TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 13.1.2015.
Funky Guerrila je veoma mlad bh.brend. Naime, osnovan je u desetom mjesecu prošle godine, a naše simpatije je zadobio već na samom početku.
Zašto su Funky Guerrilla odjevni komadi neobični, zašto im možemo nositi s ponosom i zašto se nadamo da će upravo oni promijeniti omjer snaga na domaćoj modnoj sceni, saznali smo u razgovoru s dvadesetdevetogodišnjim Predragom Borojevićem, izvršnim direktorom FG Grupa d.o.o. Gradiška.
Predrag Borojević
Ok, nama se sviđa Funky Guerilla. Da čujemo sada vas. Recite našim čitateljima što se krije iza vašeg brenda? Tko je pokretač i koliko dugo već djelujete u BiH?
Funky Guerrilla brand je još uvijek veoma svjež, i prisutan je na BiH tržištu od oktobra 2014. godine kada smo i pokrenuli proizvodnju i predstavili svoju prvu kolekciju. Iza našeg branda se krije grupa entuzijasta koja je željela da pokrene vlastitu proizvodnju i da okupi mlade, talentovane ljude koji će raditi na ideji razvoja društvenog preduzetništva, i razvoja branda te pokazati da mladi ljudi imaju snage i umijeća da uspiju usprkos teškoj situaciji u kojoj se nalaze.
Vratimo se na početak. Kako ste došli do ideje za pokretanjem ovakvog brenda? I što vas je motiviralo da ideju u stvarnosti i realizirate?
Ideja se rodila početkom 2014. godine kada je udruženje Most, koje je i osnivač društvenog preduzeća, krenulo da razmatra mogućnosti direktnog zapošljavanja mladih ljudi i podsticanja njihove proaktivne uloge u traženju posla i stvaranju novih vrijednosti. Tada smo odlučili da sami pokrenemo jedan potpuno novi brand i da se upustimo u avanturu otvaranja preduzeća i pokušamo da se, bar malo i u skladu sa našim mogućnostima, uhvatimo u borbu s problemom nezaposlenosti mladih. To nas je motiviralo i dovelo u ovu poziciju gdje smo danas.
Zašto baš naziv Funnky Guerilla?
Mnogi će se iznenaditi kada kažemo da iza naziva našeg branda stoji jedna čitava filozofija i odnos prema društvu u cjelini. S obzirom da je FG Grupa društveno preduzeće, jasno je da težimo ka jednakosti i socijalnoj pravdi u našoj zemlji, ali i van nje. Zapošljavamo isključivo mlade ljude do 30 godina starosti, ali i ostale teško zapošljive grupe, i dajemo im priliku da pokažu svoje vještine, koje sigurno imaju. Rezultate njihovog rada možete vidjeti na našim proizvodima. Ovo, na jedan specifičan način, predstavlja borbu mladih protiv nezaposlenosti, ali igerilski rat(Guerrilla) jedne male proizvodnje sa svjetski poznatim brandovima prisutnim na našem tržištu.
Međutim naša Guerrilla nije naoružana, niti neprijateljski nastrojena, već se borikreativnim sredstvima i idejama mladih sa naših prostora. Pokušavamo da stvorimo jedinstveno preduzeće i jedinstvene proizvode koji su kreirani u Bosni i Hercegovini i od mladih ljudi koji u njoj žive i žele da rade. Naša Guerrilla koristi pozitivnu energiju svih osoba koje su u nju uključene, ali i Vas, naših zadovoljnih kupaca, te zato želimo da ona budeFunkyi da se širi kroz BiH, ali i daleko šire.
Funky Guerrilla tim
Kažete da ste društveno odgovorno poduzeće. Kroz koje aspekte se ogleda ta društvena odgovornost?
Mislimo da je prvo jako bitno da malo približimo termin 'društveno preduzetništvo' čitaocima. S obzirom da termin društveno preduzeće još uvijek nailazi na pomalo zbunjujuće reakcije, neophodno je napomenuti da je društveno preduzeće biznis koji posluje s idejom da kroz zaradu koju ostvari putem prodaje proizvoda ili usluga ispuni jasnu društvenu misiju. To znači da zarađena sredstva ne služe uvećanju imovine pojedinaca – već se ulažu u druge svrhe, što u našem slučaju podrazumijeva dalje zapošljavanje (prvenstveno) mladih, zaštitu životne sredine, rad sa mladima, neformalno obrazovanje, razvoj volonterizma, itd.
Naše preduzeće je u 100% vlasništvu udruženja Most koje je nevladina, neprofitna organizacija, koja teži izgradnji i jačanju civilnih inicijativa i građanskog društva u lokalnoj zajednici na principu održivog razvoja. Princip održivog razvoja je doveo „Most“ do uspostavljanja tri programska djelovanja udruženja, i to: omladinski rad, zaštita životne sredine i lokalni razvoj – u sklopu kojeg je i osnovano društveno preduzeće FG Grupa. Tako da većina profita koja se ostvari, ide u redovne aktivnosti udruženja.
Vaš web shop je već aktivan. Recite nam, kakav je interes za odjećom urbanog izričaja kakva je vaša?
Web shop je aktivan od 6. oktobra 2014. godine i od tada je moguće naručiti naču robu putem www.funkyguerrilla.com. Moramo reći da je internet prodaja kod nas još uvijek u povojima, a sa druge strane odjeća je nešto što se ljudi inače teško odlučuju naručiti preko interneta tako da je stepen prodaje preko nije na visokom nivou. Međutim, interesa za naše proizvode zaista ima i sada tražimo i lokalne partnere kako bi pored internet prodaje, plasirali naše proizvode i kroz maloprodajne objekte širom BiH.
Ekipa na snimanju Funky Guerrila fotografija za web shop
Kakve materijale koristite u izradi Funnky Guerilla garderobe?
Za Funky Guerrilla proizvode koristimo materijale visokog kvaliteta. S obzirom da težimo visokom kvalitetu izrade, moramo da radimo sa vrhunskim materijalima. To su najčešće prirodni materijali kao što su pamuk ili viskoza, međutim ima i ostalih materijala koje koristimo za haljine kao što je Ponte Roma koji ima i drugih primjesa. Npr. za naše dukseve koristimo dve vrste futera koji je veoma udoban, dok neki imaju i određeni postotak elastina, što dodatno daje komfor.
Kako biste opisali modni izričaj u Bosni i Hercegovini i koliko su, prema vašem iskustvu, naši sugrađani otvoreni prema domaćim dizajnerima?
S obzirom da ja sam nisam dizajner, jako mi je teško dati odgovor na to pitanje. Smatram ipak da javnost još uvijek nije toliko otvorena prema domaćim dizajnerima, i da je potrebno pružiti priliku mladim dizajnerima da se dokažu i predstave našoj javnosti. Mi upravo želimo da promovišemo takav jedan koncept i naše dosadašnje kolekcije koje smo razvili su djelo mladih dizajnera iz Banja Luke sa kojima smo sarađivali.
Gledali smo video sa snimanja vaše prve kolekcije i u videu se pojavljuje puno nasmiješenih lica. Recite nam, tko sve radi na razvoju vašeg brenda?
Na razvoju branda radi čitav jedan tim ljudi: od dizajnera odjeće, preko grafičkih dizajnera, naših vrijednih zaposlenika u proizvodnji koji rade na konstrukcijama po nacrtima dizajnera, te izradi odjevnih predmeta, fotografa, do tima koji se bavi administracijom, prodajom, marketingom, itd.
U razvoj branda je uključen zaista širok spektar ljudi i uloženo je puno truda, te se nadam da će javnost to i da prepozna.
Nedavno smo na MODAMO.info premijerno predstavili i vašu kolekciju 'Black Limited' koju ste napravili u suradnji s Markom Feherom. Marko je u ovom slučaju bio gostujući dizajner. Planirate li napraviti još sličnih suradnji i kada će ta kolekcija biti dostupna za kupovinu?
Ova kolekcija je već dostupna u prodaji i naišla je na zaista dobre reakcije. Modamo.info je imala priliku i da premijerno predstavi editorijal koji smo uradili sa aktuelnom Miss BiH Isidorom Blagovčanin. Saradnja sa Markom Feherom je bila odlična, jer smo dobili prepoznatljive proizvode u njegovom stilu, ali koji su opet bili i komercijalno orjentisani. Sigurno da ćemo ovakve tipove saradnje praktikovati i u budućnosti, jer mogu donjeti puno dobrih stvari. Ove saradnje pružaju priliku mladim dizajnerima da izraze svoj talenat, a nama da kroz taj vid saradnje dođemo do novih i jedinstvenih proizvoda.
Pored toga, kakvi su planovi za skoru budućnost, a gdje vidite svoj brend za 5 godina?
5 godina je dug period, i ukoliko se za 5 godina Funky Guerrilla i dalje bude nalazila na BiH tržištu to će biti veliki uspjeh za nas. Nadamo se da će ljudi prepoznati naš trud i da će im se proizvodi svidjeti, te da će se odlučiti i da kupuju naše proizvode, jer jedino tako možemo opstati. Pored toga, ako nam se planovi ostvare, vidimo se kao preduzeće koje će svoj brand da plasira na naše, ali i na tržište EU, te da imamo jedan stabilan rast i razvoj novih proizvoda, sa najmanje 3 divne kolekcije godišnje. :)
I mi se nadamo da ćemo tri puta godišnje gledati Funky Guerrilla novitete, a svima onima koji su se kroz ovaj razgovor zaljubili u vašu priču, ostaje nam reći kako će već od sutra, 14.1.2015. Funky Guerrilla odjevne komade moći kupiti u MODAMO.kreARTiva Concept Storeu na Rondou, u Mostaru.
TEKST: Bonjour.ba
U Bosni i Hercegovini svake godine više od hiljadu žena čuje dijagnozu raka dojke.
Iza tih brojki kriju se majke, sestre, prijateljice, kolegice, komšinice… žene koje nose strah, ali i nevjerovatnu snagu. Upravo zato Bonjour.ba i ove godine piše o Race for the Cure, događaju koji Sarajevo pretvara u more pink solidarnosti. To je zajednica u kojoj se tišina pretvara u glas, a tabu u priču o hrabrosti i podršci.
Iza hiljade pink majica i koraka koji se svake jeseni preliju Sarajevom stoji Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink, koja već skoro dvije decenije vodi ovu misiju.
Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink
U razgovoru Nela nam je otvoreno podijelila šta za nju znači Race for the Cure, koje trenutke nikada neće zaboraviti i zašto je tišina i dalje najveći neprijatelj ranom otkrivanju bolesti. Ispričala nam je i šta je najteže čula od žena koje su prošle kroz dijagnozu, kako izgleda snaga zajednice kad hiljade ljudi koračaju zajedno, ali i šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno.
Nela, recite nam kada govorimo o Race for the Cure, je li to za vas prije svega trka, pokret ili zajednica?
Za mene je Race for the Cure prije svega zajednica – to je ono magično tkivo gdje se hiljade ljudi, od žena koje su se susrele sa dijagnozom do onih koji tek otkrivaju svoju snagu, povezuju u solidarnosti, gdje se strah pretvara u nadu i gdje svaka korak postaje dio veće priče o podršci i promjeni.
Šta vas i nakon 18 godina najviše iznenadi svakog septembra?
Ono što me najviše iznenadi je, kako se svake godine, uprkos svim poteškoćama, ta energija množi – vidim mlade djevojke koje se prvi put uključuju, vidim muškarce koji vode svoje timove, mališane raznih uzrasta koji dolaze sa svojim roditeljima, tinejdžere i tu neobjašnjivu radost u očima žena koje su preživjele bolest, koja me podsjeća da smo uspješno slomili tabue, ali da je put još dug.
Možete li s nama podijeliti trenutak s trke koji vas i danas naježi kada ga se sjetite?
