TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 31.3.2020.
Iako često možemo čitati o negativnim aspektima društvenih mreža, mi se uistinu iznova inspiriramo sadržajima koje kreiramo zajedno s našim fanovima.
Djelić njihove kreativnosti upoznajemo kroz naš hashtag #DoYouBONJOUR, a dio kroz njihov tag našeg profila na postove koji donose lijepe i pozitivne priče.
Zbog toga ne iznenađuje što se na našem licu instant nacrtao osmijeh kada smo vidjeli objavu Naide @comme_de_lars_mom, koja je na svom Instagram profilu podijelila par prijedloga za indoor aktivnosti doma, dodajući da je inspiraciju pronašla upravo u našoj rubrici #OstaniKući, a kreativni iskorak napravila je kroz fotke koje je podijelila na svojim društvenim mrežama, a koje su inspirirane fotografijama koje je Erna Saljević podijelila upravo s BONJOUR.čitateljima kroz ovu rubriku.
Kakvu ulogu beauty roler može imati u igri s djecom, ali i još par preporuka za aktivnosti u domu s najmlađima, donosimo kroz mini intervju s ovom simpatičnom mamom.
Kako zadržavate #feelgood vibe tijekom kućne izolacije?
Mislim da je meni najlakše održati #feelgood vibe tijekom kućne izolacije jer imam dva nepresušna izvora dobrih vibracija pored sebe, a to su Lars i njegov mlađi brat Mak. Bilo da se smijete od muke jer je Lars prosuo cijelu posudu s rižom na kuhinjske pločice ili da se smijete jer je taj dan odlučio da ne pere zube, a kada mu otkrijete "da ste ga skužili po mirisu" odmakne se od vas na dva metra i pita "jel sad bolje?".
Kroz moj Instagram post koji je inspirisan sa BONJOUR.ba rubrikom #ostanikući u kojoj je gostovala prekrasna Erna Saljević, navela sam koje su to aktivnosti koje provodimo s djecom u vrijeme kućne izolacije. Ono što smatram najvažnijim je postojanje dnevne rutine koja podrazumijeva da se određene aktivnosti moraju raditi istim redoslijedom i u određeno vrijeme svaki dan (ustajanje i spavanje, jutarnja i večernja higijena, obroci).
Lars je već pokazao dozu zrelosti da odabire odjeću za taj dan, pospremi svoju posteljinu i igračke (ok za igračke ga moram potkupiti).
Ono što mi najviše pomaže je maksimalan angažman Larsa u svakodnevne aktivnosti koje ja obavljam u kući, bilo da se radi o pripremanju obroka (poslije čega bude jako puno nereda, ali to je ok) ili o prebacivanju veša iz mašine za pranje u sušilicu.
Ja drugačije ne bih mogla zamisliti svoj dan imajući u vidu da pored Larsa imam bebu Maka koji ima nepuna 3 mjeseca, a nas troje smo sami veći dio dana.
Lars je počeo pokazivati interesovanje za kuhanje, pa se zaista najčešće "igramo" na taj način, ali i za glumu. Lars i ja u toku dana pripremimo jednu "lutkarsku predstavu" za malog Maka glumeći dinosaure ili glumimo Patrolne šape koje su u misiji da "presvuku pelenu bratu" pri čemu je on Rubble, a ja sam Sky.
U ovim aktivnostima nam brzo prođe dan. Igračke Larsu obično služe kako bi se igrao sam, kada mu dosade aktivnosti sa mnom ili kada dođe tata.
Rijetko ću ja slagati slagalicu ili lego kockice sa Larsom, mene ćete najčešće vidjeti kako se igramo "akrobacija u cirkusu" ili skačemo na trampolini "od bračnog kreveta" ili zajednički kreiramo Instagram storije jer je Lars opsjednut sa foto aparatom.
Zadržati #feelgood vibe tokom kućne izolacije je jedino moguće uz zajedničko stvaranje i dječji pogled na svijet.
Kako biste sebe opisali u tri riječi?
Tri riječi su malo jer ja sam po prirodi brbljivica, pa je to ujedno i jedna riječ.
Brbljivica sam jer govorim jako mnogo (i dalje se trudim da naučim da slušam) i često mi je jezik brži od pameti, mada vrlo često taj jezik zna i da pogodi bolje nego što bih ja to osmislila.
Druge dvije riječi bi onda bile strastvena i optimistična.
Oni koji me poznaju znaju da sam jako strastvena i kada imam ideju, ona izlazi iz svake moje pore, što se očituje u mom svakom pokretu i ne mogu zaspati dok nisam uvjerena da sam dala svoj maksimum toga dana. Uvijek sam vrlo optimistična s pozitivnim načinom razmišljanja, pa ljudi vrlo često žele čuti moje mišljenje kada su u situaciji koja nije obećavajuća, jer ja ću se uvijek truditi baciti svjetlo na svaki tamni ugao koji se nazire.
Koje su osnovne teme o kojima pišete na svom blogu?
Blog sam počela da pišem početkom ove godine, nakon rođenja Maka. A već punih 15 godina moja sestra me je nagovarala da počnem. Ne bih rekla da imam jednu ili više osnovnih tema o kojima pišem, imajući u vidu da volim reći da sam ja žena koja je još uvijek na putu da upozna samu sebe.
U skladu s tim su i moje teme otkrivanje same sebe i ono što mi trenutno okupira misli ili dnevnu rutinu.
Čitava inspiracija oko aktivnosti na blogu i Instagram profilu nastala je zapravo krajem prethodne godine, kada sam uslijed zdravstvenih komplikacija bila primorana boraviti u kući u potpunosti sama. Željna komunikacije s drugima, jer svi moji prijatelji i porodica bili su zaokupirani svojim svakodnevnim aktivnostima, kreirala sam kontent koji je otvorio prozor novom načinu komunikacije s nepoznatim ljudima, ljudima koje nisam odavno vidjela i mojim prijateljima koji su me na ovaj način upoznali u drugačijem svjetlu.
Od sestre sam kao rođendanski poklon dobila online kurs poznate influenserke s ovih prostora Dunje Jovanić i morala sam da opravdam sredstva koja je "uložila u mene" :), jednostavno više nije bilo povratka. :) Kroz teme koje obrađujem zapravo samo razmišljam "glasno", bilo da se radi o majčinstvu, lifestyle ili self improvement sadržajima, a sve u nadi da tamo negdje nekog inspirišem.
Koja je po vama najveća vrijednost koju vam je donio vaš Instagram profil?
Moj Instagram profil postoji već 8 godina, a u ovom obliku kao sada, postoji skoro već pune 3 godine tj. od kada sam Larsova mama. Mislim da je taj virtuelni život prikazan kroz Instagram profil donio jako puno vrijednosti. Dozvolio mi je da dijelim sebe. Kroz sadržaj koji dijelim nastojim naročito pružiti podršku drugim ženama, a onda mi se to valjda i vrati podrškom sjajnih žena baš kakve su urednice ovog portala.
Želim da kroz svoje stavove i sadržaje ohrabrim druge žene da uživaju u svojim "nesavršenostima" ako to žele ili rade na tome da ih poprave jer mislim da nema greške ni u jednome, bilo da je put prihvatanja sebe ili usvajanje novog, je zapravo rad na sebi.
Prevelika očekivanja se danas stavljaju pred majke, a samim tim je to još više naglašeno u online svijetu.
Instagram život stavlja pred nas imperativ savršenosti, zato ću ja rado podijeliti činjenicu da sam izašla iz kuće u donjem dijelu pidžame i bez kapi šminke, mada sam zaljubljenik u modu i estetiku generalno ili činjenicu da sam "tek sada" Larsa odvikla od pelena.
Sadržaji na koje dobivam najbolje reakcije svojih prijatelja (ako se izuzmu sadržaji s mojim dječacima s kojim se ne može takmičiti) su moji #OOTD gdje "biram što ću virtualno obući taj dan" i stavljam svoju glavu na neki dobar outfit.
Oni su nastali jer "tržište traži" da imate outfit dana, a zapravo oni su moj stav prema konzumerističkom društvu kojem svjedočimo, gdje ljudi kupuju odjeću da bi imali dobru Instagram fotografiju. Također, Instagram me je naučio da podrška dolazi iz neočekivanih pravaca i vrlo često od neočekivanih ljudi.
Neke životne lekcije ne bih mogla proći bez interakcija sa svim tim ljudima na svom profilu.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Eksperimenti, radionice i susreti s istraživačima 25. septembra okupili su djecu, mlade i porodice u 13 bh. gradova. Evropska noć istraživača još jednom je pokazala šta se desi kada se približi svakodnevici, pitanjima i iskustvu onih koji je tek otkrivaju.
Prije nekoliko sedmica pisali smo o tome zašto nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za djecu koja rijetko ostanu na prvom pitanju.
25. septembra dobili smo i odgovor kako to izgleda kada im se ostavi cijela večer upravo za ta pitanja.
Pod motom ‘Nauka među nama’, Evropska noć istraživača okupila je djecu, osnovce, srednjoškolce, studente i porodice u 13 gradova Bosne i Hercegovine. Kroz eksperimente, radionice i razgovore s istraživačima mogli su izbliza vidjeti kako izgledaju teme koje inače susreću kroz nastavu, ekran ili vlastitu radoznalost.
Robotika, vještačka inteligencija, svemir, zdravlje, biodiverzitet, forenzika, tehnologija i inženjerstvo našli su se unutar istog programa. Dovoljno različiti da svako pronađe nešto što će ga zaustaviti dovoljno dugo za sljedeće pitanje. 
Na nekoliko sati, ono što djeca obično susreću razdvojeno po predmetima, ekranima i interesovanjima našlo se na istom mjestu i dobilo zajednički jezik: radoznalost.
Program je održan u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.
Najmlađi posjetioci pritom nisu imali ulogu publike koja samo prati šta se događa. Mogli su učestvovati u eksperimentima, isprobavati postupke, razgovarati s ljudima koji se istraživanjem profesionalno bave i, vjerovatno najvažnije, odmah postaviti novo pitanje kada im prvi odgovor nije bio dovoljan.
To je isti razlog zbog kojeg smo ovu priču izdvojili i prije samog događaja. Interes za nauku ne mora početi velikom odlukom o budućoj profesiji. Mnogo češće počne trenutkom u kojem dijete shvati da odgovor može samo pokušati pronaći.
„Otvaramo djeci vrata u svijet nauke, baš tamo gdje žive. U Bosni i Hercegovini to je posebno važno. Nauka je javno dobro i pripada svima“, poručila je koordinatorica Evropske noći istraživača u BiH Lejla Čamo, naglasivši koliko može značiti već jedan susret djeteta s osobom koja se naukom bavi. 
Vrijednost ovakvog programa nije samo u količini sadržaja koji stane u nekoliko sati.
Dijete koje je došlo zbog robota moglo je završiti kod forenzike. Nekoga ko je zanimao svemir usput je mogla zaustaviti tema o ljudskom zdravlju ili biodiverzitetu. Upravo ta sloboda kretanja između tema daje radoznalosti prostora da odvede razgovor tamo gdje ga možda niko nije unaprijed planirao.
I to je prilično dobar način da se nauka predstavi mlađoj publici: kao nešto što se ne svodi na tačan odgovor na kraju stranice, već na proces koji često počinje dobrim pitanjem.
A onda lokalna slika dobija mnogo veće razmjere. Dok su se u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Jajcu i drugim bh. gradovima nizala pitanja, ista se večer istovremeno odvijala stotinama kilometara dalje, u desetinama zemalja.
Evropska noć istraživača dio je evropske inicijative kroz Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru programa Horizon Europe, s ciljem približavanja istraživanja građanima i podsticanja interesa djece i mladih za nauku i istraživačke karijere. 
Istog dana programi su održani u više od 460 gradova u 40 zemalja širom Evrope i izvan nje, što Evropsku noć istraživača čini jednom od najvećih inicijativa koje povezuju nauku i društvo.
U Bosni i Hercegovini taj veliki evropski koncept 25. septembra imao je vrlo jednostavan oblik: 13 gradova, mnogo radoznalih pogleda i dovoljno prostora da jedno pitanje bez problema postane pet novih.
A ako se barem jedno od tih pitanja nastavilo i putem kući, večer je uradila ono zbog čega postoji.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Noć istraživača Bosne i Hercegovine PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
