TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 30.9.2025.
Naslijeđe i savremeni komfor susreću se u ovom domu, gdje se svaki obrok servira uz pozadinu stoljetnih kamenih zidova.
Skrivena u historijskoj jezgri Perasta, grada pod UNESCO zaštitom na crnogorskoj obali, Studio Fluid je pretvorio tradicionalnu kamenu kuću u slojevito uređen interijer gdje se savremeni dizajn neprimjetno isprepliće s elementima naslijeđa.
Dok je eksterijer ostao netaknut, kako bi se sačuvala stoljetna fasada, unutrašnjost kuće priča priču o balansu između postojanosti kamena i lakoće savremenog života.
Kuhinja i trpezarija: tradicija u savremenom ruhu
Kuhinja i trpezarija odmah odaju spoj nostalgije i modernosti. Izvorni kameni zidovi stvaraju teksturiranu i bezvremensku pozadinu, dok elegantni ormari od tamnog drveta i radne ploče od crnog kamena donose jasne savremene linije. 
U prostoru se ističe ugrađena klupa, izrađena od istog svijetlog mikrocementa kao i podovi, koja podsjeća na nekadašnje sećije prisutne u regionalnim tradicionalnim kuhinjama. Naslijeđe sada reinterpretirano kao udoban kutak za sjedenje. 
Prirodna svjetlost ulazi kroz bijelo obojene prozore i francuska vrata, koja vode prema terasi i šire trpezarijski ugođaj na otvoreno. Pleteni luster lebdi iznad stola od svijetlog drveta, spajajući rustikalno i profinjeno.
Detalji kroz tri sprata
Kuća se prostire vertikalno na tri etaže i potkrovlje, a svaki nivo zadržava intimnost kamenih zidova dok unosi pažljivo oblikovane drvene elemente.
Stepeništa i sjedeće niše izvedene u mikrocementu daju interijeru monolitnu, gotovo skulpturalnu atmosferu. Spavaće sobe krase ugradbeni plakari od tamnog drveta, čija lamelirana vrata donose ritam i toplinu u kontrastu s hladnoćom kamena. 
Tekstili od vezenih jastuka do pletenih korpi nose motive inspirisane tradicionalnim šarama, povezujući moderni namještaj sa stoljetnim zanatstvom. 
Čak i kupatila prate istu priču: kamen i drvo naglašeni staklom i metalom, pa svaki prostor odiše kohezivnošću, bezvremenošću i dubokom ukorijenjenošću u lokalni identitet.
Foto: Jovana Rakezić
TEKST: Ada Ćeremida
U Gileriji se jasno vidi da dobar interijer ne nastaje iz kopiranja, već iz povjerenja, konteksta i hrabrih odluka.
Kada smo prvi put posjetili Gileriu, nedjeljno otvaranje imalo je gotovo ceremonijalni karakter kao prirodan nastavak priče koja je u Sarajevu počela puno ranije, izvan klasičnih ugostiteljskih okvira.
O toj fazi već smo pisali u našem ranijem tekstu, kada je Gileria tek otvorila vrata i potvrdila da iza nje stoji jasna ideja, a ne brzopleta ambicija. Ono što se tada tek naslućivalo, danas je jasno čitljivo i kroz prostor.
Upravo zato ovaj put gledamo Gileriju iz ugla interijera, kroz razgovor s Adnom Ahmedić Kadić, arhitekticom i dizajnericom koja potpisuje uređenje prostora kako je izgledao prije, kako se razvijao i zašto danas djeluje toliko prirodno u svom okruženju.
Od improvizacije do povjerenja u proces
Priča o dizajnu Gilerie nije započela klasičnim briefom. Kako nam je ispričala Adna, sve je krenulo spontano, gotovo usputno, nakon što je investitoru Adnanu ponudila pomoć. U početku je bio siguran da tačno zna šta želi, ali je vrlo brzo shvatio da je pametnije u proces ući zajedno s arhitektom.
Taj trenutak povjerenja bio je ključan jer su Adni su prepuštene gotovo sve odluke, bez miješanja i kočenja, što je omogućilo fluidan i brz razvoj koncepta.
Foto: Privatna arhiva
Jedna od najdražih faza bila je potraga za polovnom, vintage rasvjetom, s idejom da upravo ona postane vizuelni potpis prostora. Umjesto instant rješenja, birani su komadi s karakterom i istorijom, koji danas dominiraju interijerom.
Mali gabarit sa velikim zadatkom
Na raspolaganju je bilo svega 22 m² polusuterenskog prostora, sa portalima na jednoj strani i stepenicama unutar gabarita. U tako ograničenoj kvadraturi trebalo je smjestiti kuhinju, peć za pizzu, sjedenje, skladišni prostor i toalet arhitektonski izazov koji nije ostavljao mnogo prostora za greške.
Ideja da pizza peć bude fokus interijera postojala je od početka, ali kada je peć konačno stigla, postalo je jasno da njena prvobitno planirana pozicija ne funkcioniše.
Plan se morao mijenjati u hodu, što je unijelo nervozu kod investitora, ali i dovelo do boljeg rješenja. Danas je crvena peć ne samo tehnički element, već centralni vizuelni akcenat koji definiše prostor.
Neutralna baza kao prostor za karakter
Konceptualno, Gileria je zamišljena kao “očišćen” prostor bijeli zidovi, crno-bijele podne pločice i neutralna osnova koja dopušta slobodu u građenju identiteta.
Upravo ta minimalistička baza omogućila je slojevito dodavanje detalja: šank obložen zelenim pločicama s roza fugom, grubo izmaltani plafon, plavi skladišni moduli, diskretni drveni elementi i stolice u kombinaciji roza boje i pepito uzorka.
Posebno mjesto zauzimaju dizajnerski lusteri, među kojima su i Meblo Guzzini modeli, danas vrlo cijenjeni na tržištu, ali ovdje kupljeni kao polovni komadi i vraćeni u punu funkciju.
Kao završni sloj, umjetnička djela Hanne Dujmović prostoru su dala emotivnu dimenziju, zbog koje Gileria nije samo mjesto za jelo, već prostor koji se pamti.
Gileria pokazuje da dobar dizajn ne zavisi od kvadrature, već od jasne ideje, hrabrosti u odlukama i razumijevanja konteksta. Ovdje je interijer ravnopravan dio iskustva, jednako važan kao i pizza koja se u njemu priprema.
A možda je upravo zato Gileria danas jedno od onih mjesta u Sarajevu koja se ne zaboravljaju nakon prve posjete.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