Sjećam se jedne žene koja je imala karcinom, koja je došla iz ruralnog područja, koja je nakon dijagnoze godinama šutjela, a na trci 2015. godine, držeći me za ruku u ružičastoj majici, prošaptala: “Ovo je prvi put da sam rekla ‘ja sam preživjela’ naglas” – taj trenutak me i danas naježi jer sam vidjela kako se iz pepela rađa snaga koja mijenja živote.
A šta vam je bilo najteže čuti od neke žene tokom svih ovih godina rada?
Najteže je bilo čuti od jedne mame u ranim 40-ima, koja je rekla: “Nela, saznala sam za bolest u 38., ali nisam rekla ni majci ni mužu jer sam se bojala da će me vidjeti slabu – sad je prekasno” – ta riječ “prekasno” me još uvijek grize jer podsjeća na sve one tihe bitke koje gubimo zbog straha i stigme.
Po vašem mišljenju šta je veći neprijatelj ranoj dijagnostici: tišina i strah u ženama ili prepreke unutar sistema?
Oboje su strašni, ali mislim da je tišina i strah u ženama veći neprijatelj – jer čak i kada sistem ponudi ruku, ako žena ne prihvati zbog sramote ili neznanja, nijedan mamograf neće spasiti život; moramo prvo osloboditi srca da bismo oslobodili tijela.
Ako vam priđe mlada djevojka od 20 godina i pita ‘zašto da se uključim’, šta biste joj rekli u jednoj rečenici?
Uključi se jer tvoj jedan korak danas može biti sidro nade za neku sestru, majku ili prijateljicu sutra, i jer zajedno mijenjamo svijet gdje rak dojke nije tabu, već priča o snazi i prevenciji.
Skoro dvije decenije ste u ovoj misiji. Šta vas više motiviše: pogled unazad na sve što je postignuto ili unaprijed, na borbu koja tek čeka?
Više me motiviše pogled unaprijed – na borbu koja nas tek čeka, jer svaka pobjeda iza nas, poput hiljada pregleda koje smo omogućili, samo je gorivo za one još veće promjene, poput skrininga za svaku ženu u BiH, koje još uvijek sanjamo.
Šta biste željeli da žene, ali i muškarci, bolje razumiju kada je riječ o borbi s rakom dojke?
Želim da svi razumiju da rak dojke nije samo ‘ženska bolest’ – to je porodična, društvena borba gdje muškarci imaju ključnu ulogu u podršci, gdje prevencija počinje razgovorom za stolom, a ne samo u bolnici, i gdje snaga dolazi iz ranog djelovanja, preventivnih pregleda a ne iz čekanja.
Nela, šta mislite šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno, a moramo, da bismo stali rame uz rame sa ženama koje prolaze kroz bolest?
Kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno u kreiranju sigurnih prostora za emocionalnu podršku izvan bolnica – moramo više ulagati u grupe podrške, edukaciju u školama i ruralnim sredinama, i osigurati da muškarci i obitelji budu dio te mreže, jer borba nije samo medicinska, već i ljudska. Potrebno je mnogo više aktivnosti koje poboljšavaju kvalitet života žena nakon dijagnoze i tretmana.
I za kraj, kada pomislite na žene koje više nisu s nama, a bile su dio ove zajednice, kako njihovu snagu i dalje nosite u svakoj trci?
Nosim njihovu snagu u svakoj trci. One su u mojim mislima i mom srcu, njihove priče nisu završene – one su svjetionik koji vodi nove generacije, podsjećajući nas da svaka utrka nije samo o koracima, već o nasljeđu hrabrosti koje ostavljamo iza sebe.
Svaki septembar u Sarajevu hiljade koraka piše istu poruku… nismo/niste same. I dok Nela Hasić već skoro dvije decenije stoji na čelu tog ružičastog vala, jasno je da je Race for the Cure kolektivna odluka da glas bude glasniji od tišine, da podrška bude jača od straha i da svaka žena zna: ova borba je i njena i naša.
I ne, ne idemo malim, bojažljivim koracima. Idemo trkom, snažno, u borbu protiv raka dojke. U ružičastom moru koraka svaka žena će znati da je iza nje čitava zajednica koja je čuje, osjeća i nosi naprijed.
Foto: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
