U tridesetim godina, često pristajemo na sve, jer smo zabrinuti da nećemo znati šta nam se dopada ako to ne probamo. Sa 40, isprobali ste manje više sve, cigarete, yogu, alkohol, akupunkturu, tablete za spavanje, cvjetni dezen, kurs kineskog jezika, sex za jednu noć, različite tretmane lica itd.  U četrdesetim tačno znate šta vam se dopada – a šta ne. Bez obzira da li imate djecu, gomilu prij

Vaš dom treba biti dobro dizajniran, ali ne zaboravite na detaljno planiranje, jer prostora za odlaganje nikada nije dovoljno, a elegancija i jednostavnost moraju doći do izražaja. No prije nego započnete dizajnirati svoj životni prostor, bilo sami ili uz pomoć dizajnera, sada kada znate šta tačno želite, odlučite se o tome koju i kakvu atmosferu želite postići, te svoje potrebe stavite na prvo mjesto.

U četrdesetim godinama ulažete u prave stvari, pa neka tako bude i sa enterijerom vašeg doma. Pločice za kupatilo, parket, rasvjetu i sanitarije birajte pažljivo. Kupite kuhinju izrađenu od kvalitetnog materijala, po mogućnosti neutralnih boja, kako bi izbjegli mogućnost da vam izgled iste brzo dosadi.

Pažljivo isplanirajte enterijere vaših plakara, vodeći računa da vam je sve pri ruci, a da ipak sve ima svoje mjesto. Priuštite sebi onaj uvijek željeni kutak za čitanje uz kafu ili čaj upotpunivši ga sa foteljom o kojoj ste oduvijek sanjali-bez obzira da li uklapa u ostatak vašeg enterijera. Umjetničke slike i fotografije koje ste prikupili tokom godina, uokvirite u široke ramove i napravite zid koji ce vam uvijek izmamiti osmijeh na lice. 

O kojoj god prostoriji u Vašem stanu da se radi, imajte na umu da su boje od najvećeg značaja. Ispravno korištenje kao i uparivanje određenih boja će napraviti razliku između haotičnog i sofisticiranog izgleda prostora, a sofisticirano je ono sto sada želite. Zidove i veće površine u vašem enterijeru tretirajte svjetlijim bojama, ali ne zaboravite da detaljima unesete boje koje će zasigurno unijeti radost u vašu svakodnevnicu.

Četrdesete su period kada razmišljate o tome šta ste postigli, o maratonu koji ste pretrčali do naizgled nemogućih ciljeva koje ste postigli, o porodici koju ste stvorili (bilo sa partnerom ili grupom prijatelja), sada znate sta vam više godi, popodnevni san ili gin&tonic. Sve to se odražava i na eneterijer vašeg stana, pardon doma. A vaš dom je upravo odraz vas samih- u četrdesetim vi ste još uvijek mlade, zdrave i fit, vaš um je oštar, a pred vama još uvijek dug , zanimljiv i pomalo bistriji put.

Što se tiče odjeće koja će ići u vaš pomno isplanirani ormar, stvar je jasna. Sve što duže od godinu dana niste nosili izbacite. Ne govorimo o party komadima, kolekcionarskim komadima ili komadima za specijalne prilike. Ali ono sto više ne nosite, u čemu se više ne osjećate udobno , ono što ne odražava uistinu vas, te čuva energiju prošlog vremena- izbacite. U vašim 40-tim sve što je neautentično i ne predstavlja vas nema mjesta u vašem životu, te se to isto odnosi i na vašu odjeću. Do sada ste već sigurno shvatili važnost i vrijednost ulaganja u kvalitetne komade odjeće i obuće.

U 40-tim godinama, vaš ormar pomalo postane preplavljen uniformama vlastitog stila. To je lijepo, ali još uvijek si možete dopustiti pomalo eksperimentisanja u vidu nekog otkačenog asesoara.  Ipak, najvažnije je da ulažete u sebe, da jedete zdravo, vježbate, ulažete u kosu i kožu.

Oblačite tijelo koje imate, a ne ono koje želite da imate.  Bitan je sjaj zadovoljne i ispunjene žene koji je uvijek u trendu. Stay fabulous!

ZA MODAMO.info napisale Dina Šiber i Gasha Miladinović, vlasnice Re:Design studija

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba