TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 12.4.2016.
Dizajnerski modni duo, Emina Hodžić - Adilović i Nermina Hodžić kreirale su brojna sjajna red carpet izdanja koja su oduševljavala modnu publiku u Sarajevu, Berlinu i New Yorku i plijenila pozornost svojom ljepotom i nježnošću. Luksuzni materijali, igra formom, ručno ušivani detalji i ženstven pristup svakom dizajnu učinili su da Kaftan studio kreacije postanu predmet želja svake moderne dame.
Odgovoran posao omiljenih dizajnerica crvenog tepiha Nermina i Emina već godinama sjajno obavljaju, a u njihovom studiu nastale su i brojne ženstvene kreacije nosive i na dnevnoj razini, ali i one rezervirane za poseban dan, vjenčanje. Njihova posljednja kolekcija je već dobila etiketu nestvarno lijepe i velike simpatije modnih entuzijasta, što nam je bio povod da u razgovoru s ove dvije talentirane sestre saznamo više o njihovim budućim modnim planovima, ali i da nam otkriju par stilskih tajni i savjeta.
Na sam spomen vašeg studija, u glavi nam se instant stvori slika ženstvene, romantične, gotovo čarobne kreacije. Kakvo je vaše viđenje riječi ženstvenost i da li se ono mijenjalo s godinama?
Viziju ženstvenosti ispoljavamo kroz naš rad. S godinama ta vizija se nije mjenjela već samo sazrijevala. Još jako puno želimo uraditi, do sada smo samo na trećini puta i prate nas naše Žene koje su prepoznale Kaftanovu viziju riječi ženstvenost i smatraju je sebi bliskom.
S kojim materijalima najviše volite raditi?
Kada su materijali u pitanju volimo ekperimentisati s mnogim materijalima i teksturama. Recimo, ne radimo s kožom još uvijek ali ne mora značiti da možda upravo rad s kožom neće biti jedan od naših sljedećih izazova. U suštini, svaki materijal s kojim se susretnemo detaljno proučimo i vidimo mogućnosti koje pruža, a mogućnosti su uvijek velike. Ipak sve kreće od dizajna, tako da mi gotovo uvijek materijal prilagođavamo našem dizajnu.
Vaša proljetna kolekcija inspirirana je živopisnim Monetovim slikama. A tko su vaše inspirativne dame u stvarnom životu?
Imamo jako puno inspirativnih dama u životu kod kojih cijenimo posvećenost kako na privatnom tako i na poslovnom planu. Imamo sreću što su mnoge od tih dama naše prijateljice, a i svakim danom upoznajemo nove nevjerovatno inspirativne žene.
I vaše kampanje nose Made in BiH etiketu. Za proljetnu kampanju, okupili ste sjajan tim sastavljen od Edvina Kalića, Amre Čerkezović, Maje Koristović Talović i Melihe H. Višća. Osjećate li još uvijek tremu prije plasiranja materijala u javnost?
Kao što znate, prije 14 godina kada smo se počeli baviti dizajnom na našoj etiketi je pisalo MADE IN BIH, jer mi jesmo iz Bosne i Hercegovine i naš koncept je od početka bio da napravimo prepoznatljiv i kvalitetan bh. modni proizvod i da dokažemo sebi da je to moguće. Za dobar proizvod je potrebno jako puno rada, učenja i odricanja.
Uvijek se trudimo okupiti ekipu s kojom imamo dobru energiju i sa svakim članom tima napravimo razgovor i jasno preciziramo šta želimo. Kada trebamo objaviti nove radove osjećamo prije svega odgovornost prema našim klijentima i svima onima koji prate naš rad kao i medijima. Nama je sve bitno, svaka žena nam je podjednako bitna, trema postoji jer volimo svoj posao kojim se profesionalno bavimo i zaista nam se ništa i nitko ne podrazumjeva.
Često od mnogih bh.dizajnera čujemo brojne komentare o nedovoljnoj nezainteresiranosti medija za modne priče s domaćim prizvukom...
Mi ne smatramo da je to tako. Naprotiv, mediji u BiH su više nego otvoreni - ponekad i ne selektivni. Iskreno, ne možemo se sjetiti da je netko napravio kolekciju, a da se ti radovi nisu našli u medijima. Mediji u BiH žele domaće modne priče i uvijek izlaze u susret dizajnerima, žele kvalitetan sadržaj i velika su podrška dizajnerima. Naravno da je apsurdno očekivati da napravite dva odjevna predmeta godišnje i da vam mediji pruže punu pažnju. Kvalitetan sadržaj nađe svoj put, kako do medija, tako i do klijenata.
Koji je vaš omiljeni komad iz proljetne kolekcije?
Svaki od komada koji su objavljeni su naši omiljeni. Emina voli bijelu duksericu, Nermina košulje...
Društvene mreže su također preuzele važnu ulogu u promociji brandova na svjetskoj modnoj sceni. Koje Instagram profile vi rado pratite u BiH, a koje na svjetskoj sceni?
Da, društvene mreže su danas jedan od glavnih alata za promociju posla s kojim se bavite. U BiH volimo pratiti objave blogova i modnih portala, zaista ne možemo nikoga posebno izdvojiti. Inače pratimo The Busniess of Fashion (BOF), Suzy Menekes, Chung Alexa, Fumiaki Nakagawa,The Fashiongraphy, Met Museum, WWD i mnoge druge... Ovo su samo neki od omiljenih.
Uz sve dostupne alate koje imamo danas, mislite da je mladim dizajnerima danas lakše ili teže u izgradnji i promociji branda?
Danas imamo puno alata, a malo zanata. Svi očekuju uspjeh preko noći upravo zbog svih tih alata, fokusiraju se na promociju, a vrlo često se zaboravlja kvalitet i da je potrebno vrijeme za izgradnju brenda kao i jako puno rada. Brend se gradi godinama, konkurencija je ogromna, hiperprodukcija vlada u svim oblastima tako da sav prostor koji se pruža na prvu se čini kao olakšavajuća okolnost ,ali ustvari kada zagrebete ispod površine tek shvatite da ste samo kap soli u moru i da je graditi prepoznatljiv brend dugotrajan proces.
Koja je vaša tajna, sad već dužeg staža u ormarima bh.dama sa stilom?
Ne filozofiramo o dizajnu, već se bavimo dizajnom, dakle rad.
https://www.youtube.com/watch?v=Y2ytvUr3LjU
Koje biste tri svjetski poznate dame, voljeli vidjeti jednog dana u Kaftan studio kreacijama?
Grace Jones, Cate Blanchett, Tilda Swinton.
Alyson Cafiero u Kaftan studio kreaciji
Vidite li sebe kao modne dizajnerice i za 10 godina?
Prije 10 godina smo bile dizajnerice, nadamo se da ćemo to biti i narednih deset.
Kojim poslom bi se bavile da niste dizajnerice?
Vjerovatno bi vodile i uređivale najuspješniji modni portal u BiH i bile najveća konkurencija Modamo portalu. Ili pak menadžerice u firmi koja bi zapošljavljavala mlade dizajnere i pružale im priliku za rad i profesionalno usavršavanje kroz rad na kolekcijama.
Koji je najbolji savjet koji ste primili?
Najbolji savjet nam je dala naša majka kada smo počele da radimo i to je "Sve što je bazirano na istini, radu i znanju će naći svoj put do uspjeha. Ako nešto ne znate, pitajte one koji to znaju, ne znati nije sramota. Sramota je praviti se da nešto znate a nemati pojma." Taj savjet primjenjujemo na svim poljima rada i djelovanja.
Kada se vi osjećate najsretnije?
Ne postoji neko precizno vrijeme za osjećaj sreće. Sretne smo kada god napravimo dobar proizvod, sretne smo kada su naše klijentice sretne i što izaberu upravo Kaftan studio da im dizajnira haljinu za bitne životne trenutke. Vrlo često nam kažu da u našem prostoru vlada sreća jer uglavnom se haljine u Kaftanu dizajniraju zbog lijepih povoda, bilo da se radi o vjenčanju, diplomi, doktoratu, pokretanju novog biznisa ili obilježavanju godišnjica uspjeha....
Koji komad bi po vama svaka dama trebala imati u svom ormaru?
Najmanje jednu haljinu Kaftan studija.
Emina Ganić u vjenčanici u potpisu Kaftan studija
A koja su vaša omiljena mjesta u Sarajevu?
Nas dvije jako malo izlazimo, sva naša druženja se dešavaju u Kaftanu jer radimo i subotom. Volimo popiti kafu kada imamo vremena u caffeu Sova ili otići na ručak u restoran Marocco. Večernji izlasci su rijetki i kada se dese, to je uglavnom za vrijeme Sarajevo Film Festivala, Sarajevo Jazz Festivala kao i Festivala Mess kada je razlog našeg izlaska dobar film, koncert ili predstava.
Koji biste modni savjet dali svim našim čitateljima?
Posjetite Kaftan studio.
Foto: Edvin Kalić, Lee Lee studio, bfa.com, Kaftan Studio Facebook page
TEKST: Bonjour.ba
U Bosni i Hercegovini svake godine više od hiljadu žena čuje dijagnozu raka dojke.
Iza tih brojki kriju se majke, sestre, prijateljice, kolegice, komšinice… žene koje nose strah, ali i nevjerovatnu snagu. Upravo zato Bonjour.ba i ove godine piše o Race for the Cure, događaju koji Sarajevo pretvara u more pink solidarnosti. To je zajednica u kojoj se tišina pretvara u glas, a tabu u priču o hrabrosti i podršci.
Iza hiljade pink majica i koraka koji se svake jeseni preliju Sarajevom stoji Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink, koja već skoro dvije decenije vodi ovu misiju.
Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink
U razgovoru Nela nam je otvoreno podijelila šta za nju znači Race for the Cure, koje trenutke nikada neće zaboraviti i zašto je tišina i dalje najveći neprijatelj ranom otkrivanju bolesti. Ispričala nam je i šta je najteže čula od žena koje su prošle kroz dijagnozu, kako izgleda snaga zajednice kad hiljade ljudi koračaju zajedno, ali i šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno.
Nela, recite nam kada govorimo o Race for the Cure, je li to za vas prije svega trka, pokret ili zajednica?
Za mene je Race for the Cure prije svega zajednica – to je ono magično tkivo gdje se hiljade ljudi, od žena koje su se susrele sa dijagnozom do onih koji tek otkrivaju svoju snagu, povezuju u solidarnosti, gdje se strah pretvara u nadu i gdje svaka korak postaje dio veće priče o podršci i promjeni.
Šta vas i nakon 18 godina najviše iznenadi svakog septembra?
Ono što me najviše iznenadi je, kako se svake godine, uprkos svim poteškoćama, ta energija množi – vidim mlade djevojke koje se prvi put uključuju, vidim muškarce koji vode svoje timove, mališane raznih uzrasta koji dolaze sa svojim roditeljima, tinejdžere i tu neobjašnjivu radost u očima žena koje su preživjele bolest, koja me podsjeća da smo uspješno slomili tabue, ali da je put još dug.
Možete li s nama podijeliti trenutak s trke koji vas i danas naježi kada ga se sjetite?
Sjećam se jedne žene koja je imala karcinom, koja je došla iz ruralnog područja, koja je nakon dijagnoze godinama šutjela, a na trci 2015. godine, držeći me za ruku u ružičastoj majici, prošaptala: “Ovo je prvi put da sam rekla ‘ja sam preživjela’ naglas” – taj trenutak me i danas naježi jer sam vidjela kako se iz pepela rađa snaga koja mijenja živote.
A šta vam je bilo najteže čuti od neke žene tokom svih ovih godina rada?
Najteže je bilo čuti od jedne mame u ranim 40-ima, koja je rekla: “Nela, saznala sam za bolest u 38., ali nisam rekla ni majci ni mužu jer sam se bojala da će me vidjeti slabu – sad je prekasno” – ta riječ “prekasno” me još uvijek grize jer podsjeća na sve one tihe bitke koje gubimo zbog straha i stigme.
Po vašem mišljenju šta je veći neprijatelj ranoj dijagnostici: tišina i strah u ženama ili prepreke unutar sistema?
Oboje su strašni, ali mislim da je tišina i strah u ženama veći neprijatelj – jer čak i kada sistem ponudi ruku, ako žena ne prihvati zbog sramote ili neznanja, nijedan mamograf neće spasiti život; moramo prvo osloboditi srca da bismo oslobodili tijela.
Ako vam priđe mlada djevojka od 20 godina i pita ‘zašto da se uključim’, šta biste joj rekli u jednoj rečenici?
Uključi se jer tvoj jedan korak danas može biti sidro nade za neku sestru, majku ili prijateljicu sutra, i jer zajedno mijenjamo svijet gdje rak dojke nije tabu, već priča o snazi i prevenciji.
Skoro dvije decenije ste u ovoj misiji. Šta vas više motiviše: pogled unazad na sve što je postignuto ili unaprijed, na borbu koja tek čeka?
Više me motiviše pogled unaprijed – na borbu koja nas tek čeka, jer svaka pobjeda iza nas, poput hiljada pregleda koje smo omogućili, samo je gorivo za one još veće promjene, poput skrininga za svaku ženu u BiH, koje još uvijek sanjamo.
Šta biste željeli da žene, ali i muškarci, bolje razumiju kada je riječ o borbi s rakom dojke?
Želim da svi razumiju da rak dojke nije samo ‘ženska bolest’ – to je porodična, društvena borba gdje muškarci imaju ključnu ulogu u podršci, gdje prevencija počinje razgovorom za stolom, a ne samo u bolnici, i gdje snaga dolazi iz ranog djelovanja, preventivnih pregleda a ne iz čekanja.
Nela, šta mislite šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno, a moramo, da bismo stali rame uz rame sa ženama koje prolaze kroz bolest?
Kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno u kreiranju sigurnih prostora za emocionalnu podršku izvan bolnica – moramo više ulagati u grupe podrške, edukaciju u školama i ruralnim sredinama, i osigurati da muškarci i obitelji budu dio te mreže, jer borba nije samo medicinska, već i ljudska. Potrebno je mnogo više aktivnosti koje poboljšavaju kvalitet života žena nakon dijagnoze i tretmana.
I za kraj, kada pomislite na žene koje više nisu s nama, a bile su dio ove zajednice, kako njihovu snagu i dalje nosite u svakoj trci?
Nosim njihovu snagu u svakoj trci. One su u mojim mislima i mom srcu, njihove priče nisu završene – one su svjetionik koji vodi nove generacije, podsjećajući nas da svaka utrka nije samo o koracima, već o nasljeđu hrabrosti koje ostavljamo iza sebe.
Svaki septembar u Sarajevu hiljade koraka piše istu poruku… nismo/niste same. I dok Nela Hasić već skoro dvije decenije stoji na čelu tog ružičastog vala, jasno je da je Race for the Cure kolektivna odluka da glas bude glasniji od tišine, da podrška bude jača od straha i da svaka žena zna: ova borba je i njena i naša.
I ne, ne idemo malim, bojažljivim koracima. Idemo trkom, snažno, u borbu protiv raka dojke. U ružičastom moru koraka svaka žena će znati da je iza nje čitava zajednica koja je čuje, osjeća i nosi naprijed.
Foto: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
