TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 20.1.2021.

U godini iza nas, ali i inspirirani događajima u ovoj, sve više smo uvidjeli važnost razgovora, iskrenosti i dijeljenja naših emocija s obitelji/prijateljima/stručnjacima.

Iznimno je važno naglas razgovarati o svim temama koje nas tište, raditi na edukaciji i biti prijatelj mladima i djeci.

Roditelji još od najmlađih dječjih dana razvijaju s djecom posebnu vezu, kako emocionalnu, tako i socijalnu. Kroz najmlađe dane trebamo ih naučiti da nasilje može izazvati strah, ljutnju ili uznemirenost, kao i da o bilo kojem obliku nasilja trebaju razgovarati s odraslima. 

U periodu puberteta, mladi najčešće ima jaku potrebu za samostalnosti i donošenjem vlastitih odluka. Nerijetko i to znači snažan otpor savjetima koji dolaze od odraslih, zbog čega je važno pravilno razvijati i graditi odnos te imati razumijevanja za njihove odluke.
Zbog toga smo u nastavku izdvojili tri savjeta kako s djecom i mladima razgovarati o temama koje se tiču bilo kojeg oblika naselja. 
 

Važno je ostati im prijatelj  


Djeci i mladima prijatelji daju savjete, razne informacije, kao i podršku, što je i razlog zašto ga upravo traže u osobama svojih godina. Kako biste i vi nastavili graditi takav odnos s njima, pokušajte ih iz dana u dan saslušati svaki put kada pokažu želju za razgovorom. Ako primijetite bilo kakve oblike nasilja u svojoj sredini, uvijek im pokažite svojim primjerom da trebaju prijaviti takve slučajeve i da uvijek ima osoba koja će ih zaštiti. Izbjegavajte u stresnim situacijama i teškim trenucima im govoriti  komentare poput 'rekao/la sam ti da će se dogoditi taj scenarij' i sl. 

 

Foto: unsplash.com


Kako razgovarati s djecom o nasilju u školi?  


Škola tijekom odrastanja postaje glavni epicentar dječjeg života, ali i mjesto koje može učiniti da se dijete osjeća sretno i zaštićeno. S obzirom na to da je škola i mjesto stjecanja znanja, ako se dijete zbog ruganja i odbacivanja od strane vršnjaka osjećaju nesigurno i odbačeno, važno je s njima razgovarati na tu temu i potražiti pomoć stručnjaka. Na stranicama dječje organizacije UNICEF pronašli smo koristan vodič koji možete besplatno preuzeti ovdje, a koji govori kako pomoći djetetu koje trpi zlostavljanje, ali i kako roditelji mogu pomoći djetetu koje zlostavlja. 


Kako razgovarati s djecom o seksualnom zlostavljanju?  


Online smo pronašli kratki vodič kako razgovarati s djecom o zlostavljanju koji je kreirala Jelena Megi Marković, koja kroz platformu Smart Change svakodnevno s online zajednicom vodi psihološko savjetovanje o raznim temama. Jučer je na svojim mrežama podijelila post čiji je sadržaj nastao u suradnji s još dva stručnjaka, Minom Gazivoda i Maricom Stijepović
a koji će vam dati prve smjernice kako pričati o ovoj iznimno važnoj temi s najmlađima. Post potražite klikom na Instagram tab ispod, a u suradnji sa psiholozima u vašem gradu možete saznati još više korisnih savjeta i preporuka.  

 

***  
Naslovna fotografija: unsplash.com


Bonjour

Bonjour.Voice: Globalni podaci o femicidu: UN izvještaj i brojevi kojih moramo biti svjesni

TEKST: Ada Ćeremida

Bonjour.Voice: Globalni podaci o femicidu: UN izvještaj i brojevi kojih moramo biti svjesni Bonjour.Voice: Globalni podaci o femicidu: UN izvještaj i brojevi kojih moramo biti svjesni

Femicid, rodno motivisano ubistvo, najekstremniji je oblik nasilja nad ženama i djevojčicama i gotovo uvijek predstavlja posljednji čin dugotrajnog obrasca, a ne iznenadni impuls.

Kada se dogodi femicid, društvo ga često nazove tragedijom, šokom, iznimkom. Takve riječi zvuče umirujuće, kao da je riječ o nečemu rijetkom, neočekivanom, nečemu što se desilo uprkos svemu.

Ali onda otvorimo globalne izvještaje UN Women i UNODC-a i shvatimo da se isti obrasci ponavljaju u desetinama zemalja od Italije i Grčke, do Meksika, SAD-a, Australije i Bosne i Hercegovine.

Prema najnovijim podacima, svakih 10 minuta partneri ili članovi porodice namjerno usmrte jednu ženu.

To više nije izolirani slučaj što dodatno pokazuje hitnu potrebu za sustavnim rješenjem.     

femicid_bih_globalni_podaci_bonjour_ba_4

UN Women i UNODC svake godine objavljuju podatke koji nam pomažu da razumijemo ono što se često sve do posljednjeg trenutka skriva iza zidova doma: činjenicu da je femicid širom svijeta najčešće završni čin dugotrajnog nasilja, a ne slučajan događaj.

U nastavku donosimo sedam ključnih globalnih činjenica koje pokazuju zašto femicid nikada nije pojedina priča, nego dio šire slike.

Više od 45.000 žena godišnje ubiju partneri ili članovi porodice  

Prema najnovijem globalnom izvještaju UN Women i UNODC-a, u 2023. godini više od 45.000 žena izgubilo je život od ruke osobe s kojom su živjele, dijelile prostor, svakodnevicu, djecu, kućne obaveze ili porodičnu historiju. To znači da je u djeliću svakog sata, negdje u svijetu, stradala žena čiji je život bio isprepleten s počiniteljem.

Ovo je isključivo broj ubistava zbog rodno motivisanog nasilja, kako ga UN Women definiše: “intentional killing with a gender-related motivation.”

I dok često zamišljamo da je ovakvo nasilje neočekivano ili iznenadni impuls, globalni podaci pokazuju suprotno. U ogromnom broju slučajeva, ovo je završni čin dugotrajnog, prepoznatljivog obrasca.

Najveći broj femicida dešava se u privatnim, a ne javnim prostorima  

Prema UN-u, između 55% i 60% svih ubistava žena događa se unutar kuće, stana, dvorišta, sobe u kojoj žive sa počiniteljem.

Ovakvi podaci naglašavaju ono što je često najteže izreći: mnoge žene stradale su tamo gdje su trebale biti najsigurnije. Dom, simbol topline i sigurnosti, globalno se pokazuje kao mjesto gdje se nasilje najviše akumulira, neprimjetno, tiho, bez svjedoka.

U pitanju nije daleka ili egzotična statistika. Ovo je godinama prisutan obrazac u svim regionima svijeta, potvrđen u Evropi, Latinskoj Americi, Aziji, Africi i to bez izuzetka.

Intimni partneri su odgovorni za većinu slučajeva često i do 70%  

Kada se govori o femicidu, često se nameće narativ o nepoznatim počiniteljima. Ali globalni podaci uporno ruše ovaj mit. U mnogim državama, posebno u Evropi i Latinskoj Americi, dva od tri femicida izvrši partner ili bivši partner.

To znači da:

  • dugotrajne kontrole,

  • ljubomore,

  • izolacije,

  • prijetnji,

  • emocionalnog i psihičkog zlostavljanja

…nisu bračni sukobi, već prepoznatljivi elementi obrazaca koji na globalnom nivou prethode femicidu.

U više od polovine slučajeva postoje prethodni znakovi, prijetnje ili historija nasilja  

UN Women izvještaji naglašavaju da femicid rijetko dolazi bez upozorenja. U velikom broju slučajeva postoje prethodni incidenti, pozivi u pomoć, prijave, zdravstvene evidencije, razgovori sa prijateljima, komšijama ili porodicom.

Drugim riječima, femicid je globalno prepoznat kao eskalacija, a ne impulsivni čin.

Ovo je obrazac potvrđen širom svijeta i pokazuje koliko je narativ nije bilo znakova često netačan, proizašao iz neznanja.

Globalni trendovi pokazuju da broj femicida ne opada, čak ni u razvijenim zemljama

Često očekujemo da će razvijene zemlje imati niže stope femicida zbog boljih institucija, sistema socijalne pomoći ili zakona. Ipak, UN-ovi izvještaji pokazuju nešto neočekivano: broj femicida stagnira ili raste čak i u najbogatijim regijama svijeta.

Primjeri:

  • Grčka: 200% porast u jednoj godini.

  • Italija: konstantno visoki brojevi, uz kontinuirane proteste javnosti.

  • Francuska: desetine slučajeva godišnje, uz snažne kampanje civilnog društva.

  • SAD: stotine žena godišnje ubiju partneri ili bivši partneri.

Ekonomija, urbanost, obrazovanje ništa od toga ne garantuje sigurnost. Femicid nije problem nerazvijenih ili nestabilnih zemalja. On je globalni fenomen, duboko ukorijenjen u rodne norme i privatne odnose.

Statistike su uvijek niže od stvarnih brojeva, jer mnoge zemlje nemaju jedinstvenu definiciju femicida  

Mnoge države evidentiraju femicid kao ubistvo, zločin iz strasti, porodično nasilje, privatni sukob. Ne postoji globalno usaglašeno bilježenje femicida pa su prijavljeni brojevi minimum, a ne maksimum.

Zašto je važno da ovo nazovemo pravim imenom?

Kada femicid posmatramo kao šok, iznimku ili nešto što se ne dešava ovdje, gubimo iz vida činjenicu da isti obrasci postoje u desetinama zemalja sa različitim jezicima, kulturama i tradicijama, ali istim ishodom.

Podaci nam ne govore kako da osjećamo.

Podaci nam govore šta je istina.

A istina je da femicid nije privatna priča.

Nije iznimka.

Nije slučajnost.

To je globalni obrazac koji možemo razumjeti samo ako ga jasno vidimo i nazovemo ispravnim imenom. 

femicid_bih_globalni_podaci_bonjour_ba_5

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Grafika: Bonojur.ba


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!