TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 9.7.2021.
Mnogi od nas su tijekom svog života živjeli unutar podstanarskog stana koji smo htjeli uljepšati i učiniti svojim. Razmišljali smo o tome kako učiniti da ima određeni karakter, ali unutar budžeta.
Htjeli smo uz dodavanje par detalja, reorganizaciju namještaja ili kupnju stvari za stan transfomirati interijer u mjesto u kojem želimo rado boraviti svaki dan.
Mnogi od nas sebi ograničavaju uređivanje podstanarskog stana iz više razloga. Jedan od njih je činjenica da ne planiramo živjeti u tom stanu dugo vremena, pa ne vidimo preveliku svrhu ulaganja u preuređenje. Druga stvar koja nas može zaustaviti pri uređenju jesu zabrane vlasnika stana koji ne želi farbanje zidova ili vješanje fotografija.
Imajući na umu ova dva ograničenja pri uređivanju podstanarskog stana, izdvojili smo 8 trikova uz pomoć kojih možete malo unijeti svježinu u vaš prostor. Pobrinuli smo se da su ovi trikovi pristupačni, da ne oduzimaju previše vremena i da, za ove trikove vam nisu potrebne posebne DIY vještine.
Koji su to trikovi za uređenje podstanarskog stana, otkrijte u nastavku.
ZAMIJENITE RUČKE NA KABINETIMA
Ako vaš podstanarski stan u kuhinji, spavaćoj sobi ili toaletu ima stare, nezanimljive ručke, njihova zamjena će doprinijeti transformaciji. Ovaj maleni korak uljepšati će prostor i pomoći vam da stan uredite u svom stilu.
DODAJTE BILJKE
Podstanarski stanovi mjesto su u kojem provodimo mnogo vremena i želimo da nam taj prostor bude ugodan i prozračan. Upravo taj ugođaj mogu stvoriti biljke. Naravno, možete prvo pokušati sa par biljki u najosunčanijoj sobi vašeg stana. A zatim možete nastaviti sa pretvaranjem vašeg stana u šarmantnu urbanu džunglu.
ZALIJEPITE OMILJENE POSTERE
Da, da, znamo kako nekada vlasnici vaših stanova ne dopuštaju vješanje slika i fotografija. No, možete zaobići te restrikcije sa dvostranim ljepilom ili modernim ljepljivim stickerima koji će zalijepiti postere na zid bez kreiranja oštećenja.
KORISTITE MALENE TEPIHE U INTERIJERU
Investicija u nekoliko tepiha koji odražavaju vaš stil uređenja interijera također mogu doprinijeti kreiranju cozy ambijenta u vašem domu. Pored toga, dodavanjem tepiha ćete značajno povezati prostorije u vašem stanu.
ZAMIJENITE ŽARULJE
Žarulje u vašim lampama i lusterima dosta utječu na raspoloženje kakvo će biti u svakoj sobi podstanarskog stana. Kako biste kreirali topliju atmosferu, zamijenite postojeće fluroscentne ili žarulje sa hladnom bojom svjetlosti za žarulje sa toplom bojom svjetlosti koje će odlično naglasiti vaš namještaj, dodatke i cijelu sobu.
JASTUCI MOGU UNIJETI OGROMNO OSVJEŽENJE
Kada vam treba promjena u dnevnom boravku ili spavaćoj sobi, dodavanjem par statement jastuka napraviti ćete naizgled malenu promjenu koja će vam sigurno izmamiti osmijeh.
DODAJTE ZANIMLJIV LUSTER
Današnje online trgovine i veliki lanci omogućuju nam da unutar svakog budžeta nabavimo zanimljive komade namještaja koji će dati osobnost prostoru. Tako možete pronaći i razne pristupačne lustere koji će u vašem dnevnom boravku brzo napraviti promjenu i pretvoriti ga u vaše novo najdraže mjesto za odmaranje.
OGLEDALO MOŽE IMATI JAKO VAŽNU ULOGU U VAŠEM STANU
Ako je vaš podstanarski stan malen, dodavanjem ogledala u dnevnom boravku optički ćete povećati prostor. Pored funkcionalne uloge, ogledalo ima i estetsku ulogu tako što daje određenu dozu elegancije i uglađenosti.
***
Naslovna fotografija: @oliv.home
Tekst: Marija Perić
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
