšati kožu, dok njegova okluzivna tekstura može smanjiti gubitak vlage. Zbog toga je posebno privlačan ljubiteljicama bogatih hidratantnih formula, iako specifični učinci goveđeg loja još nisu dovoljno klinički istraženi.
Svaka beauty era ima svog neočekivanog favorita, a ova je, čini se, izabrala supu. Bone broth, temeljac koji se satima kuha od kostiju i vezivnog tkiva, odjednom je postao neizostavan dio beauty from within filozofije, a njegov put od običnog obroka do wellness rituala prilično dobro opisuje način na koji danas doživljavamo njegu.
Nekada smo od kozmetičkih proizvoda očekivale da nam osiguraju čvršću i blistaviju kožu, dok danas sve više pažnje posvećujemo i onome što unosimo u organizam. Bone broth je postao jedan od simbola te promjene, prvenstveno zahvaljujući povezanosti s kolagenom, proteinom odgovornim za strukturu i čvrstoću kože.
Tokom dugog kuhanja u temeljac prelaze želatin i aminokiseline poput glicina i prolina, koje organizam koristi u različitim procesima, uključujući sintezu vlastitih proteina. Uz dovoljan unos vitamina C, neophodnog za stvaranje kolagena, dobivamo još jedan razlog da prehranu posmatramo kao važan dio njege kože.
Možda je Farm to Face samo još jedno poglavlje naše opsesije njegom, ali je prilično indikativno da se u vremenu sve sofisticiranijih kozmetičkih formula ponovo okrećemo sastojcima koje poznajemo gotovo cijeli život.
Ružmarin danas pronalazimo u serumima za tjeme, rižu u korejskim tonerima, a kolagen sve češće i u napicima. Njihove nove uloge govore koliko se promijenio naš pogled na ljepotu, ali i koliko su se proširile granice onoga što danas uopće smatramo beauty rutinom
Nakon što smo naučile da skincare počinje čišćenjem lica i završava SPF-om, beauty industrija nas polako uvjerava da njegov početak možda trebamo tražiti i mnogo ranije, već za doručkom.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @tarasenkodasha
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!