Voditeljica Ines Mrenica je u svojoj emisiji 'Veliki ekran' kroz nekoliko sezona ugostila brojna poznata imena iz svijeta filma u regiji, a uskoro se bliži i dvjestota epizoda emisije kroz koju su gledatelji imali priliku saznati i naučiti puno toga. Zbog toga smo s Ines, koju smo često viđali i na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala, razgovarali o njenim poslovnim navikama, čarima voditeljskog

Zbog toga smo s Ines, koju smo često viđali i na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala, razgovarali o njenim poslovnim navikama, čarima voditeljskog posla, ali i o modi, inspiraciji i balansu između privatnog i poslovnog života.
 

Kako izgleda jedan tvoj radni dan?

Ovisno od toga šta kaže dispozicija produkcije. Snimanja i sati montaže se računaju kao pravi radni dani. Počinju toplom vodom i limunom, te šoljicom kave uz skrolanje po mailovima, Instagramu i Facebooku, koji mi omogućava da vijesti iz domena mog posla dolaze do mene odmah, a ne da tragam za njima. Potom se bude sin i kćer koje trebam pripremiti za školu i osigurati im zadaće, kvalitetan obrok i sate sportskih aktivnosti. Ne radim posao koji je limitiran 8-16h giljotinom i u principu svoj posao nikada ne prestajem raditi. Najviše napravim kada ne moram da radim, nedjeljom ili satima koje ukradem dok djeca spavaju.

 

 

Kako je započela tvoja karijera u novinarskom svijetu? Po struci si dramaturginja, a danas te mnogi prepoznaju kao prijatno lice iz emisije 'Veliki ekran' koja se prikazuje na BHRT televiziji.

Pa ja sam zapravo jako loš novinar, jer nemam osjećaj za taj protok informacija koje već sutradan nikome ništa ne znače. Dramaturzi nisu rijetkost na televizijama. Štoviše, svaka ozbiljna televizija ih želi imati u svom timu.

Uskoro će biti emitirana čak dvjestota epizoda emisija. Čestitamo na tome!
Što je po tebi ključno za uspjeh televizijske emisije? Kako zadržati pozornost gledatelja i njihovu vjernost?

Hvala! Morate gledatelje poštovati kao osobe i morate raditi emisije onako kako ih i sami želite gledati. Televizija danas nažalost funkcionira po zakonima neoliberalnog kapitalizma i sve se vrijednosti određuju upitnim metodama mjerenja gledanosti, jer se ogroman novac slijeva kroz reklame. Vi danas gledate beskonačan niz reklama, koje su isprekidane programom. Ljudi su pokazali tabloidne sklonosti i potrebu za kič programima, tako da je i pojam uspjeha relativiziran. Umrla bih kada bih u svojoj emisiji morala držati neku kutiju keksa ili reci kako pijem baš tu i tu vodu. Zato radim nešto što je za malo drugačije profiliranu publiku.

 

 

Najdraža emisija/gost Velikog ekrana?

Ciklus emisija o kino opusu Emira Kusturice. On je jedan od nekoliko redatelja na svijetu koji posjeduju dvije Zlatne palme. U tom ciklusu sam lebdjela kao nevjesta iz Doma za Vješanje i parafrazirala scenu Perhanovog sna s ćuranom u krilu.

Najneobičnije gostovanje i tema o kojoj si pričala u sklopu emisije je…?

Patologija na filmu i scene obdukcije. Pravi ljudski organi u formalinu na sceni uz vještaka sudske medicine… Imali smo jednom zaista neobičnu situaciju prilikom gostovanja odvjetnika koji je poznat po uspješno branjenim slučajevima najtežih krivičnih djela. Za vrijeme intervjua nazvao ga je odbjegli ubica i pitao da li da se preda policiji. Naravno, to smo snimili i emitirali.

A trema? Je li ona još uvijek aktualna tijekom snimanja? Kako se pripremaš za emisiju?

Tremu nemam i jako mi je žao što se nekako izgubila, jer mi se sviđala ta napetost pod kojom su nastajale emisije kada mislite da ćete umrijeti od pritiska. Te su mi emisije uvijek najbolje izgledale. Ja kamere uopće ne vidim, što zbog jakog svjetla, što zbog male dioptrije u minusu. Pripremam se tako što štreberski istražujem teme i onda se sve što govorim u studiju dotiče suštine. Kada sam radila emisiju o patologiji na filmu, zavirila sam u prostor mrtvačnice. Pričala sam o ovom u prethodnom pitanju.

Najizazovniji poslovni projekt s kojim si se susrela tijekom 15 godina karijere?

To je svakako režiranje dokumentarnog filma o otoku Visu i produkcija u kojoj se snimalo po plažama do kojih se može doći samo brodom; produkcija u kojoj ujutro odledite hobotnicu da biste je snimali pod morem kako je tobože vade ostima. Snimanje na terenu za kriket u srpnju u podne na 42 stupnja... Preživjeli smo. Upravo taj film otvorio mi je vrata karijere koju nastavljam van Bosne i Hercegovine i bila bih beskrajno sretna kada biste neku sličicu iz tog filma podijelili s čitateljima u ovom tekstu.

Par kadrova iz prve epizode serijala 'S riječi na jela' koja je snimana na otoku Visu.

Koji je domaći film ili serija na tebe ostavila najviše utiska?

Predpostavljam da mislite na ovo naše jezično govorno područje, tj. kinematografiju i produkciju zemalja bivše Jugoslavije. To je svakako «Dom za vješanje». Za serije nemam vremena, ali sam nekad prije svog zahtjevnog majčinstva gledala «Vratiće se rode». Jedna od rijetkih serija koje su se odmakle od površnosti malih ekrana i koja je pokazala surovu realnost posttranzicijskih zemalja. Čini mi se da je to jedina serija u kojoj likovi govore kao u realnosti, za razliku od velikog broja kič sapunica, koje se proizvode možda čak iz nekog neoliberalnog koncepta po kojem potrošača treba držati u stanju žudnje za stvarima koje ne može imati. Tržište najviše voli nesretnog kupca i nesretne ljubavi. :-)
Odgovaram vam na ovo pitanje u trenutku dok se emitira emisija o Paolu Sorrentinu u Velikom ekranu. Njegova serija «Mladi papa», emitirana na HBO-u prošle jeseni je nešto potpuno revolucionarno kada je u pitanju televizija.

Kako pronalaziš inspiraciju za rad? Koji su tvoji hobiji i na koji način se odmaraš od svih obveza?

Sve je inspirativno. Romani. Filmovi. Život. Kič. Aerodromi. Jako puno čitam, a po inerciji posla gledam jako puno filmova. Ljeto je moje doba. Ronjenje, daska za jedrenje i sve što uključuje buljenje u horizont preko nožnih prstiju.

Što se nalazi u ormaru jedne voditeljice?

Jako puno ne-nosive odjeće, tj. one koja se kupuje na pristupačnim sniženjima prilikom putovanja, koja je ekstravagantna, a efektna samo u studiju. Tu su i vrtoglavo visoke i neudobne cipele, koje su uvijek nove jer se nose samo na snimanjima. To je onaj ženski paradoks o krpama koje ispadaju iz ormara i koje morate dobro zgurati da biste zatvorili njihova vrata, uz konstataciju «nemam što obući». A onda šest dana u tjednu hodam u farmericama i Uggsicama. Mislim da sam racionalna samo s torbama. LV neverfull i shopper nosim 10 godina. Jednom me je majka pitala zašto nosim te torbe, jer su preskupe, pa sam joj probala izračunati koliko je ona kupila torbi u desetogodišnjem periodu, a koje je odbacila ili koje u joj završile u podrumu, pa je shvatila da ipak za 10 godina potrošila više od mene.

3 stvari koje te najbolje opisuju su?
Horoskopski znak škorpion, pjege i jedan lijep tekst na MODAMO.info.

 

 

Fotografije: Marko Jovančić i Jelena Nišić
Koncept: 2AM marketing & advertising agency
Uz zahvalu: Antik Shop Sarajevo

U rezidenciji britanskog ambasadora u Sarajevu predstavljen je početak implementacije projekata koji kroz partnerstva sa UK stručnjacima unapređuju razvoj domaćih kreativnih industrija.

U rezidenciji britanskog ambasadora Juliana Reillyja obilježen je početak implementacije novih projekata podržanih kroz WB-UK Creative Skills Development Fund, inicijativu British Council usmjerenu na jačanje kreativnih industrija i profesionalnih vještina mladih.

Fond predstavlja dio šireg programa kreativne ekonomije British Council, zamišljenog da kroz saradnju s lokalnim institucijama, kreativnim organizacijama i britanskim partnerima ojača kapacitete sektora, podstakne zapošljavanje i omogući pristup savremenim metodologijama rada.

Kako je najavljeno na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova u Belfastu, u prvoj fazi biće podržano deset projekata iz šest zemalja. Među njima su i dva iz Bosne i Hercegovine, projekti Sarajevo Film Festivala i Udruženja „Tuzla Live“.



Sarajevo Film Festival: unapređenje profesionalnih programa i razvoj talenata  

Projekat Sarajevo Film Festivala realizira se u partnerstvu s britanskom konsultantskom kućom Olsberg SPI. Fokus je na izradi sveobuhvatne studije koja će analizirati postojeće programe obuke, poput CineLink Industry Days, te mapirati nedostatke i potrebe domaće filmske industrije.

Cilj studije jeste razvoj preporuka koje će ojačati ulogu Sarajevo Film Festivala kao regionalnog centra za stručno usavršavanje mladih autora i filmskih profesionalaca.

Direktor Sarajevo Film Festivala, Jovan Marjanović, istakao je da je ključni cilj projekta „da talenti iz BiH imaju znanje, vještine i podršku koja ih povezuje s evropskim i globalnim tržištem te da im se pruži razlog da stvaraju i grade karijeru ovdje“.



„Tuzla Live“: prenos znanja iz savremene muzičke industrije  

Drugi podržani projekat je inicijativa Udruženja „Tuzla Live“, koja se realizira u saradnji s britanskim WaterBear College of Music. Projekat se fokusira na prijenos znanja, najboljih praksi i edukativnih metoda iz modernog muzičkog tržišta, s posebnim naglaskom na razvoj mladih talenata.

Nakon uspjeha programa „Tuzla Rock School“, koji je u prethodnih 18 mjeseci obučio više od 150 mladih muzičara, novi grant omogućit će dodatno jačanje infrastrukture, nabavku opreme, radne posjete i digitalne edukativne alate.




Podrška različitim kreativnim sektorima  

Odabrani projekti obuhvataju oblasti vizuelnih efekata, muzike, dizajna, razvoja video-igara, kustoskih praksi i imerzivnog pripovijedanja. Zajednički cilj im je pružanje savremenih znanja mladim profesionalcima i snažnije povezivanje obrazovnih institucija i tržišta rada.

Direktorica British Councila za regiju, Clare Sears, naglasila je važnost ulaganja u kreativni sektor:

„Ovi grantovi ulaganje su u transformativnu moć kreativnosti. Kroz saradnju obrazovanja, industrije i inovacija, osnažujemo mlade profesionalce da stvaraju održiviju budućnost.“



Širi kontekst programa British Councila  

Fond je pokrenut nakon Ministarskog foruma o kreativnoj ekonomiji održanog u Kotoru u maju 2025. godine, u okviru Berlinskog procesa.

Program kreativne ekonomije British Councila globalna je inicijativa koja podržava industrije kulture i kreativnosti kroz istraživanje, politike, zagovaranje i jačanje kapaciteta.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR