TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 31.3.2020.
Iako često možemo čitati o negativnim aspektima društvenih mreža, mi se uistinu iznova inspiriramo sadržajima koje kreiramo zajedno s našim fanovima.
Djelić njihove kreativnosti upoznajemo kroz naš hashtag #DoYouBONJOUR, a dio kroz njihov tag našeg profila na postove koji donose lijepe i pozitivne priče.
Zbog toga ne iznenađuje što se na našem licu instant nacrtao osmijeh kada smo vidjeli objavu Naide @comme_de_lars_mom, koja je na svom Instagram profilu podijelila par prijedloga za indoor aktivnosti doma, dodajući da je inspiraciju pronašla upravo u našoj rubrici #OstaniKući, a kreativni iskorak napravila je kroz fotke koje je podijelila na svojim društvenim mrežama, a koje su inspirirane fotografijama koje je Erna Saljević podijelila upravo s BONJOUR.čitateljima kroz ovu rubriku.
Kakvu ulogu beauty roler može imati u igri s djecom, ali i još par preporuka za aktivnosti u domu s najmlađima, donosimo kroz mini intervju s ovom simpatičnom mamom.
Kako zadržavate #feelgood vibe tijekom kućne izolacije?
Mislim da je meni najlakše održati #feelgood vibe tijekom kućne izolacije jer imam dva nepresušna izvora dobrih vibracija pored sebe, a to su Lars i njegov mlađi brat Mak. Bilo da se smijete od muke jer je Lars prosuo cijelu posudu s rižom na kuhinjske pločice ili da se smijete jer je taj dan odlučio da ne pere zube, a kada mu otkrijete "da ste ga skužili po mirisu" odmakne se od vas na dva metra i pita "jel sad bolje?".
Kroz moj Instagram post koji je inspirisan sa BONJOUR.ba rubrikom #ostanikući u kojoj je gostovala prekrasna Erna Saljević, navela sam koje su to aktivnosti koje provodimo s djecom u vrijeme kućne izolacije. Ono što smatram najvažnijim je postojanje dnevne rutine koja podrazumijeva da se određene aktivnosti moraju raditi istim redoslijedom i u određeno vrijeme svaki dan (ustajanje i spavanje, jutarnja i večernja higijena, obroci).
Lars je već pokazao dozu zrelosti da odabire odjeću za taj dan, pospremi svoju posteljinu i igračke (ok za igračke ga moram potkupiti).
Ono što mi najviše pomaže je maksimalan angažman Larsa u svakodnevne aktivnosti koje ja obavljam u kući, bilo da se radi o pripremanju obroka (poslije čega bude jako puno nereda, ali to je ok) ili o prebacivanju veša iz mašine za pranje u sušilicu.
Ja drugačije ne bih mogla zamisliti svoj dan imajući u vidu da pored Larsa imam bebu Maka koji ima nepuna 3 mjeseca, a nas troje smo sami veći dio dana.
Lars je počeo pokazivati interesovanje za kuhanje, pa se zaista najčešće "igramo" na taj način, ali i za glumu. Lars i ja u toku dana pripremimo jednu "lutkarsku predstavu" za malog Maka glumeći dinosaure ili glumimo Patrolne šape koje su u misiji da "presvuku pelenu bratu" pri čemu je on Rubble, a ja sam Sky.
U ovim aktivnostima nam brzo prođe dan. Igračke Larsu obično služe kako bi se igrao sam, kada mu dosade aktivnosti sa mnom ili kada dođe tata.
Rijetko ću ja slagati slagalicu ili lego kockice sa Larsom, mene ćete najčešće vidjeti kako se igramo "akrobacija u cirkusu" ili skačemo na trampolini "od bračnog kreveta" ili zajednički kreiramo Instagram storije jer je Lars opsjednut sa foto aparatom.
Zadržati #feelgood vibe tokom kućne izolacije je jedino moguće uz zajedničko stvaranje i dječji pogled na svijet.
Kako biste sebe opisali u tri riječi?
Tri riječi su malo jer ja sam po prirodi brbljivica, pa je to ujedno i jedna riječ.
Brbljivica sam jer govorim jako mnogo (i dalje se trudim da naučim da slušam) i često mi je jezik brži od pameti, mada vrlo često taj jezik zna i da pogodi bolje nego što bih ja to osmislila.
Druge dvije riječi bi onda bile strastvena i optimistična.
Oni koji me poznaju znaju da sam jako strastvena i kada imam ideju, ona izlazi iz svake moje pore, što se očituje u mom svakom pokretu i ne mogu zaspati dok nisam uvjerena da sam dala svoj maksimum toga dana. Uvijek sam vrlo optimistična s pozitivnim načinom razmišljanja, pa ljudi vrlo često žele čuti moje mišljenje kada su u situaciji koja nije obećavajuća, jer ja ću se uvijek truditi baciti svjetlo na svaki tamni ugao koji se nazire.
Koje su osnovne teme o kojima pišete na svom blogu?
Blog sam počela da pišem početkom ove godine, nakon rođenja Maka. A već punih 15 godina moja sestra me je nagovarala da počnem. Ne bih rekla da imam jednu ili više osnovnih tema o kojima pišem, imajući u vidu da volim reći da sam ja žena koja je još uvijek na putu da upozna samu sebe.
U skladu s tim su i moje teme otkrivanje same sebe i ono što mi trenutno okupira misli ili dnevnu rutinu.
Čitava inspiracija oko aktivnosti na blogu i Instagram profilu nastala je zapravo krajem prethodne godine, kada sam uslijed zdravstvenih komplikacija bila primorana boraviti u kući u potpunosti sama. Željna komunikacije s drugima, jer svi moji prijatelji i porodica bili su zaokupirani svojim svakodnevnim aktivnostima, kreirala sam kontent koji je otvorio prozor novom načinu komunikacije s nepoznatim ljudima, ljudima koje nisam odavno vidjela i mojim prijateljima koji su me na ovaj način upoznali u drugačijem svjetlu.
Od sestre sam kao rođendanski poklon dobila online kurs poznate influenserke s ovih prostora Dunje Jovanić i morala sam da opravdam sredstva koja je "uložila u mene" :), jednostavno više nije bilo povratka. :) Kroz teme koje obrađujem zapravo samo razmišljam "glasno", bilo da se radi o majčinstvu, lifestyle ili self improvement sadržajima, a sve u nadi da tamo negdje nekog inspirišem.
Koja je po vama najveća vrijednost koju vam je donio vaš Instagram profil?
Moj Instagram profil postoji već 8 godina, a u ovom obliku kao sada, postoji skoro već pune 3 godine tj. od kada sam Larsova mama. Mislim da je taj virtuelni život prikazan kroz Instagram profil donio jako puno vrijednosti. Dozvolio mi je da dijelim sebe. Kroz sadržaj koji dijelim nastojim naročito pružiti podršku drugim ženama, a onda mi se to valjda i vrati podrškom sjajnih žena baš kakve su urednice ovog portala.
Želim da kroz svoje stavove i sadržaje ohrabrim druge žene da uživaju u svojim "nesavršenostima" ako to žele ili rade na tome da ih poprave jer mislim da nema greške ni u jednome, bilo da je put prihvatanja sebe ili usvajanje novog, je zapravo rad na sebi.
Prevelika očekivanja se danas stavljaju pred majke, a samim tim je to još više naglašeno u online svijetu.
Instagram život stavlja pred nas imperativ savršenosti, zato ću ja rado podijeliti činjenicu da sam izašla iz kuće u donjem dijelu pidžame i bez kapi šminke, mada sam zaljubljenik u modu i estetiku generalno ili činjenicu da sam "tek sada" Larsa odvikla od pelena.
Sadržaji na koje dobivam najbolje reakcije svojih prijatelja (ako se izuzmu sadržaji s mojim dječacima s kojim se ne može takmičiti) su moji #OOTD gdje "biram što ću virtualno obući taj dan" i stavljam svoju glavu na neki dobar outfit.
Oni su nastali jer "tržište traži" da imate outfit dana, a zapravo oni su moj stav prema konzumerističkom društvu kojem svjedočimo, gdje ljudi kupuju odjeću da bi imali dobru Instagram fotografiju. Također, Instagram me je naučio da podrška dolazi iz neočekivanih pravaca i vrlo često od neočekivanih ljudi.
Neke životne lekcije ne bih mogla proći bez interakcija sa svim tim ljudima na svom profilu.
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
