Dizajnerski modni duo, Emina Hodžić - Adilović i Nermina Hodžić kreirale su brojna sjajna red carpet izdanja koja su oduševljavala modnu publiku u Sarajevu, Berlinu i New Yorku i plijenila pozornost svojom ljepotom i nježnošću. Luksuzni materijali, igra formom, ručno ušivani detalji i ženstven pristup svakom dizajnu učinili su da Kaftan studio kreacije postanu predmet želja svake moderne dame.

Odgovoran posao omiljenih dizajnerica crvenog tepiha Nermina i Emina već godinama sjajno obavljaju, a u njihovom studiu nastale su i brojne ženstvene kreacije nosive i na dnevnoj razini, ali i one rezervirane za poseban dan, vjenčanje. Njihova posljednja kolekcija je već dobila etiketu nestvarno lijepe i velike simpatije modnih entuzijasta, što nam je bio povod da u razgovoru s ove dvije talentirane sestre saznamo više o njihovim budućim modnim planovima, ali i da nam otkriju par stilskih tajni i savjeta.

Na sam spomen vašeg studija, u glavi nam se instant stvori slika ženstvene, romantične, gotovo čarobne kreacije. Kakvo je vaše viđenje riječi ženstvenost i da li se ono mijenjalo s godinama?

Viziju ženstvenosti ispoljavamo kroz naš rad. S godinama ta vizija se nije mjenjela već samo sazrijevala. Još jako puno želimo uraditi, do sada smo samo na trećini puta i prate nas naše Žene koje su prepoznale Kaftanovu viziju riječi ženstvenost i smatraju je sebi bliskom.

S kojim materijalima najviše volite raditi?

Kada su materijali u pitanju volimo ekperimentisati s mnogim materijalima i teksturama. Recimo, ne radimo s kožom još uvijek ali ne mora značiti da možda upravo rad s kožom neće biti jedan od naših sljedećih izazova. U suštini, svaki materijal s kojim se susretnemo detaljno proučimo i vidimo mogućnosti koje pruža, a mogućnosti su uvijek velike. Ipak sve kreće od dizajna, tako da mi gotovo uvijek materijal prilagođavamo našem dizajnu.

Vaša proljetna kolekcija inspirirana je živopisnim Monetovim slikama. A tko su vaše inspirativne dame u stvarnom životu?

Imamo jako puno inspirativnih dama u životu kod kojih cijenimo posvećenost kako na privatnom tako i na poslovnom planu. Imamo sreću što su mnoge od tih dama naše prijateljice, a i svakim danom upoznajemo nove nevjerovatno inspirativne žene.

I vaše kampanje nose Made in BiH etiketu. Za proljetnu kampanju, okupili ste sjajan tim sastavljen od Edvina Kalića, Amre Čerkezović, Maje Koristović Talović i Melihe H. Višća. Osjećate li još uvijek tremu prije plasiranja materijala u javnost?

Kao što znate,  prije 14 godina kada smo se počeli baviti dizajnom na našoj etiketi je pisalo MADE IN BIH, jer mi jesmo iz Bosne i Hercegovine i naš koncept je od početka bio da napravimo prepoznatljiv i kvalitetan bh. modni proizvod i da dokažemo sebi da je to moguće. Za dobar proizvod je potrebno jako puno rada, učenja i odricanja. 

Uvijek se trudimo okupiti ekipu s kojom imamo dobru energiju i sa svakim članom tima napravimo razgovor i jasno preciziramo šta želimo. Kada trebamo objaviti nove radove osjećamo prije svega odgovornost prema našim klijentima i svima onima koji prate naš rad kao i medijima. Nama je sve bitno, svaka žena nam je podjednako bitna, trema postoji jer volimo svoj posao kojim se profesionalno bavimo i zaista nam se ništa i nitko ne podrazumjeva.  

Često od mnogih bh.dizajnera čujemo brojne komentare o nedovoljnoj nezainteresiranosti medija za modne priče s domaćim prizvukom...

Mi ne smatramo da je to tako. Naprotiv, mediji u BiH su više nego otvoreni - ponekad i ne selektivni. Iskreno, ne možemo se sjetiti da je netko napravio kolekciju, a da se ti radovi nisu našli u medijima. Mediji u BiH žele domaće modne priče i uvijek izlaze u susret dizajnerima, žele kvalitetan sadržaj i velika su podrška dizajnerima. Naravno da je apsurdno očekivati da napravite dva odjevna predmeta godišnje i da vam mediji pruže punu pažnju. Kvalitetan sadržaj nađe svoj put, kako do medija, tako i do klijenata.

Koji je vaš omiljeni komad iz proljetne kolekcije?

Svaki od komada koji su objavljeni su naši omiljeni. Emina voli bijelu duksericu, Nermina košulje...

Društvene mreže su također preuzele važnu ulogu u promociji brandova na svjetskoj modnoj sceni. Koje Instagram profile vi rado pratite u BiH, a koje na svjetskoj sceni?

Da, društvene mreže su danas jedan od glavnih alata za promociju posla s kojim se bavite. U BiH volimo pratiti objave blogova i modnih portala, zaista ne možemo nikoga posebno izdvojiti. Inače pratimo The Busniess of Fashion (BOF), Suzy Menekes, Chung Alexa, Fumiaki Nakagawa,The Fashiongraphy, Met Museum, WWD i mnoge druge... Ovo su samo neki od omiljenih.

Uz sve dostupne alate koje imamo danas, mislite da je mladim dizajnerima danas lakše ili teže u izgradnji i promociji branda?

Danas imamo puno alata, a malo zanata. Svi očekuju uspjeh preko noći upravo zbog svih tih alata, fokusiraju se na promociju, a vrlo često se zaboravlja kvalitet i da je potrebno vrijeme za izgradnju brenda kao i jako puno rada. Brend se gradi godinama, konkurencija je ogromna, hiperprodukcija vlada u svim oblastima tako da sav prostor koji se pruža na prvu se čini kao olakšavajuća okolnost ,ali ustvari kada zagrebete ispod površine tek shvatite da ste samo kap soli u moru i da je graditi prepoznatljiv brend dugotrajan proces.

Koja je vaša tajna, sad već dužeg staža u ormarima bh.dama sa stilom?

Ne filozofiramo o dizajnu, već se bavimo dizajnom, dakle rad.

https://www.youtube.com/watch?v=Y2ytvUr3LjU

Koje biste tri svjetski poznate dame, voljeli vidjeti jednog dana u Kaftan studio kreacijama?

Grace Jones, Cate Blanchett, Tilda Swinton.

Alyson Cafiero u Kaftan studio kreaciji

Vidite li sebe kao modne dizajnerice i za 10 godina?

Prije 10 godina smo bile dizajnerice, nadamo se da ćemo to biti i narednih deset.

Kojim poslom bi se bavile da niste dizajnerice?

Vjerovatno bi vodile i uređivale najuspješniji modni portal u BiH i bile najveća konkurencija Modamo portalu. Ili pak menadžerice u firmi koja bi zapošljavljavala mlade dizajnere i pružale im priliku za rad i profesionalno usavršavanje kroz rad na kolekcijama.

Koji je najbolji savjet koji ste primili?

Najbolji savjet nam je dala naša majka kada smo počele da radimo i to je "Sve što je bazirano na istini, radu i znanju će naći svoj put do uspjeha. Ako nešto ne znate, pitajte one koji to znaju, ne znati nije sramota. Sramota je praviti se da nešto znate a nemati pojma." Taj savjet primjenjujemo na svim poljima rada i djelovanja.

Kada se vi osjećate najsretnije? 

Ne postoji neko precizno vrijeme za osjećaj sreće. Sretne smo kada god napravimo dobar proizvod, sretne smo kada su naše klijentice sretne i što izaberu upravo Kaftan studio da im dizajnira haljinu za bitne životne trenutke. Vrlo često nam kažu da u našem prostoru vlada sreća jer uglavnom se haljine u Kaftanu dizajniraju zbog lijepih povoda, bilo da se radi o vjenčanju, diplomi, doktoratu, pokretanju novog biznisa ili obilježavanju godišnjica uspjeha....

Koji komad bi po vama svaka dama trebala imati u svom ormaru?

Najmanje jednu haljinu Kaftan studija.

Emina Ganić u vjenčanici u potpisu Kaftan studija

A koja su vaša omiljena mjesta u Sarajevu?

Nas dvije jako malo izlazimo, sva naša druženja se dešavaju u Kaftanu jer radimo i subotom. Volimo popiti kafu kada imamo vremena u caffeu Sova ili otići na ručak u restoran Marocco. Večernji izlasci su rijetki i kada se dese, to je uglavnom za vrijeme Sarajevo Film Festivala, Sarajevo Jazz Festivala kao i Festivala Mess kada je razlog našeg izlaska dobar film, koncert ili predstava.

Koji biste modni savjet dali svim našim čitateljima?

Posjetite Kaftan studio.

_{Foto: Edvin Kalić, Lee Lee studio, bfa.com, Kaftan Studio Facebook page}

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com