TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 22.10.2015.
Ukoliko vam je dosad na radnom stolu, ali i u vašem domu jedina sobna biljka bila kaktus, prvenstveno zbog svojih karakteristika koje ne zahtijevaju veliku brigu i njegu, krajnje je vrijeme da to promijenite.
Ukoliko ste zaboravni po pitanju zalijevanja i pomicanju biljke od sunčeve svjetlosti tijekom godine, to ne znači da ne možete imati sobnu biljku koja će uz vašu zaboravnost i dalje izgledati lijepo. Pronašli smo 5 sobnih biljaka koje izgledaju sjajno, ne zahtijevaju veliku brigu i podnijet će jednotjedno ne-zalijevanje. Čak štoviše, već tjedan dana nakon toga će već oprostiti i vratiti svoje neodoljivo ruho. Osim toga, zeleni listovi neobičnih oblika ovih biljaka i sitni cvjetovi u bojama izmamit će vam osmijeh na lice i dati neodoljiv šarm vašem domu, a vaš radni stol će vas više podsjećati na dom.
#1
Dragon tree – biljka je to koja se zbog zanimljivih listova odlično uklapa u vaš interijer.
U našim trgovinama je možete potražiti i pod imenom Marginata. Njeni listovi su tanki, linearni, sjajni, tamno zelene boje sa crvenim ivicama duž listova. Vrlo je popularna i skromna biljka. Dosta dobro podnosi suho zemljište i neredovno zalijevanje, ali može doći do propadanja korijena ukoliko je zemljište stalno vlažno. Traži dosta svjetlosti, no podnosi i polusjenu, a jake direktne sunčeve zrake mogu oštetiti listove.
#2
Spider plants – savršena biljka za dom za svaku onu damu koja je zaboravna po pitanju zalijevanja cvijeća. Ovoj biljci je potrebna svijetlost,ali je dovoljno da ju zalijevate jednom tjedno. Ukoliko i tad zaboravite, nadoknadite to naredni tjedan i vaša biljka će se brzo ponovno vratiti stari sjaj.
#3
Filadendron - omiljeno cvijeće u mnogim domovima, tropska je biljka koja je prilično ne-zahtjevna i laka za održavanje. Potrebno je da mu zemlja bude stalno vlažna - zimi zalijevanje treba prorijediti i prilagoditi okruženju, a prvenstveno tome kolika je temperatura u prostoriji gdje držite ovu biljku.
#4
Bromeliad - biljka je to koja je popularna u mnogim domovima radi svojih cvjetova - njihovih oblika i boja. Također, važno je da joj je tlo važno, ali nipošto ju nemojte previše zalijevajti. Podnosi i florescentno svijetlo, a može se držati i u kupaonicama. 
#5
Za Spatifilum su karakteristični šiljasti, jako ožiljeni listovi koji su sjajno zeleni. Ona cvate tijekom cijelog ljeta, a cvjetovi se stvaraju čak i u rano proljeće i u kasnu jesen. Potrebna joj je visoka vlaga zraka i zalijevajte je, točnije prskajte mlakom vodom.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Kada pomislimo na fotografiju planine, gotovo automatski zamišljamo prizor koji pokušava zabilježiti njenu veličinu: vrh, horizont, stijene, možda svjetlo koje je tog dana bilo dovoljno dobro da se sve posloži u gotovo savršen kadar.
Na izložbi Mountain Tripping Jelene Janković, otvorenoj 22. septembra u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar, taj poznati način gledanja brzo nestaje. Planina je tu, ali često tek kao trag, silueta ili komad reljefa koji pokušavamo pronaći ispod intenzivne crvene, ružičaste, plave ili gotovo potpuno prozirne površine. Izložba ostaje otvorena do 2. oktobra, a ulaz je slobodan.
I možda je baš u tome najzanimljiviji dio cijele priče. Mountain Tripping manje govori o tome kako određeno mjesto izgleda, a mnogo više o tome kako ga pamtimo, osjećamo i gledamo dok se kroz njega krećemo.
Foto: Vladimir Končar
Foto: Sanja Merćep
Jelenu Janković mnogi će prvo povezati sa Sarajevo Photography Festivalom, čija je programska direktorica od 2023. godine i koji smo ove godine na Bonjouru detaljno pratili kroz izložbe, autore i festivalski program.
Ipak, iza te uloge stoji fotografkinja i vizualna umjetnica s vrlo prepoznatljivim autorskim rukopisom. Njen rad godinama se gradi oko tijela, pokreta, prostora i psihologije ljudskih odnosa, a posebno je poznata po plesnoj i teatarskoj fotografiji. Tokom četrnaest godina snimila je više od 300 produkcija širom Evrope, radeći s rediteljima, koreografima, plesnim kompanijama i umjetnicima.
Posljednjih godina sve više istražuje granice samog fotografskog medija kroz analogne procese, eksperiment i fizičke intervencije u fotografiju. Fotografija za nju, drugim riječima, ne završava nužno pritiskom na okidač.
Tu su i projekti koji dobro pokazuju širinu tog interesa: fotomonografija Kolo: 70 Years Later te knjiga 8. kat, nastala iz dugoročnog fotografskog praćenja Richterovih nebodera u Zagrebu i odnosa između arhitekture, vremena i ličnog iskustva.
Sa Mountain Trippingom taj interes za prostor prelazi iz grada u prirodu, ali bez klasične ideje pejzažne fotografije. Planina ovdje nije motiv koji treba “uhvatiti”, nego prostor kroz koji se pogled, tijelo i osjećaj stalno mijenjaju.
Foto: Vladimir Končar
Serija je nastajala tokom nekoliko godina, paralelno s Jeleninim planinarenjem. Kamera prati hodanje, zaustavljanje i pogled koji se tokom tog procesa stalno mijenja. Zbog toga planinski pejzaž više nema zadatak da nam kaže: ovo je mjesto na kojem sam bila.
Umjesto toga, fotografije pokušavaju uhvatiti ono mnogo teže za bilježenje, šta se dešava između tijela, pogleda i prostora dok kroz njega prolazimo.
U tekstu koji prati izložbu Lea Vene, nezavisna kustosica, kulturna antropologinja i predavačica koja je s Janković radila na koncepciji izložbe, taj trenutak opisuje rečenicom: „Mjesto gdje zastaje pogled postaje točka vizualne fikcije.“ Vene danas djeluje između kustoskog, istraživačkog i predavačkog rada, među ostalim kroz programe festivala Organ Vida i Galerije Močvara te nastavu u Zagrebu i Beču.
To je zapravo dobar ključ za čitanje cijele serije. Ne pokušavamo prepoznati određeni vrh niti rekonstruirati rutu. Gledamo fotografiju nečijeg iskustva tog prostora.
Ono što radove vizuelno odmah odvaja od klasične pejzažne fotografije jesu intenzivni slojevi boje.
I tu priča ponovo vodi prema teatru.
Janković je kroz profesionalni rad sakupljala rasvjetne filtere u boji, a zatim ih iz njihovog originalnog konteksta prenijela na planinu. Tokom fotografiranja filtere ručno pomjera ispred objektiva, dok sam proces ostaje analogan — bez naknadne digitalne manipulacije slike.Crvena zato može progutati gotovo čitavu planinu. Plava je svesti na jedva vidljivu siluetu. Ružičasta i ljubičasta mogu preko poznatog pejzaža napraviti potpuno novi prostor.
I fotografija u jednom trenutku počinje izgledati bliže slici nego klasičnom fotografskom dokumentu.
Lea Vene u tekstu uz izložbu upravo boju postavlja kao aktivnog učesnika u tom gledanju: ona može stimulirati, razbuditi ili uznemiriti, dok serija postaje svojevrsni arhiv gledanja prostora koji se stalno transformira.
Zanimljivo je i što sama tehnika nije sakrivena iza finalne fotografije. Možemo gotovo zamisliti ruku, filter i objektiv te kratku odluku donesenu negdje tokom uspona: ova boja sada pripada ovom osjećaju.
Fotografije s otvorenja u Galeriji Kranjčar možda najbolje pokazuju koliko radovi drugačije funkcionišu kada se nađu zajedno.
Na bijelim zidovima galerije izmjenjuju se veliki gotovo monohromatski pejzaži i manji radovi čije boje djeluju poput fragmenata istog putovanja. Negdje se planina jasno pojavi, negdje gotovo potpuno nestane. Posjetitelji prolaze između njih, fotografiraju ih, zastaju ispred pojedinačnih radova, a intenzitet boje na trenutke mijenja i način na koji čitamo sam galerijski prostor.
Na jednom zidu riječi Mountain Tripping i ime autorice presijecaju postav sastavljen od niza manjih fotografija. Na drugom su tri velika rada ostavljena gotovo sama, s dovoljno praznine oko njih da se oko ponovo uspori.
I to lijepo odgovara samom polazištu serije.Jer planinarenje je u tekstu uz izložbu opisano kao iskustvo u kojem je hodanje nerazdvojivo od gledanja fizička prisutnost u pejzažu i pogled zapravo se ne mogu potpuno odvojiti.Slično funkcionira i galerija. Krećete se od fotografije do fotografije, a pejzaž nikada ne dobijete cijeli. Samo njegove različite verzije.
Možda nam ga zato Mountain Tripping na kraju ni ne pokušava pokazati. Više nas pita šta se s pejzažom dogodi nakon što prođe kroz nas.
Foto: Sanja Merćep
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
