Funky Guerrila je veoma mlad bh.brend. Naime, osnovan je u desetom mjesecu prošle godine, a naše simpatije je zadobio već na samom početku.

Zašto su Funky Guerrilla odjevni komadi neobični, zašto im možemo nositi s ponosom i zašto se nadamo da će upravo oni promijeniti omjer snaga na domaćoj modnoj sceni, saznali smo u razgovoru s dvadesetdevetogodišnjim Predragom Borojevićem, izvršnim direktorom FG Grupa d.o.o. Gradiška.

Predrag Borojević

Ok, nama se sviđa Funky Guerilla. Da čujemo sada vas. Recite našim čitateljima što se krije iza vašeg brenda? Tko je pokretač i koliko dugo već djelujete u BiH?

Funky Guerrilla brand je još uvijek veoma svjež, i prisutan je na BiH tržištu od oktobra 2014. godine kada smo i pokrenuli proizvodnju i predstavili svoju prvu kolekciju. Iza našeg branda se krije grupa entuzijasta koja je željela da pokrene vlastitu proizvodnju i da okupi mlade, talentovane ljude koji će raditi na ideji razvoja društvenog preduzetništva, i razvoja branda te pokazati da mladi ljudi imaju snage i umijeća da uspiju usprkos teškoj situaciji u kojoj se nalaze.

Vratimo se na početak. Kako ste došli do ideje za pokretanjem ovakvog brenda? I što vas je motiviralo da ideju u stvarnosti i realizirate?

Ideja se rodila početkom 2014. godine kada je udruženje Most, koje je i osnivač društvenog preduzeća, krenulo da razmatra mogućnosti direktnog zapošljavanja mladih ljudi i podsticanja njihove proaktivne uloge u traženju posla i stvaranju novih vrijednosti. Tada smo odlučili da sami pokrenemo jedan potpuno novi brand i da se upustimo u avanturu otvaranja preduzeća i pokušamo da se, bar malo i u skladu sa našim mogućnostima, uhvatimo u borbu s problemom nezaposlenosti mladih. To nas je motiviralo i dovelo u ovu poziciju gdje smo danas.

Zašto baš naziv Funnky Guerilla?

Mnogi će se iznenaditi kada kažemo da iza naziva našeg branda stoji jedna čitava filozofija i odnos prema društvu u cjelini. S obzirom da je FG Grupa društveno preduzeće, jasno je da težimo ka jednakosti i socijalnoj pravdi u našoj zemlji, ali i van nje. Zapošljavamo isključivo mlade ljude do 30 godina starosti, ali i ostale teško zapošljive grupe, i dajemo im priliku da pokažu svoje vještine, koje sigurno imaju. Rezultate njihovog rada možete vidjeti na našim proizvodima. Ovo, na jedan specifičan način, predstavlja borbu mladih protiv nezaposlenosti, ali igerilski rat(Guerrilla) jedne male proizvodnje sa svjetski poznatim brandovima prisutnim na našem tržištu.

Međutim naša Guerrilla nije naoružana, niti neprijateljski nastrojena, već se borikreativnim sredstvima i idejama mladih sa naših prostora. Pokušavamo da stvorimo jedinstveno preduzeće i jedinstvene proizvode koji su kreirani u Bosni i Hercegovini i od mladih ljudi koji u njoj žive i žele da rade. Naša Guerrilla koristi pozitivnu energiju svih osoba koje su u nju uključene, ali i Vas, naših zadovoljnih kupaca, te zato želimo da ona budeFunkyi da se širi kroz BiH, ali i daleko šire.

Funky Guerrilla tim

Kažete da ste društveno odgovorno poduzeće. Kroz koje aspekte se ogleda ta društvena odgovornost? 

Mislimo da je prvo jako bitno da malo približimo termin 'društveno preduzetništvo' čitaocima. S obzirom da termin društveno preduzeće još uvijek nailazi na pomalo zbunjujuće reakcije, neophodno je napomenuti da je društveno preduzeće biznis koji posluje s idejom da kroz zaradu koju ostvari putem prodaje proizvoda ili usluga ispuni jasnu društvenu misiju. To znači da zarađena sredstva ne služe uvećanju imovine pojedinaca – već se ulažu u druge svrhe, što u našem slučaju podrazumijeva dalje zapošljavanje (prvenstveno) mladih, zaštitu životne sredine, rad sa mladima, neformalno obrazovanje, razvoj volonterizma, itd.

Naše preduzeće je u 100% vlasništvu udruženja Most koje je nevladina, neprofitna organizacija, koja teži izgradnji i jačanju civilnih inicijativa i građanskog društva u lokalnoj zajednici na principu održivog razvoja. Princip održivog razvoja je doveo „Most“ do uspostavljanja tri programska djelovanja udruženja, i to: omladinski rad, zaštita životne sredine i lokalni razvoj – u sklopu kojeg je i osnovano društveno preduzeće FG Grupa. Tako da većina profita koja se ostvari, ide u redovne aktivnosti udruženja.

Vaš web shop je već aktivan. Recite nam, kakav je interes za odjećom urbanog izričaja kakva je vaša?

Web shop je aktivan od 6. oktobra 2014. godine i od tada je moguće naručiti naču robu putem www.funkyguerrilla.com. Moramo reći da je internet prodaja kod nas još uvijek u povojima, a sa druge strane odjeća je nešto što se ljudi inače teško odlučuju naručiti preko interneta tako da je stepen prodaje preko nije na visokom nivou. Međutim, interesa za naše proizvode zaista ima i sada tražimo i lokalne partnere kako bi pored internet prodaje, plasirali naše proizvode i kroz maloprodajne objekte širom BiH.

Ekipa na snimanju Funky Guerrila fotografija za web shop

Kakve materijale koristite u izradi Funnky Guerilla garderobe?

Za Funky Guerrilla proizvode koristimo materijale visokog kvaliteta. S obzirom da težimo visokom kvalitetu izrade, moramo da radimo sa vrhunskim materijalima. To su najčešće prirodni materijali kao što su pamuk ili viskoza, međutim ima i ostalih materijala koje koristimo za haljine kao što je Ponte Roma koji ima i drugih primjesa. Npr. za naše dukseve koristimo dve vrste futera koji je veoma udoban, dok neki imaju i određeni postotak elastina, što dodatno daje komfor.

Kako biste opisali modni izričaj u Bosni i Hercegovini i koliko su, prema vašem iskustvu, naši sugrađani otvoreni prema domaćim dizajnerima?

S obzirom da ja sam nisam dizajner, jako mi je teško dati odgovor na to pitanje. Smatram ipak da javnost još uvijek nije toliko otvorena prema domaćim dizajnerima, i da je potrebno pružiti priliku mladim dizajnerima da se dokažu i predstave našoj javnosti. Mi upravo želimo da promovišemo takav jedan koncept i naše dosadašnje kolekcije koje smo razvili su djelo mladih dizajnera iz Banja Luke sa kojima smo sarađivali.

Gledali smo video sa snimanja vaše prve kolekcije i u videu se pojavljuje puno nasmiješenih lica. Recite nam, tko sve radi na razvoju vašeg brenda?

Na razvoju branda radi čitav jedan tim ljudi: od dizajnera odjeće, preko grafičkih dizajnera, naših vrijednih zaposlenika u proizvodnji koji rade na konstrukcijama po nacrtima dizajnera, te izradi odjevnih predmeta, fotografa, do tima koji se bavi administracijom, prodajom, marketingom, itd.

U razvoj branda je uključen zaista širok spektar ljudi i uloženo je puno truda, te se nadam da će javnost to i da prepozna.

Nedavno smo na MODAMO.info premijerno predstavili i vašu kolekciju 'Black Limited' koju ste napravili u suradnji s Markom Feherom. Marko je u ovom slučaju bio gostujući dizajner. Planirate li napraviti još sličnih suradnji i kada će ta kolekcija biti dostupna za kupovinu?

Ova kolekcija je već dostupna u prodaji i naišla je na zaista dobre reakcije. Modamo.info je imala priliku i da premijerno predstavi editorijal koji smo uradili sa aktuelnom Miss BiH Isidorom Blagovčanin. Saradnja sa Markom Feherom je bila odlična, jer smo dobili prepoznatljive proizvode u njegovom stilu, ali koji su opet bili i komercijalno orjentisani. Sigurno da ćemo ovakve tipove saradnje praktikovati i u budućnosti, jer mogu donjeti puno dobrih stvari. Ove saradnje pružaju priliku mladim dizajnerima da izraze svoj talenat, a nama da kroz taj vid saradnje dođemo do novih i jedinstvenih proizvoda.

Pored toga, kakvi su planovi za skoru budućnost, a gdje vidite svoj brend za 5 godina?

5 godina je dug period, i ukoliko se za 5 godina Funky Guerrilla i dalje bude nalazila na BiH tržištu to će biti veliki uspjeh za nas. Nadamo se da će ljudi prepoznati naš trud i da će im se proizvodi svidjeti, te da će se odlučiti i da kupuju naše proizvode, jer jedino tako možemo opstati. Pored toga, ako nam se planovi ostvare, vidimo se kao preduzeće koje će svoj brand da plasira na naše, ali i na tržište EU, te da imamo jedan stabilan rast i razvoj novih proizvoda, sa najmanje 3 divne kolekcije godišnje. :)

I mi se nadamo da ćemo tri puta godišnje gledati Funky Guerrilla novitete, a svima onima koji su se kroz ovaj razgovor zaljubili u vašu priču, ostaje nam reći kako će već od sutra, 14.1.2015. Funky Guerrilla odjevne komade moći kupiti u MODAMO.kreARTiva Concept Storeu na Rondou, u Mostaru. 

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com