TEKST: Bonjour.ba - PR
DATUM OBJAVE: 20.12.2025.
Sarajevo će 26. decembra 2025. godine postati mjesto svjetske umjetničke premijere. U monumentalnom ambijentu Vijećnice bit će otvorena izložba XANTEA 2502, novi ciklus radova svjetski priznatog multidisciplinarnog umjetnika Rikarda Druškića, jednog od najznačajnijih savremenih autora koji dolaze iz Bosne i Hercegovine.
Riječ je o kulturnom događaju od posebnog značaja za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, koji potvrđuje da iz ovog grada nastaje umjetnost relevantna na globalnoj sceni.
Najava koja je obišla grad
Izložba XANTEA 2502 nedavno je najavljena i na velikom ekranu Sarajevo City Centra, gdje je publika imala priliku vidjeti eksperimentalni video iz Druškićevog novog univerzuma.
"Nakon tri i po godine strastvenog stvaranja, došao je trenutak da svom gradu poklonim predstavljanje ciklusa XANTEA 2502. Pored izložbe slika, bit će i premijerno prikazivanje mog prvog kratkog animiranog filma, na kojem sam posljednja dva mjeseca radio zajedno sa svojim drugom i dugogodišnjim kolegom Sašom Peševskim. 
Na ekranu vidite eksperimentalnu animaciju iz svijeta XANTEA 2502 – LET THERE BE LIGHT, nastalu tokom ovog ljeta, koja me je dublje uvela u ovaj dinamični proces pokretne slike. Sačuvajte datum, pozovite najdraže i pomozite mi da proširimo vijest. Zajedno ćemo, nadam se, učestvovati u kreiranju događaja na koji ćemo biti ponosni i koji će naš grad, barem na trenutak, učiniti bogatijim mjestom.", rekao je Rikardo Druškić.
Šta je XANTEA 2502?
XANTEA 2502 nije samo izložba. To je umjetnički univerzum, pažljivo konstruisan prostor u kojem se susreću slikarstvo, muzika, svjetlo, naracija i savremena tehnologija.
Pod kustoskim vodstvom Elme Hodžić, jedne od najistaknutijih kustosica u Bosni i Hercegovini, Vijećnica će biti transformisana u savremenu galeriju u kojoj će publika imati priliku doživjeti 20 slika velikog formata, nastalih na granici između futurizma, mitologije i duboko introspektivne vizije svijeta koji dolazi.
Otvaranje izložbe je zakazano za 26. decembar u 19h, u sarajevskoj Vijećnici.
Izložba će trajati dvije sedmice, od 26.decembra do 8.januara, tokom kojih će Vijećnica postati živi prostor susreta, kontemplacije i inspiracije, otvoren za hiljade posjetilaca iz zemlje i inostranstva. Izložba je otvorena za vrijeme redovnog radnog vremena Vijećnice.
Svjetska premijera za kraj godine
Kraj godine tako donosi novi početak. XANTEA 2502 je priča o upornosti, ljubavi prema umjetnosti i snazi stvaranja. Priča koja pokazuje da se iz Sarajeva može graditi umjetnost svjetskog dometa i da vizija, kada je iskrena i dosljedna, uvijek pronađe svoj put.
Publika je pozvana da bude dio ovog jedinstvenog trenutka i da u Vijećnici doživi svjetsku premijeru jednog od najznačajnijih savremenih umjetničkih ciklusa nastalih u Bosni i Hercegovini.
Tim koji gradi XANTEA 2502 izložbu
Uz kustosicu, na realizaciji izložbe radi poseban autorski tim koji oblikuje cjelokupno iskustvo XANTEA 2502:
Elma Hodžić - kustosica izložbe.
Udruženje Zora glavni organizator i produkcijski nosilac izložbe.
Zajedno, ovaj tim gradi ambijent koji spaja muziku, vizuale i režiju u jedinstveno iskustvo umjetnosti u pokretu.
„Ako umjetnost shvatimo kao stvaranje kosmičkih mehanizama, onda je XANTEA 2502 jedan od najhrabrijih i najkompleksnijih takvih sistema u savremenoj regionalnoj umjetnosti. Druškić ne prikazuje svijet, on ga konstruiše.
Ne reproducira mitove, već ih reprogramira. Njegov univerzum povezuje arhetipsko i tehnološko, lično i kosmičko, stvarajući prostor suočavanja i transformacije“, poručuje kustosica Elma Hodžić.
Iz Sarajeva u svijet
Rikardo Druškić, samouki slikar iz Sarajeva, iza sebe ima izložbe u Briselu, Berlinu, Barceloni, Beču, Sofiji, New Yorku i Taipeiju, kao i brojna međunarodna priznanja, među kojima su NV Gallery Award 2024, 25N New York Winner i finalist Art Revolution Taipei. Njegov vizuelni jezik prepoznat je po spajanju psihologije, mitologije i ljudske emocije u snažan, autentičan slikarski izraz.
XANTEA 2502 je njegova 17. samostalna izložba, a peta u Sarajevu, čime se grad simbolično upisuje kao polazna tačka međunarodne prezentacije ciklusa koji će nakon premijere biti predstavljen i u drugim svjetskim centrima umjetnosti.
Informacije za posjetioce
Otvorenje izložbe: 26. decembar 2025. u 19. sati
Lokacija: Vijećnica, Sarajevo
Trajanje: 14 dana (26.12. do 8.1., u redovnom radnom vremenu Vijećnice)
Foto: PR
TEKST: Ada Ćeremida
Ako ste ikada gledali Wes Anderson film i pomislili „Kako je moguće da neko ovako vidi svijet?“ onda vam je već jasno zašto je ovaj američki režiser dobio svoju prvu veliku, sveobuhvatnu izložbu u Londonu.
A ako ga nikada niste detaljno pratili, možda vam je ime poznato, ali ne znate zašto je upravo on jedan od najutjecajnijih vizualnih autora današnjice. Ukratko: u 56. godini, Anderson je stvorio filmski jezik koji prepoznate iz jednog kadra. To nije slučajnost već spoj arhitekture, dizajna, humora, nostalgije i preciznosti koja graniči s nenormalnom.
Zato je londonski Design Museum otvorio Wes Anderson: The Archives, izložbu koja na jednom mjestu okuplja više od 700 predmeta iz čitave njegove karijere od ranih crteža i bilježnica, do setova, kostima, minijaturnih modela i stop-motion lutaka. Postavka je otvorena do kraja jula 2026. godine, što znači da imate cijelu sezonu da je posjetite prije nego što se ovaj Andersonov svijet spakuje i nestane iz Londona.
Svijet Wesa Andersona: kada film postane arhitektura
U Andersonovim filmovima scenografija nikada nije samo pozadina. Ona je narativ. Gradovi, hoteli, vagoni vozova, podmornice, male sobe i ogromne dvorane sve je komponovano kao arhitektonski crtež koji od početka ima svoju logiku. Na izložbi u Londonu ta se logika vidi još jasnije.
Možete doslovno stajati pred maketom Grand Budapest Hotela i osjetiti onu istu mješavinu nostalgije i bajkovitosti koja je obilježila film. U vitrini nekoliko koraka dalje stoje kostimi koji su određivali karakter prije nego što je glumac izgovorio prvu repliku, a odmah pored njih nalaze se Andersonove bilješke o bojama, potezima kamere i rasporedu elemenata unutar kadra.
Sve to zajedno pokazuje da Anderson ne snima “slučajno” lijepo. Njegove slike su arhitektonski precizne. Njegovi setovi imaju zoniranje. Kadrovi imaju osovinu. Boje imaju funkciju. To je vizualni sistem u kojem svaki detalj postoji s razlogom i upravo zbog toga njegovi filmovi djeluju kao da gledate ilustriranu knjigu koja je oživjela.
Nostalgija kao građevinski materijal: Andersonovo naslijeđe i DNK
Iako kritičari često kažu da Anderson “živi u retro estetici”, izložba pokazuje sasvim suprotnu stvar: on ne imitira prošlost, nego je rekreira kao emocionalni pejzaž. Njegov rad je duboko ukorijenjen u evropsku književnost, francusku kinematografiju 60-ih, američki indie duh 90-ih i estetiku foto-albuma pronađenih na tavanu.
U postavci se vide njegovi rani Polaroidi, skice i stranice scenarija koje otkrivaju koliko Anderson polazi iz ličnog arhiva sjećanja, male opsesije, detalji iz djetinjstva, reference na staru arhitekturu, razglednice, vintage tipografije.
Sve to se pretače u njegovu prepoznatljivu nostalgiju: svijet u kojem prošlost nije dokument nego emocija. Zato Andersonovi filmovi tako lako pogađaju publiku jer djeluju kao sjećanje koje nikada nismo imali, ali bismo voljeli da jesmo.
Izložba u Londonu precizno mapira te utjecaje i pokazuje kako jedan autor uspijeva izgraditi estetiku koja postaje globalna kulturna šifra.
Stop-motion magija: zanat koji je stvorio Fantastic Mr. Fox i Isle of Dogs
Najintimniji dio izložbe je onaj koji se bavi Andersonovim animiranim filmovima. U vitrini se nalaze originalne lutke iz “Fantastic Mr. Fox” i “Isle of Dogs” male, savršeno artikulisane figure koje ste godinama gledali na ekranu, a sada konačno vidite koliko su fizički stvarne.
Njihovi kaputi su ručno šivani, krzno je stilizovano, oči i zglobovi izrađeni s milimetarskom preciznošću. Pored njih stoje dijelovi minijaturnih gradova, ulica i interijera u kojima se odvijaju ključne scene, kao i nacrti koji pokazuju koliko je svaki pokret planiran unaprijed.
Anderson sa 56: Zašto baš sada retrospektiva njegovog života i rada? Kroz protekle dvije decenije Anderson je izgradio nešto rijetko: vizualni jezik koji publika prepoznaje iz jedne slike. Njegovi filmovi prožimaju modu, arhitekturu, fotografiju i čitavu generaciju dizajnera. On je autor čiji se rad proučava na univerzitetima, čije boje završavaju na moodboardima interijera, čiji se kadrovi citiraju kao standard simetrije i kompozicije.
U 56. godini njegova karijera je već dio historije ali i sadašnjosti. Upravo zato retrospektiva djeluje opravdano: Anderson je postao fenomen koji prevazilazi filmsku industriju. Izložba “The Archives” potvrđuje ono što su fanovi odavno znali: Wes Anderson više nije samo ime u špici. On je vizualni pravac. Estetski pokret. Kategorija sama za sebe.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
