TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 11.12.2025.
Publika u Bosni i Hercegovini i ove godine pokazala je koliko voli odlazak u kino: prema preliminarnim podacima Obala Art Centra – Sarajevo Film Festivala, sale su do početka decembra posjetile 1.034.269 gledatelja, uz više od 8 miliona KM ostvarenog prihoda, a godina još nije završena.
Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala
U kina tek stiže „Avatar: Vatra i pepeo“, domaći „Testament“ i dalje puni sale, pa se procjenjuje da će ukupna posjećenost preći 1,2 miliona gledatelja. Rekord iz 2023. teško je dostižan, ali 2025. potvrđuje ono najvažnije: kino iskustvo u BiH živi punim plućima.
U Bosni i Hercegovini je trenutno aktivno 11 multipleks kina i 30 klasičnih kina, od kojih neka imaju redovan a neka povremen repertoar. Uskoro se očekuje otvaranje još jednog multipleksa, u Gračanici. Ukupan broj ekrana za prikazivanje filmova je skoro 90, a kapacitet sjedećih mjesta je 15.000.
Prosječna cijena kino-ulaznice iznosi 7,78 KM. U 2024. cijena je bila 7,42 KM.
TOP 5 FILMOVA U 2025. U BH. KINIMA PREMA PRIHODU OSTVARENOM NA BOX OFFICEU:
1. „Testament“ (BiH): 1.155.224,80 KM
2. „Minecraft Film“ (SAD, Švedska, Novi Zeland, Kanada): 414.596,85 KM
3. „Lilo&Stitch“ (SAD, Austrija, Kanada): 365.903,70 KM
4. „Prizivanja 4: Posljednji obredi“ (SAD, Velika Britanija, Kanada): 277.145 KM
5. „F1 Film“ (SAD): 270.588 KM
TOP 5 FILMOVA U 2025. U BH. KINIMA PREMA BROJU GLEDATELJA:
1. Testament“: 154.608
2. „Lilo&Stitch“: 51.921
3. „Minecraft Film“: 50.841
4. „Štrumpfovi – Veliki film“: 31.661
5. „Mufasa: Kralj lavova“: 30.953
TOP 10 FILMOVA IZ OSTATKA REGIJE PREMA PRIHODU OSTVARENOM NA BOX OFFICEU
1. „Hajduk u Beogradu“: 29.963,40 KM
2. „Bumbarovo ljeto“: 24.967,80 KM
3. „Pored nas“: 16.638,20 KM
4. „Drugi dnevnik Pauline P.“: 11.164 KM
5. „Vjetre, pričaj sa mnom“: 6447 KM
6. „Sedef magla“: 5098,60 KM
7. „DJ Ahmet“: 4974,90 KM
8. „Treći svijet“: 4240,50 KM
9. Mudbrick: Kult mrtvih“: 2195 KM
10. Taxi ljubav“: 1687,10 KM
TOP 10 FILMOVA IZ OSTATKA REGIJE PREMA BROJU GLEDATELJA:
1. „Hajduk u Beogradu“: 4990
2. „Bumbarovo ljeto“: 4715
3. „Pored nas“: 2384
4. „Drugi dnevnik Pauline P.“: 1811
5. „Sedef magla“: 1082
6. „Vjetre, pričaj sa mnom“: 662
7. „Treći svijet“: 603
8. „DJ Ahmet“: 543
9. „Mudbrick: Kult mrtvih“: 400
10. „Taxi ljubav“: 227
Kada se sve sabere, 2025. je bila godina koja je još jednom pokazala koliko publika u BiH cijeni zajednički odlazak u kino. Domaći filmovi osvajali su rekorde, strani naslovi punili su sale, a mladi gledatelji dokazali da je kino navika koja se prenosi dalje. Brojke rastu, interes ne jenjava i jasno je da filmska scena u BiH ima publiku koja je vodi naprijed.
Ako je 2025. ovako izgledala, predstojeće godine donose još više razloga da se svjetla u salama gase, a velika platna pune.
TEKST: Ada Ćeremida
Jedan zimski dan proveli smo s Lamineom Guèyeom dok se dokumentarni film ''Sarajevski spust 1984.'' snimao na Bjelašnici, u gradu i u hotelu Apeiro, mjestima gdje se prošlost i sadašnjost prirodno prepliću.
Ekipa filma bila je u punom zamahu, atmosfera uzbuđena, a Lamine, miran, otvoren i potpuno prisutan u svakom trenutku. Između kadrova na planini i gradskih lokacija, sjeli smo s njim na razgovor koji je vrlo brzo otišao dalje od sporta.
Pratiti snimanje dokumentarca i istovremeno zaroniti u njegovu priču značilo je ići punom brzinom, ali bez straha. Ta energija osjeti se i u ovom razgovoru, jednako kao i jasna autorska namjera iza projekta. 
Iza filma stoji Adnan Hasković, jedan od najprepoznatljivijih bosanskohercegovačkih glumaca, koji se nakon međunarodnih i holivudskih angažmana svjesno okreće filmovima s jasnom društvenom porukom i globalnim dometom.
Ideju za ‘’Sarajevski spust 1984.'' potpisuje autorica i rediteljica Aleksandra Fracassa-Kostić, koja je ovu snažnu priču prvi put predstavila Haskoviću prije tri godine.
Od tada, njihova zajednička posvećenost projektu rasla je u filmu koji s jednakom pažnjom gleda u prošlost i govori o sadašnjem trenutku.
Lamine Guèye je prvi i do danas jedini senegalski sportista koji se takmičio u alpskom skijanju na Zimskim olimpijskim igrama, upravo u Sarajevu 1984. godine. Danas se, nakon četiri decenije, vraća u grad koji za njega nije samo olimpijska destinacija, već simbol susreta, otvorenosti i zajedništva.
U razgovoru koji slijedi govori o identitetu, solidarnosti i vrijednostima sporta koje nadilaze medalje. Neki od najličnijih trenutaka iz ovog susreta ostali su zabilježeni i van samog intervjua kao mali uvidi u to ko je Lamine danas.
Lamine Guèye, Senegalski skijaš i predsjednik Senegalske skijaške federacije sa Eminom Smakom, glavnom urednicom Bonjour.ba
Lamine, povratak u Sarajevo nakon četiri decenije: koje su vas emocije najviše iznenadile tokom ovog povratka?
Iskreno, nije to bilo iznenađenje, već potvrda. Potvrda onoga što sam osjetio kada sam prvi put došao ovdje sa 24 godine. Taj grad, ti ljudi, ta toplina i osjećaj dobrodošlice. Tokom Olimpijskih igara ste stalno u žurbi, sastanci kapitena, treninzi, trke, priprema skija i nemate vremena da sve to zaista osjetite.
Danas, zahvaljujući ovom projektu, mogao sam sve upiti, poput spužve. I to je bila velika potvrda. Hodate ulicom, ljudi su ljubazni, topli. Sarajevo je primjer. Ovdje se osjećam dobro.
To je, istovremeno, najbolji način da izgradite sebe. U takvom okruženju ne možete opstati ako niste duboko svoji i sigurni u ono što jeste. Ali, s druge strane, to je bilo neočekivano i neobično, pa ste prisiljeni da upoznajete druge i dijelite s njima. U opasnom sportu kao što je alpsko skijanje, nemate drugog izbora.
Ostajući svoj i spuštajući se tim stazama punom brzinom, stekao sam poštovanje drugih. Na kraju su se razvila i vrlo vrijedna prijateljstva s takmičarima i ljudima iz tog svijeta koji mi u početku nije bio blizak.
Sarajevo 1984. postalo je simboličan trenutak u olimpijskoj historiji. Šta danas, gledajući unazad, taj trenutak predstavlja izvan sporta?
Sarajevo nije samo grad. Historijski i geografski, to je mjesto gdje katolička crkva, pravoslavna crkva, sinagoga i džamija postoje zajedno. To je mjesto gdje se svijet može susresti.
Olimpijske igre bi trebale biti upravo to. Za mene je Sarajevo 1984. bilo spajanje te dvije ideje: Olimpijade, gdje se svijet susreće i Sarajeva, grada u kojem se svijet već susreće. Svaka od tih ideja je sama po sebi ogromna, ali zajedno postaju nešto posebno. Vrijednosti su iste i zato je taj događaj bio toliko poseban.
Film ‘’Sarajevski spust 1984.'' se vraća u prošlost, ali snažno govori o sadašnjosti. Zašto mislite da je ovu priču bilo važno ispričati baš sada?
Ne prođe dan da ne uključite televiziju, pogledate telefon ili pročitate novine, a da ne dobijete katastrofalne vijesti. Kao da vozimo voz punom brzinom prema zidu. Čini se da je dio čovječanstva zaboravio da smo prije svega ljudi. Bez obzira na boju kože, religiju ili imovinsko stanje.
Ova priča pokazuje da je, čak i kada smo različiti, moguće raditi zajedno. Ja sam se takmičio za Senegal, sam, bez trenera, bez novca, bez infrastrukture.
To je bilo moguće zahvaljujući pomoći drugih: francuske i italijanske skijaške federacije, drugih takmičara, ljudi ovdje u Sarajevu. Kada sam tražio pomoć, uvijek su govorili: ‘’Nema problema''.
To pamtim cijeli život. Ako želimo ići naprijed, jedini put je uz međusobno poštovanje. Posebno vjerujem u mlađe generacije. Pitanje je samo kako tu većinu pretvoriti u stvarnu promjenu.
Ako neko pogleda dokumentarac, a da ne zna ništa o vama, šta biste voljeli da razumije o svijetu u kojem danas živimo?
Sport bi trebao promovisati poštovanje, pravila, protivnika, saradnje. Sport vas uči prijateljstvu i bratstvu. Na kraju, recimo, hokejaške utakmice, rukujete se s protivnikom. Te vrijednosti su ključne. Kada to povežete s mojom pričom, nekim ko dolazi iz zemlje u kojoj taj sport nije uobičajen, shvatite da ništa nije nemoguće.
Kada sam sa 18 godina odlučio osnovati Senegalsku skijašku federaciju, svi su mi govorili da sam lud. Važno je imati cilj i znati da ćete tokom puta učiti.
Nije presudno šta znate danas, već vaša sposobnost da učite svakog dana. Tako postaje moguće i ono što drugima izgleda nedostižno.
U kratkim pauzama između snimanja, razgovor je odlazio i u intimnijem smjeru, o tome kako njegova priča pripada i drugima, te kako danas vidi sebe, slojevitog i oblikovanog svim iskustvima kroz koja je prošao. Te odgovore poslušajte u reels-u ispod.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
