Koliko puta ste pomislili da je nauka daleka, rezervisana samo za one u bijelim mantilima i laboratorijama punim aparata?

Evropska noć istraživača nas svake godine podsjeti da je istina upravo suprotna: nauka je svuda oko nas, u učionicama, prirodi, pa čak i u predmetima koje svakodnevno bacamo u kantu za smeće. 

Iza tih otkrića stoje ljudi iz naše sredine, a među njima i četiri bh. naučnice koje pokazuju da istraživanje može biti i precizno i kreativno, i zahtjevno i inspirativno, ali uvijek društveno važno.




Kada djeca postanu mali inženjeri  

U učionici Osnovne škole „Kiseljak“ 2017. godine pojavila su se dva mBot robota koja su promijenila način na koji djeca gledaju svijet oko sebe. 

Donijela ih je nastavnica informatike Valentina Vidović, a s njima i ideju da znatiželju učenika pretvori u istraživački duh. Sekcija je rasla brže nego što je iko očekivao: od nekoliko radoznalih početnika do desetina učenika koji danas rade s robotikom, elektronikom, 3D printanjem i poduzetništvom.

„Teško je izdvojiti samo jedan projekt jer učenici kroz mnoštvo aktivnosti stječu veliko znanje i iskustvo. Svake godine radimo barem jedan veći projekt, a dva mi posebno ostaju u sjećanju: jedan posvećen rješavanju problema u lokalnoj zajednici pomoću robotike, a drugi tokom pandemije, kada su osmislili način brze i učinkovite dostave cjepiva.“



 

Ta predanost bila je toliko jaka da su, kako kaže Valentina, „ponekad ih je trebalo i tjerati kući jer su ostajali u školi do kasno, neumorno radeći.“ Rezultati također nisu izostali: prva mjesta, nagrade i djeca koja danas vjeruju da je svaka ideja ostvariva.

Valentina posebno naglašava koliko je važno da u svijetu robotike i IT-a bude mjesta i za djevojčice. „Granice su samo u našim glavama. Ako im damo podršku i primjere uspješnih žena, one itekako pokazuju inicijativu, kreativnost i preciznost,“ kaže ona, prisjećajući se primjera svoje učenice Petre.




Roditeljima poručuje da najviše mogu učiniti ako podstiču radoznalost svoje djece i ne nude im uvijek gotova rješenja, već ih ohrabre da sami istražuju i dolaze do odgovora. 

„Djeca po prirodi vole istraživati. Svako dijete može postati inovator i stvaralac budućnosti, ako mu damo slobodu, podršku i vjeru u njegove sposobnosti. U STEM svijetu nema ograničenja, postoje samo beskrajne mogućnosti za one koji se usude sanjati i stvarati.“




Tehnologija kao saveznik zdravlja  

Dok Valentina gradi budućnost kroz djecu, dr. Lejla Gurbeta Pokvić, direktorica Verlab Instituta, svakodnevno pokazuje drugu stranu nauke, onu u kojoj inovacije doslovno postaju pitanje života i smrti. 

„Kada shvatiš da jedan kvar na medicinskom uređaju može ugroziti život pacijenta, onda razumiješ da to nije samo tehnologija, to je zaštita života,“ objašnjava Lejla, naglašavajući koliko je važan njen rad na sigurnosti i certificiranju medicinskih uređaja.

Za nju, rad na medicinskim uređajima nikada nije samo tehnički zadatak. Svaki aparat vidi kao produžetak brige za pacijenta, podsjećajući da se iza svake provjere i certifikata krije ljudski život. 

Upravo tu prepoznaje spoj nauke i humanosti, jer inovacije u zdravstvu ne mjere se samo u novim tehnologijama, već u sigurnosti i povjerenju koje pružaju onima kojima su najpotrebnije.




Lejla posebno obraća pažnju na mlade ljude koji žele uploviti u svijet istraživanja i medicine. Njena poruka njima je jasna: „Inovacija nema spol, nema godine, nema naciju. Rađa se iz vaše radoznalosti i unutrašnje vatre. Dijelite svoja iskustva i gradite zajednice, jer niko ne može sam promijeniti svijet. Ono najvažnije jeste da vjerujete u sebe. Možda baš vaša ideja postane ključ za nečiji oporavak, život ili osmijeh.“




Kada otpad postane resurs  

Za većinu ljudi ljuske jaja ili talog kafe završavaju u kanti za smeće. Za Maju Halilović, biodesignericu iz Sarajeva, oni su, međutim, polazište za stvaranje novih materijala i proizvoda. 




„Ljuske jaja su možda najneobičniji materijal s kojim sam radila, ali za mene su svi ti ‘otpaci’ resursi,“ kaže ona, prisjećajući se projekta Biosvijeća, u sklopu kojeg je napravila svijeću koja nakon izgaranja ostavlja sjeme biljke i vraća se prirodi umjesto otpadu.

Kod nje ni talog kafe ne završava u kanti, ona ga pretvara u pločice i predmete koji mogu pronaći mjesto u interijeru ili ambalaži. Takvi eksperimenti pokazuju da nauka ne mora biti udaljena od svakodnevnog života. 






Naprotiv, održivi dizajn postaje dio naših izbora svaki put kada odlučimo kako ćemo iskoristiti ono što imamo. „Održivi dizajn za mene nije luksuz, on je način da promijenimo kako radimo, proizvodimo i konzumiramo,“ objašnjava Maja, naglašavajući da se velike promjene kriju u malim, svakodnevnim navikama.

Reakcije na njene projekte često kreću od nevjerice, ali se brzo pretvore u oduševljenje: „Često čujem: ‘Kako je moguće da ovo potječe od nečeg što bacamo svakodnevno?’ A kada im pokažem gotov proizvod, postaju ponosni što takve inovacije dolaze upravo odavde.“, ispričala nam je Maja.

Priroda kao podsjetnik  

Za Adlu Kahrić, stručnjakinju za biodiverzitet i okoliš, inspiracija ne dolazi samo iz trenutaka provedenih u prirodi, nego i iz malih, ali vidljivih društvenih promjena. 




„Možda se stvari mijenjaju polako, ali upravo ti mali pomaci mi uvijek vrate motivaciju i podsjećaju me zašto sam odabrala ovaj put,“ kaže ona, misleći na projekte koji kroz saradnju s lokalnim zajednicama i timovima eksperata dovode do toga da se zakoni unaprijede, da se praksa mijenja i da priroda dobija veću pažnju.

Njena istraživačka priča počela je uz more, koje i danas smatra najvećom inspiracijom. „Kada jednom počnete istraživati more, nikada ga više ne gledate na isti način: svaki val, svaki kamen ili morski organizam priča svoju priču,“ priznaje. 

Upravo taj osjećaj tajanstvenosti i snage prirode usmjerio ju je prema nauci i stalno je podsjeća koliko je priroda duboka i slojevita.




Baveći se međunarodnim procesima u oblasti očuvanja biodiverziteta, Adla podsjeća da priroda u BiH nije samo resurs već dio našeg identiteta. „Priroda u BiH je naša osnova života. Njena snaga je u tome što nam daje sve: čistu pitku vodu, čist zrak, hranu, šume, rijeke, planine i more. Sve to ne doživljavam samo kao resurse, već kao dio naše svakodnevnice,“ objašnjava.

Posebnost Bosne i Hercegovine, dodaje, krije se upravo u toj raznolikosti: na malom prostoru objedinjeni su prašume, planinski vrhovi, rijeke i jedini izlaz na more. „To je bogatstvo koje nas čini posebnima i koje moramo čuvati,“ naglašava.

Zašto je važna Noć istraživača

Priče Valentine, Lejle, Maje i Adle povezuje ista misao: nauka pripada svima. Ona može biti inspiracija za djecu, sigurnost za pacijente, održivo rješenje za zajednice i podsjetnik na ljepotu prirode koju moramo čuvati.

I upravo to pokazuje Evropska noć istraživača, događaj koji se već više od decenije održava širom Evrope i okuplja milione posjetilaca. Bosna i Hercegovina dio je te priče od 2013. godine, a ove godine, 26. septembra 2025., čak 11 naših gradova: od Sarajeva do Trebinja, pretvoriće se u otvorene laboratorije i mjesta gdje radoznalost ima glavnu riječ.

Tokom jedne večeri nauka izlazi iz učionica i laboratorija i postaje iskustvo koje pripada svima: kroz eksperimente, radionice, razgovore i ideje koje inspirišu. 

To je trenutak kada djeca otkrivaju prve iskrice znatiželje, mladi pronalaze hrabrost da sanjaju velike projekte, a odrasli se podsjete da znanje može biti i zabavno i blisko. 

Evropska noć istraživača nas svake godine vraća toj jednostavnoj, ali važnoj istini, da je nauka tu da povezuje, da otvara mogućnosti i da mijenja živote.

Foto: unsplash.com, pexels.com

Ovog novembra Sarajevo će biti mjesto susreta ideja, inspiracije i hrabrosti da se razmišlja drugačije.

Događaj TEDxSarajevo Youth, koji će se održati 1. novembra u prostoru tershouse coworking spacea, okuplja mlade profesionalce i kreativce pod sloganom “Ideas Reimagined”, s ciljem da ponovo osmisle način na koji vidimo svijet oko sebe.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by TEDxSarajevo (@tedxsarajevo)

Program je podijeljen u dvije sesije, a publiku očekuje šest inspirativnih govornika koji će kroz svoje priče pokazati kako inovacija, znanje i kreativnost mogu mijenjati način na koji razmišljamo i djelujemo.

“Tech can be art” - kada se tehnologija pretvori u kreativni izraz  

Jedan od govornika ovogodišnjeg TEDxSarajevo Youth događaja bit će Menil Vuković, CEO kompanije Pear Shadow, koja pomaže startupima i fintech projektima da ambiciozne ideje pretvore u održive digitalne proizvode. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by TEDxSarajevo (@tedxsarajevo)

U svom govoru, pod nazivom “Tech can be art”, Menil će govoriti o tome kako se tehnologija i umjetnost mogu susresti, nadopunjavati i zajedno kreirati budućnost.




Kroz svoje iskustvo u razvoju softverskih rješenja i mentorstvu mladih inženjera, Menil spaja tehničku stručnost i poslovnu viziju, pokazujući da tehnologija može biti mnogo više od koda, može biti izraz kreativnosti, vizije i odgovornosti prema svijetu koji gradimo.

Mjesto gdje ideje postaju pokret  

TEDxSarajevo Youth okuplja novu generaciju mislilaca, inovatora i sanjara koji preispituju postojeće granice i nude svjež pogled na teme koje oblikuju našu stvarnost. 




Događaj pruža priliku da čujete priče koje inspirišu, ali i da se povežete s ljudima koji dijele slične. Svoju ulaznicu možete kupiti online.

Foto: unsplash.com