Wintorius Lounge je otvoren 2015. u sklopu Wintorius Casina na adresi ZAVNOBiH-a 13 u Tuzli.

Iako je prvotno zamišljen kao caffe za igrače kasina, kompletna ideja se brzo razvila u potpuno novom pravcu te je lounge bar uskoro postao jedno od omiljenih adresa za druženje i izlazak u Tuzli. 

Uz topao i ugodan ambijent, kvalitetnu uslugu, veliki izbor pića te odličnu glazbu, Wintorius privlači poglede i poziva na istraživanje kroz interijer u kojem svatko može pronaći kutak za sebe. 

Naime, uređenje potpisuje arhitektonski Studio Kota, a kompletan projekt realiziran je u suradnji s kompanijom Sitform iz Sarajeva. 

Inspiracija za uređenja bile su bečke kavane koje donose profinjen miks materijala poput baršuna i mramora, raskošnu ambijentalnu rasvjetu, kao i detalja u boji zlata koji kreiraju vibe uz koji imate dojam kao da ste upravo zaokračili u vremeplov. 

U interijeru plišane stolice i klupe okružuju mramorne stolove, zidove krasi opeka koja kreira vintage duh, dok mnoštvo zelenila daje dodatnu toplinu prostoru. Ovdje čak možete i isprobati bečku kavu "Melange".
Kako su nam otkrili iz Wintorius tima, svi konobari i šankeri su educirani od strane licenciranog bariste, dok ćete u njihovoj ponudi pronaći preko 100 koktela od kojih je većina njih u potpisu barmena Mirze Merdžanić iz Sarajeva, koji je osvojio nekoliko prvih mjesta na takmičenjima širom regije. 

U saradnji sa Deli Catering firmom iz Tuzle, nude i mogućnost gostima da probaju sushi, sendviče u kroasanu i posebno pripremljen Wintorius čokoladni kolač. 

„Dobitnici smo prestižnog IN Horeca 2019 priznanja za doprinos razvoju ove privredne grane i podsticaj turizma u BiH tako da je vrlo važno da se ovakve manifestacije održavaju u našoj zemlji. Manifestacije na kojima će se prezentirati  i nagraditi nečiji rad. Ugostiteljstvo u BiH  je još uvijek nerezavijeno, te većina smatra da se njime mogu baviti svi. Ova nagrada je našla svoje mjesto u Wintoriusu i trudit ćemo se da budemo još bolji. Firma Wintorius ima 20 stalno  uposlenih radnika, što je jako veliki broj obzirom na veličinu objekta, te o kojoj je djelatnosti riječ, a time potvrđujemo ozbiljnost rada. Velika odgovornost je na nama u organizaciji da radnici budu zadovoljni, a na radnicima da budu produktivni.  
Jako malo zasluga se pripisuje radnicima, a oni su upravo ti od kojih zavisi obim posla. Usluga je na kraju najbitnija, izgled lokala je stvar ukusa svakog pojedinca.“ – poručili su na kraju našeg razgovora iz Wintorius tima.
Djelić interijera otkrijte kroz fotografije u nastavku.

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba