Wintorius Lounge je otvoren 2015. u sklopu Wintorius Casina na adresi ZAVNOBiH-a 13 u Tuzli.

Iako je prvotno zamišljen kao caffe za igrače kasina, kompletna ideja se brzo razvila u potpuno novom pravcu te je lounge bar uskoro postao jedno od omiljenih adresa za druženje i izlazak u Tuzli. 

Uz topao i ugodan ambijent, kvalitetnu uslugu, veliki izbor pića te odličnu glazbu, Wintorius privlači poglede i poziva na istraživanje kroz interijer u kojem svatko može pronaći kutak za sebe. 

Naime, uređenje potpisuje arhitektonski Studio Kota, a kompletan projekt realiziran je u suradnji s kompanijom Sitform iz Sarajeva. 

Inspiracija za uređenja bile su bečke kavane koje donose profinjen miks materijala poput baršuna i mramora, raskošnu ambijentalnu rasvjetu, kao i detalja u boji zlata koji kreiraju vibe uz koji imate dojam kao da ste upravo zaokračili u vremeplov. 

U interijeru plišane stolice i klupe okružuju mramorne stolove, zidove krasi opeka koja kreira vintage duh, dok mnoštvo zelenila daje dodatnu toplinu prostoru. Ovdje čak možete i isprobati bečku kavu "Melange".
Kako su nam otkrili iz Wintorius tima, svi konobari i šankeri su educirani od strane licenciranog bariste, dok ćete u njihovoj ponudi pronaći preko 100 koktela od kojih je većina njih u potpisu barmena Mirze Merdžanić iz Sarajeva, koji je osvojio nekoliko prvih mjesta na takmičenjima širom regije. 

U saradnji sa Deli Catering firmom iz Tuzle, nude i mogućnost gostima da probaju sushi, sendviče u kroasanu i posebno pripremljen Wintorius čokoladni kolač. 

„Dobitnici smo prestižnog IN Horeca 2019 priznanja za doprinos razvoju ove privredne grane i podsticaj turizma u BiH tako da je vrlo važno da se ovakve manifestacije održavaju u našoj zemlji. Manifestacije na kojima će se prezentirati  i nagraditi nečiji rad. Ugostiteljstvo u BiH  je još uvijek nerezavijeno, te većina smatra da se njime mogu baviti svi. Ova nagrada je našla svoje mjesto u Wintoriusu i trudit ćemo se da budemo još bolji. Firma Wintorius ima 20 stalno  uposlenih radnika, što je jako veliki broj obzirom na veličinu objekta, te o kojoj je djelatnosti riječ, a time potvrđujemo ozbiljnost rada. Velika odgovornost je na nama u organizaciji da radnici budu zadovoljni, a na radnicima da budu produktivni.  
Jako malo zasluga se pripisuje radnicima, a oni su upravo ti od kojih zavisi obim posla. Usluga je na kraju najbitnija, izgled lokala je stvar ukusa svakog pojedinca.“ – poručili su na kraju našeg razgovora iz Wintorius tima.
Djelić interijera otkrijte kroz fotografije u nastavku.

U stanu od svega 40 kvadrata, nekoliko pažljivo oblikovanih krivina i organskih linija potpuno mijenja način na koji doživljavamo prostor u centru Sarajeva.

Na svega nekoliko koraka od Narodnog pozorišta, iza fasade tipične gradske zgrade, krije se interijer u Sarajevu koji funkcioniše kao studija proporcije i balansa. Umjesto da naglašava svoju kvadraturu, ovaj stan je suptilno razgrađuje kroz oble forme, meke prijelaze i pažljivo kadrirane poglede između zona. 

Zid nije samo zid, već element kompozicije, boja nije akcenat, već arhitektonska odluka. Paleta maslinasto zelene, toplog drveta i zagasitih tonova terakote djeluje kontrolisano, ali nikada hladno. Rezultat je prostor koji se ne nameće veličinom, nego jasnoćom ideje.







Arhitektonska pregrada kao centralni element

Najintrigantniji momenat ovog stana je zidna pregrada koja istovremeno dijeli i povezuje. Postavljena između dnevnog boravka i spavaće zone, ona funkcioniše kao TV zid, ali i kao vizuelni okvir cijelog prostora. Uokvirena maslinasto zelenom bojom i blagim profilacijama, djeluje gotovo scenografski kao pozadina koja definira ritam interijera.

Umjesto klasičnog hodničkog razdvajanja, prostor ostaje protočan. Pogled klizi iz jedne zone u drugu, ali svaka ima vlastiti identitet. Upravo ta balansirana transparentnost daje stanu osjećaj većeg volumena.







Krivine kao odgovor na malu kvadraturu

U interijerima manjih dimenzija oštre linije često dodatno naglašavaju skučenost. Ovdje je pristup suprotan. Uzglavlje kreveta izvedeno je u zaobljenoj, organskoj formi, gotovo poput skulpturalnog elementa. Kuhinjski gornji ormarići imaju mekano zaobljene ivice, a i trpezarijske stolice prate istu fluidnu logiku.

Te krivine nisu samo estetski detalj. One omekšavaju prijelaze između zona, ublažavaju kontraste i stvaraju osjećaj protočnosti. Prostor se ne doživljava kroz uglove, nego kroz kretanje.





Maslinasto zelena kao tiha konstanta

Duboka zelena nijansa pojavljuje se na nekoliko ključnih tačaka: centralni zid, kuhinjski elementi, ugradbeni ormari. Umjesto da dominira, ona utemeljuje prostor. U kombinaciji sa svijetlim hrastovim podom i bijelim zidovima, djeluje smirujuće i sofisticirano.

Zelena ovdje nije trendovski izbor, već strateški potez. Ona povezuje dnevnu zonu, trpezariju i kuhinju u jednu kontinuiranu cjelinu, bez potrebe za dodatnim dekorativnim intervencijama.






Slojevitost kroz drvo i teksture

Toplina drveta prisutna je kroz podove, kuhinjske fronte i vertikalne obloge koje diskretno razdvajaju prostor. Posebno je zanimljiv drveni volumen koji skriva dio skladišnog prostora i istovremeno definira prelaz između dnevnog i spavaćeg dijela.

Teksture su pažljivo dozirane rebrasto staklo na dekorativnim elementima, tapacirani kauč neutralne boje, meki tepih ispod staklenog klub stola. Sve je svedeno, ali nikada monotono.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb