TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 1.7.2020.
Vjerovatno ste primijetili njezine grafičke ispise listova na svemu, od jastuka, cekera, do tapeta što potvrđuje da je monstera deliciosa nova dekor biljka za 2020. godinu i "it" biljka koja preuzima Instagram feedove.
Monstera je tropska biljka iz porodice Araceae. Naziv, kao što se može pretpostaviti, dolazi od latinskog što znači „abnormalno“ zbog neobičnih listova koji su često probušeni rupama.
Foto: @livingdecorstoren
Foto: @mrcigar
Izuzetno je uobičajeno da se ova sobna biljka miješa sa filodendronom. Iako su obje povezane (dijelovi su iste biljne obitelji), jednostavan način da se ove biljke razlikuju jeste pogled na lišće: filodendroni sa podijeljenim listovima imaju perforirano lišće, ali nemaju rupice. Monstere su poznate upravo po svojim prirodnim rupama u listovima što je dovelo i do nadimka "Švicarska tvornica sira".
KAKO SE PRAVILNO BRINUTI ZA MONSTERU?
Monsteri treba puno prostora: smjestite je na vidno mjesto u dnevnoj sobi.
Također, pronađite balans između sunca i hlada. Ako lišće monstere dobiva previše sunca, lišće će požutjeti, a ako ostane u mraku, biljka će pokazati nešto što se naziva negativni fototropizam gdje novi listovi rastu prema tami, a ne prema svjetlu. Monsteru zalijevajte umjereno i ravnomjerno, otprilike jednom tjedno. Pričekajte dok se tlo osuši prije ponovnog zalijevanja. Povremeno poprskajte lišće biljke koristeći bocu s raspršivačem napunjenom demineraliziranom vodom ili kišnicom. To povećava vlažnost oponašajući prirodno stanište biljke.
TEKST: Ada Ćeremida
U ovom stanu u Starom gradu toplina nije dekoracija, nego pažljivo izgrađena atmosfera koja počinje od poda i završava u svjetlu.
Stan u Sarajevu smješten nekoliko minuta hoda od Baščaršije mogao je vrlo lako krenuti u smjeru neutralnog, sigurnog rješenja. Umjesto toga, ovaj interijer bira toplinu kao centralni koncept.
Drvo, zemljani tonovi, slojevita rasvjeta i taktilne teksture grade prostor koji ne djeluje “uređeno”, nego nastanjeno. Upravo ta nenametljiva koherentnost čini ovaj stan primjerom kako se toplina planira, a ne improvizira.
Drvo kao temelj atmosfere
Prva stvar koju primijetite jeste kontinuitet drveta od parketa, preko kuhinjskih radnih ploha, do polica i ormara u spavaćoj sobi. Topli tonovi hrasta i prirodnih furnira uvode stabilnost i vizualnu povezanost između zona.
Čak i kada su zidovi bijeli, drvo preuzima ulogu nosioca karaktera. U dnevnom boravku ono balansira narandžaste i smeđe tonove sofe i tepiha, dok u kuhinji omekšava čiste linije elemenata. Ovo je primjer kako materijal može biti snažniji od boje u stvaranju topline.
Inspiracija: Ako želite topliji dom, krenite od podova i većih komada namještaja u prirodnim tonovima prije nego dodate dekor.
Rasvjeta koja imitira zalazak sunca
Toplina u ovom stanu dolazi i iz pažljivo birane rasvjete. Nema hladnog, bijelog svjetla koje “pere” zidove. Umjesto toga, tu su ambijentalne lampe, podne svjetiljke i kuglaste noćne lampe koje stvaraju meke svjetlosne zone.
U dnevnom boravku kombinacija visilice i ambijentalne lampe stvara osjećaj intime, dok u spavaćoj sobi difuzno svjetlo briše oštre sjene.
Rasvjeta ovdje nije samo funkcionalna, ona je emocionalni alat. Upravo to čini razliku između stana i doma.
Savjet: Uvedite barem tri izvora svjetla po prostoriji centralni, ambijentalni i dekorativni.
Teksture koje brišu sterilnost
Kravlja koža kao tepih, taktilne jastučnice, ratan fotelja, mekana sofa i slojevitost materijala daje prostoru dubinu. Iako je tlocrt jednostavan i otvoren, teksture razbijaju monotoniju. Kombinacija glatkog staklenog stolića, meke tkanine i grubog drveta stvara balans koji je vizualno zanimljiv, ali ne napadan.
Toplina se često krije upravo u tim kontrastima glatko naspram hrapavog, sjajno naspram mat. Ovdje je to postignuto bez viška detalja, samo kroz promišljen odabir.
Boje koje ostaju u spektru zemlje
Paleta ovog stana kreće se od bijele, preko medenih tonova drveta, do zagasitih narandžastih i smeđih nijansi. Čak i akcenti poput jastuka ili dekorativnih elemenata ostaju u toplom spektru. To znači da prostor nema vizualne “hladne prekide” koji bi narušili atmosferu.
U kuhinji i trpezariji bijeli elementi služe kao podloga, dok drvo i toplo svjetlo preuzimaju glavnu riječ. U dnevnoj zoni narandžasta sofa postaje fokus, ali bez agresije. Ova dosljednost u boji čini da stan djeluje skladno i povezano.
Ovaj stan u Starom gradu pokazuje da toplina nije rezultat jednog komada namještaja ili jedne boje. Ona nastaje iz kontinuiteta materijala, pažljivo planirane rasvjete i tekstura koje uvode osjećaj prisutnosti.
Ako razmišljate o osvježavanju vlastitog doma, možda rješenje nije u većim promjenama, nego u suptilnim slojevima koji zajedno grade atmosferu. Jer toplina se, kao i dobar dizajn, uvijek osjeti prije nego što se objasni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
