Jelena Popović je mlada arhitektica i dizajnerica interijera koja je napravila odvažan potez i otvorila vlastiti arhitektonski studio.

Ova kreativna poduzetnica osnovala je prvi arhitektonski studio u Prnjavoru. Kroz naš razgovor, zavirit ćemo što se krije iza njene priče o pokretanju biznisa te saznati više o njenim vizijama i ciljevima.

Jelena je osoba koja vjeruje u kreiranje prostora koji nadahnjuju. Njen studio postaje mjesto gdje nastaju funkcionalni i estetski privlačni prostori, koje ona sa strašću i predanošću dizajnira u skladu sa željama svojih klijenata.

Jelena Popović, arhitektica i dizajnerica interijera

Svaki prostor je odraz osobe za koju se radi, ali Jelena u svaki prostor uspije utkati i dozu svog identiteta kroz detalje koji čine njen stilski potpis.

Kako se odlučila na pokretanje vlastitog studija te kojim se principima vodi prilikom kreiranja idejnih rješenja za interijere, otkrijte kroz ovaj razgovor koji će svaku poduzetnicu potaknuti i ohrabriti i na njenom putu.




Otvoriti svoj vlastiti studio odvažan je pothvat. Možete li nam reći što vas je inspiriralo i ohrabrilo na takav potez?

Ovo sve je neki davni san, san koji sam počela, ali zaista počela sanjati od perioda upisivanja faksa. Ideja o pokretanju vlastitog studija u meni je dugo sazrijevala. Hrabrost ili po malo i "ludost" je izgleda nasljedna.

Odrasla sam u takvoj porodici koja je i sama svojim trudom i vlastitim zalaganjem napravila veliku porodičnu firmu i izgleda da sam odrasla gledajući i spoznajući da se sve želje i snovi mogu realizovati uz dobro zalaganje i trud.




Maštajući tako o svom studiju, sa nekim svojim pravilima načina rada, svojim viđenjima i poimanjima o estetici, komunikaciji s ljudima, kao i dobro analiziranje klijenata i sve to pretvoriti u prostor po njihovoj mjeri, je sve nešto što se sanjalo malo duže.

Trebale su godine zrelosti i iskustva da se taj san dosanja kvalitetno i sa sigurnošću. Ali kada se sa jakom voljom sanja, to se na kraju i ostvari!

Svi ti moji snovi i moja energija, ljubav prema arhitekturi i estetici, kao i ogromna želja da učinim nešto dobro i kvalitetno iza sebe, nešto što ću se nakon nekih godina ponositi sa sobom, sve me je to u cjelini ohrabrilo na ovakav potez i zaista smatram da su čuda moguća, ako iskreno vjeruješ u njih!




Što je ono što vaš studio i vaš rad izdvaja u industriji arhitekture i interijer dizajna?

Ne pratim slijepo trendove, sa trendovima se inspiriše, ali ih je potrebno prilagoditi stilu klijenta. Enterijer treba da predstavi investitorsku ličnost.

Pored stila i trendova, bitno je znati da svaki projekat zahtijeva duboko razumijevanje arhitektonskih principa, upotrebe mogućnosti transformacije građevinskih materijala i dekora, kao i samih tehnoloških mogućnosti pri izvođenju na projektovanim područjima.

Moj stav prema svakom projektu je da se predam apsolutno čitava novom zadatku, da svaki stavim kao novi izazov i da mu dam individualnost. Svaki zid, svaki kutak, svaka površina je prazno platno od kojega želim napraviti malo remek - djelo.




Vjerujemo da je svaki projekt priča za sebe. Možete li nam reći nešto više o vašoj filozofiji dizajna i pristupu raznim projektima?

Imam za cilj da stvaram jedinstvene projekte i enterijere uz individualni pristup za svoje klijente. Težnja je da kreiram enterijere koji su funkcionalni i koji estetski reflektuju svoje korisnike.

Brinem o svakom detalju projekta, počevši od koncepta pa do završne ugradnje namještaja i prateće opreme te sve do adekvatnih detalja koji ostavljaju krajnji final touch na projekat.

Posebnu pažnju obraćam dobrom analiziranju klijenta, dobro prepoznavanje njegovih osobina i načina funkcionisanja te mu želim prilagoditi tonove, teksture i organizaciju prostora prema njegovim osobinama.




Svi smo mi različite individue i trebamo osjetiti to i prenijeti tu individuu na prostor. Cilj mi je da transformišem vaš dom ili poslovni prostor u mjesto koje odražava vaš stil i vašu individualnost.

Jedan od glavnih principa projektovanja i dizajna enterijera je da svaki detalj mora imati  smisao i razlog zašto je tu gdje jeste i zašto je baš takav kakav jeste, da ima svoju funkciju i estetiku.


Kako zamišljate rast i razvoj vašeg brenda u budućnosti? U kojem smjeru želite ići?

Planovi i ambicije, želje mog studija, su ti da težim nastaviti koračati kroz ovaj svijet stvaranja i projektovanja hrabro i ambiciozno, ali da uvijek budem otvorena za nova saznanja i nova učenja, za nove tehnologije i nove ideje, gdje je posebno svijet enterijera tako dinamičan i konstantno se razvija.




Ova vrsta posla iziskuje veliku posvećenost, strast, ljubav, energiju, kreativnost, ali i konstantan rad na unapređenju saznanja i vještina.

Želim i težim mnogim godinama lijepog rada, mnogo kvalitetnih projekata i mnogo ostvarenih snova. S ciljem da iza sebe imam mali tim saradnika uz koje bih mogla napraviti kvalitetan kvantitet projekata.




Moj sledeći san je da budem jedan fragment u unapređenju arhitekture i dizajna enterijera na našim prostorima, a ako se ukaže prilika i na širem polju rado ću se odazvati na te izazove.


Kako biste opisali stil koji odražavaju vaši projekti? Imate li svoj prepoznatljiv potpis?

Svaki projekat je potpuno nova priča koja oslikava date klijente i koja donosi novi izazov.




Volim svedenu, funkcionalnu organizaciju prostora, preferiram svedene enterijere, jasnih linija, toplih tonova, kombinovanja tekstura koje daju dodatnu toplinu i atmosferu prostora, ali pored te svedenosti, nježnosti i elegancije često znam da unesem akcenat ili razigrane detalje u jarkim bojama.

Osim što moji projekti odišu inovativnošću i modernim stilom, enterijeri su i prozračni i praktični ujedno. Cijenim arhitekturu koja ne propada, nego da dobro „stari“ i da se lako može dorađivati.




Sklad, harmonija i jednostavnost funkcije i ljepota svih elemenata, dokaz da funkcionalnost i kreativnost se može postići je moj pečat.

Koncept srećnog enterijera i mentalnog spokoja to je filozofija koja treba da od prostora stvori idealne uslove za život, jer prostor formira osobu u ispunjenu, srećnu, produktivnu, jer je prostor ono što smo zaista mi.

Studio teži minimalističkom pristupu, s jednostavnim, ali i upečatljivim arhitektonskim linijama i neutralnom paletom boja koja djeluje tako umirujuće. Akcenat je na određenim detaljima koji dominiraju prostorom, ali u kombinaciji sa cijelim prostorom stvaraju idealnu kompoziciju i oslikavaju individuu.




Što se tiče stilova, ne preferiram, ni ne namećem izričito ni jedan, već istinski preferiram biti svoja u svemu. Stilove prepoznam kod želja klijenata, jer svaki enterijer treba da je odraz njegovog vlasnika i važno je da se klijenti dobro osjećaju u tom prostoru, a ne da im neko nameće to.

Ali u svim stilovima trudim se da ostavim svoj lični pečat, da ga implementiram u svaki svoj projekat, ali na drugačiji način.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Jelena Popović Architect (@studio_jelenapopovic_architect)

Toplina prostora, prozračnost, osvijetljen prostor, kombinacije različitih tekstura, elegancija i svedenost sa akcentom na pojedine autentične detalje koji oslikavaju klijenta, sve su to faktori koji me čine prepoznatljivom i tim putem težim i dalje da idem!

* * *
Foto: Jelena Popović

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba