TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 21.4.2025.
S dolaskom toplijih dana, prostor zove na promjenu nježnu, funkcionalnu i u tonovima koji prizivaju mir i sunce.
Za proljetnu sezonu odabrali smo deset pažljivo biranih komada iz JYSKa koji ne nameću prostoriji svoju estetiku, već se suptilno stapaju s njom kroz neutralne tonove, prirodne materijale i višenamjensku upotrebu.
Bilo da tražite način da osvježite dnevni boravak, oplemenite terasu ili unesete toplinu u kutak koji je do sada bio zanemaren, ovi predmeti nude ravnotežu između funkcionalnosti i stila.
U nastavku vas vodimo kroz našu selekciju favorita koji jednako lijepo izgledaju koliko i služe svakodnevici.
Prirodne forme za svakodnevni odmor
U proljetnim danima, poziv na usporavanje dolazi spontano, a ništa ga ne dočarava bolje od pažljivo odabranih sjedećih elemenata koji spajaju estetiku i udobnost.
Drvena fotelja VADEHAVET, sa svojim zaobljenim linijama i svijetlim tonovima hrasta, unosi osjećaj lakoće u interijer, dok trpezarijska stolica GUDERUP prati isti vizualni jezik minimalizma i prirodnosti, čineći je savršenom i za vanjski, natkriveni prostor. 
Za one koji žele da se istinski opuste, viseća stolica NITTEDAL u prljavo bijeloj boji stvara gotovo skulpturalan moment u prostoru bilo da se smjesti na balkon, verandu ili kutak dnevnog boravka. Svo troje pozivaju na pauzu, čitanje i tišinu, utjelovljujući filozofiju skandinavske jednostavnosti.
Sklad između funkcije i teksture
Prostor ne diše bez ravnoteže između velikih formi i malih akcenata, a upravo tu dolazi do izražaja komoda HALMBY. S tri vrata i teksturom svijetlog drveta, ona nudi jednostavno rješenje za odlaganje, ali i platformu za dekorativne momente.
Njen prirodni karakter dodatno je naglašen malim tepihom SANDELTRE, čija neutralna paleta i nježno tkanje unose taktilnu mekoću, bilo da se prostire uz krevet, fotelju ili u hodniku.
U istom duhu funkcionalne dekoracije, stalak za saksije HUMMER nudi vertikalni način izlaganja biljaka savršen za unijeti život u prostor bez zauzimanja dragocjenog mjesta. Ovi komadi su tihi nosioci atmosfere, oslonci svakodnevne ljepote.
Detalji koji grade priču
Uređenje prostora ogleda se u detaljima, a upravo oni imaju moć da transformišu atmosferu. Podna lampa DANI, sa svojom elegantnom siluetom i toplom smeđom nijansom, baca nježno svjetlo koje gradi ambijent u večernjim satima.
Zelena vaza VILBERT unosi dašak boje i organski oblik, bilo da u njoj stoje cvjetovi ili sama kao akcent.
Za ljubitelje knjiga, držač MAGNUSSON nije samo funkcionalan, već i skulpturalno zanimljiv, savršen detalj za police i konzolne stolove. I na kraju, drveni svijećnjak JOHAN donosi prirodnu toplinu u najsitnijim gestama.
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
