TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 17.2.2020.
Jeroen Op de Beeck je mlad, energičan, kreativan i uporan produkt dizajner, koji već neko vrijeme gradi svoj brend namještaja od drva koji bi brzo mogao privući i vašu pozornost.
Studirao je produkt dizajn u Antwerpu, nedavno se doselio u Sarajevo sa svojom obitelji i pod etiketom Jera Wood stvara komade od drveta koji će se lako uklopiti u svaki moderan dom.
U razgovoru s Jeroenimom saznali smo kako se odlučio na ovaj poduzetnički pothvat, ali i što njegov brend izdvaja na tržištu.
Što vas je potaknulo da krenete raditi s drvetom? Gdje pronalazite inspiraciju za dizajn?
Moj otac je stolar i odmalena sam okružen drvetom i alatima za obradu drveta, s kojima sam se igrao, pravio predmete i vježbao svoju kreativnost. Od desete godine pomagao sam ocu u radu. U početku je bilo riječ o manjim zadacima, ali vremenom sam bio uključen u sve ozbiljnije poslove kroz koje sam učio i razvijao određene vještine.
Studirao sam produkt dizajn na sveučilištu u Antwerpu što mi je pripomoglo u kreiranju smjera mog pogleda na dizajn jer ovaj se studij fokusira na cijeli spektar različitih vrsta dizajna.
S obzirom na to da sam bio zainteresiran za namještaj, išao sam na par specijaliziranih tečaja za dizajn namještaja tijekom studija i nastavio sam se razvijati čitajući knjige na temu i prateći novosti na tom polju.
Moja inspiracija ne dolazi iz jednog specifičnog izvora. Vjerujem da je dizajner stalno uključen u sam proces dizajniranja, čak i na podsvjesnoj razini. Tako, sve što možete vidjeti ili doživjeti može utjecati na način na koji razvijate dizajn. Rekao bih da inspiracija dolazi od svega što nas okružuje.
Moj pristup dizajnu se svodi na sačuvanje prirodne forme drveta koju pokušavam naglasiti kroz svoj rad, tako da je priroda na jedan način, uvijek moja inspiracija.
Ako bih trebao imenovati jednog dizajnera koji je na mene najviše utjecao, koji me je potaknuo da stilski idem njegovim putem, to bi bio George Nakashima. On je uistinu i pravi primjer stolara koji ima savršene vještine i ideje, koji je počeo od ničega i vremenom postao jedan od najpoznatijih stolara svog vremena.
Opišite nam brend Jera Woods kroz tri riječi.
Unikatan, handmade i ekološki orijentiran.
Koliko je vremena potrebno za izradu jednog komada Jera Wood namještaja?
Vrijeme uvelike ovisi o tome koja je vrsta predmeta koji se izrađuje i jesam li se već bavio sličnim dizajnom u prošlosti ili ne.
Ako nema vremenskog roka, ponekad razmišljam o nekom komadu puno prije nego dođem do konačnog rješenja što uključuje skiciranje ideja, nakon čega slijedi faza razmišljanja i preispitivanja kompletnog procesa sve dok ne budem zadovoljan završnim rezultatom. Potom razmišljam o tehničkim detaljima kao što su drveni spojevi koji moraju biti dovoljno jaki da podnesu potrebnu silu. Vrijeme za fizičku izradu komada varira od nekoliko do deset dana.
Koje su sve faze samog procesa dizajniranja namještaja?
Imam bimodalni pristup svom radu. Mogu započeti grubim skiciranjem neke ideje na papiru sljedeći dizajn do samog kraja, a naknadno utvrđujem dimenzije komada namještaja. S druge strane, ponekad pokrenem proces dizajniranja promatrajući komad drveta. Na osnovu njegove forme pripisujem mu funkciju. Drvo je vrlo inspirativan materijal za rad.
Svaki je komad jedinstven, ima svoje crte, karakteristike, osjećaj. Ovakva priroda materijala zahtijeva individualan pristup svakom komadu ponaosob. Vjerujem da odabir drva, ovisno o načinu na koji se izrađuje i obrađuje, ima bitan utjecaj na krajnji rezultat, čineći sam proizvod nepotpunim, ako je materijal neadekvatan.
Prema zadanim postavkama smatram da su svi ovi koraci važni kao i sama ideja i nastojim uvesti ovaj holistički pristup u svoj rad.
Listajući vaš portfolio, vidjeli smo i drvene igračke za djecu. Što ih čini posebnim i unikatnim?
Dok je moja supruga bila trudna, bio sam inspirisan djetetom koji dolazi i počeo sam raditi na liniji dječjih igračaka. Drvene igračke su bez vijaka što ih čini dugotrajnim i ekološki prihvatljivim. Igračke su dizajnirane za poticanje dječje mašte i drugih moždanih funkcija, poput razvijanja motoričkih sposobnosti tijekom igranja. Takve igračke odražavaju nešto iza čega mogu stajati, što će, nadam se, nadahnuti i djecu i roditelje da se brinu o budućnosti u pravom smjeru. Sve su igračke na kraju premazane uljem za drvo koje je sigurno za zdravlje djece, beba i mališana.
Ostale detalje o brendu, kao i kolekcije detaljnije možete istražiti na službenoj web stranici brenda, kao i na službenoj Facebook i Instagram stranici.
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
