Dizajnerica interijera Mirjana Mikulec sa svojim je timom upravo dovršila uređenje prostora škole za dizajn na novoj lokaciji u Splitu i sve je spremno za dolazak prvih polaznika, budućih stilista i dizajnera interijera.

Već upisani polaznici, kao i oni potencijalni prvi su imali priliku vidjeti kako izgleda prostor škole u samom središtu Splita, u Sinjskoj 5, na nedavno održanima Danima otvorenih vrata, a sada možete i vi.

Zanimljivo koncipirani i uređeni interijeri škola, ureda ili tvrtki koji su napravili odmak od standardnog ili očekivanog uvijek daju dodatnu estetsku dimenziju koja ih činim prepoznatljivima te privlače posebnu pažnju.

Upravo takav je slučaj i s prostorom škole za dizajn koja se nalazi na samo nekoliko minuta šetnje od splitske rive, u prekrasnoj staroj gradskoj kamenoj kući.
Interijer površine 220 četvornih metara, koji ima sve karakteristike starog građanskog stana, nekada je bio uredski prostor, a tim Mirjane Mikulec ga je kompletno preuredio i prenamijenio u školu.

Formirane su dvije velike učionice, svaka površine 50 kvadrata, a pored njih su osmišljene i recepcija, zbornica, prostorija za individualnu nastavu te nus prostorije - kuhinja i sanitarni čvor.

Pored obnove zidova i podnih obloga, bilo je potrebno potpuno renovirati toalet kao i kuhinju, koja je uz recepciju zamišljena kao mjesto druženja polaznika uz kavu ili čaj prije i tijekom pauze unutar nastave.
Pri uređenju se vodilo samom namjenom interijera tako da je glavni cilj bio osmisliti prostor koji bi imao sadržaje potrebne za školu, ali pored toga bio i ugodna i poticajna oaza u kojoj će predavači otkrivati tajne lijepih, odvažnih i funkcionalnih interijera polaznicima.

Elementi starih građanskih stanova su dali poseban šarm prostoru. Stilski, izgled interijera prati ambijent te je inspiriran modernom klasikom. Visoki stropovi omogućili su raznoliku i naglašenu rasvjetu, no ipak dominira ona ugradbena zbog što kvalitetnijeg radnog osvjetljenja, dok se dekorativna nalazi na recepciji i u sanitarijama.

Isto tako, visoki stropovi pružili su priliku za stilska poigravanja na zidovima - kreativnim bojanjem, tapetama, ukrasnim lajsnama, inspiracijskim natpisima, ogledalima i ostalim detaljima.
Veliki vanjski otvori opskrbljuju prostor obiljem prirodne svjetlosti pa brojne dekoracije i korištenje tamnih boja tako ne zagušuju niti zatamnjuju prostor nego ga čine ugodnim i stvaraju atmosferu doma.

Dekoracije na zidovima kao i jači koloristički akcenti poput žute sofe u zbornici ili pak narančastih stolica u recepciji i dijela fronti ormarića u kuhinji donose živost i toplinu u prostor i čine ga dinamičnijim i životnijim.

Unošenjem smjelih boja također se nastojalo doprinijeti proaktivnosti i kreativnosti polaznika. Prostor je opremljen kombinacijom namještaja po mjeri te komadnog namještaja iz salona domaćih proizvođača.

Razmišljate li o promjeni karijere ili već dugo priželjkujete postati stilist ili dizajner interijera, više informacija o školi i programima odobrenim od Ministarstva znanosti i obrazovanja možete pronaći na službenoj web stranici kao i na Facebook i Instagram stranici škole.

Također, otvorena su vam i vrata škole u Splitu od ponedjeljka do petka od 12 do 17 sati. Dođite u Sinjsku 5, raspitajte se o svemu što vas zanima i ostvarite svoje snove!

***

Naslovna fotografija: Promo
Tekst: Bonjour.ba/Promotivni članak

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba