TEKST:
DATUM OBJAVE: 22.4.2021.
Zelene, sobne biljke uvijek su dobrodošle u svaki interijer kako bi ga osvježile i cijelom ambijentu dale dašak prirode i živosti.
Latinskog naziva Pilea peperomioides ova biljka je kod nas poznatija kao kineski dolar, biljka misionara, medaljon ili slonovo uho.
Sve su to različiti i prepoznatljivi nazivi, no značenje kineskog dolara je posvuda isto. Biljka je to koja po vjerovanju donosi novac, a prema mnogima i sreću.
Ova zimzelena biljka porijeklom iz južne Kine može narasti do 30 cm. Prepoznatljiva po tamnozelenim, mesnatim i okruglim listovima voli puno svjetlosti, no ne direktne. Pronađite joj neko sjenovito mjesto na polici ili među ostalim biljkama.
Osim što, prema vjerovanju, donosi financijsku sreću, neće vam oduzeti ni mnogo vremena za održavanje. Naime, za vrijeme toplijih mjeseci, kineski dolar može boraviti i vani, ali ga ne zaboravite s dolaskom jeseni unijeti u kuću ili stan.
KAKO KINESKI DOLAR ZALIJEVATI?
Često zalijevanje kod ove biljke će biti poželjno, a to recite i osobi kojoj ga poklanjate. Možda bi to mogao biti radni kolega ili netko tko je tek započeo svoju karijeru pa će mu ova biljka biti odlična motivacija da ostvari što bolji uspjeh na radnom mjestu.
Ako primjetite da listovi venu, dodajte joj više vode, a ako počnu opadati, smanjite učestalost zalijevanja. Tijekom vegetacije, poželjno ju je prihranjivati svaka dva tjedna.
Biljka kineski dolar je zahvalan décor detalj svakog interijera jer je ne napadaju štetočine i bolesti. U pletenoj, kamenoj ili porculanskoj posudi, može uljepšavati vaš ured ili bilo koju prostoriju u domu.
***
Naslovna fotografija: @oficina_manual
Tekst: Ana Bošnjak
TEKST: Ada Ćeremida
Prije nego što su algoritmi krenuli diktirati estetike domova, Lenny Kravitz je u Miamiju živio u domu na pragu futurizma s dušom 70-ih.
Krajem devedesetih, u trenutku kada je digitalna budućnost tek nazirala svoje obrise, Lenny Kravitz gradi dom u Miamiju koji danas djeluje gotovo kao vremenska kapsula.
Projektovan 1999. godine od strane studija Architröpolis, ovaj interijer spaja futurističku arhitekturu kasnih 90-ih s dubokim referencama na estetiku kasnih 60-ih i 70-ih godina.
Iako se često površno veže uz Y2K estetiku, duh ovog prostora bliži je disco modernizmu, vremenu utonulih dnevnih boravaka, organskim formama i snažnom osjećaju senzualnosti.
To je dom nastao u vremenu kada trendovi nisu dolazili kroz feed, već kroz lični ukus, muziku i arhitekturu. Upravo zato, i danas djeluje svježe, autentično i gotovo subverzivno u odnosu na savremene interijere.
Arhitektura između budućnosti i sjećanja
Arhitektura ovog doma oslanja se na čiste linije, snažne volumene i otvorene prostore, ali nikada ne djeluje hladno. Architröpolis balansira između modernističke strogoće i emocionalnog prostora, stvarajući interijer koji poziva na boravak, razgovor i sporiji ritam života.
Upravo tu se javlja veza s kasnim 60-im i 70-im godinama, erom u kojoj su domovi bili zamišljeni kao mjesta susreta, a ne savršene kulise. Conversation pits ili utonuli dnevni boravci, spušteni nivoi i fluidni prelazi između prostorija podsjećaju na dizajnerski jezik tog perioda, reinterpretiran kroz tehnologiju i materijale kasnih 90-ih.


Disco modernizam i duh Vernera Pantona
U ovom interijeru jasno se osjeća omaž radu danskog dizajnera Verner Panton kroz upotrebu boja, oblika i senzualnih silueta. Pantonova ideja prostora kao iskustva, a ne samo funkcije, ovdje dobija savremeni okvir.
Plasticizirani osjećaj, sjajni materijali i futurističke forme ne djeluju kao trend, već kao produžetak raspoloženja. To je interijer koji se ne gleda samo očima, već se osjeća tijelom baš kao i muzika.
Ako bi jedna Kravitzova pjesma imala prostor, kuću ili sobu, teško je ne pomisliti na Blue Electric Fantasy. Taj spoj električne energije, nostalgije i senzualnosti savršeno opisuje atmosferu doma u Miamiju.
Prostor djeluje kao fizička manifestacija njegove muzike intiman, ali snažan, futuristički, ali ukorijenjen u prošlosti. Nije riječ o reprezentaciji luksuza, već o karakteru.


Rijetko dokumentovan, ali važan
Iako danas često dijeljen na društvenim mrežama, ovaj dom je originalno predstavljen u časopisu interijera, u izdanju iz oktobra 1999. godine. Decenijama kasnije, fotografije su ponovo isplivale, skenirane iz starih magazina, podsjećajući koliko je ovaj prostor bio ispred svog vremena.
U poređenju s Kravitzovim kasnije medijski eksponiranim domovima pariškom gradskom kućom i boemskim imanjem na Bahamima miamijski interijer ostaje najintimniji i možda najiskreniji.

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!