Studentica ekonomije, zaposlena mama i voditeljica gastro bloga Stazi Sweets, za sebe kaže da je privržena, druželjubiva i jako tvrdoglava osoba. Simpatije našeg uredništva zadobila je svojim profilom na društvenim mrežama, točnije postovima na Instagramu.

Inspirativna i moderna mama mnoge pratitelje svakodnevno oduševljava svojim foto zapisima druženja sa sinom i mužom, zanimljivim stilskim odabirima koje dokumentira tijekom šetnji gradom te fotografijama slastica koje bi oduševile svakog člana #foodie kulture.

Na tvom Instagramu profilu pronaći ćemo brojne fotografije slastica koje u nama instant bude želju za potragom za našom pregačom u kuhinji. Kako se rodila tvoja ljubav prema kuhanju?

Ljubav prema kuhanju naslijedila sam od tate gledajući ga još kao mala dok je pripremao razne delicije. Malo pomalo, započela sam s eksperimentiranjima u kuhinji, svakog dana sve više. Uz mog trogodišnjeg sina i supruga, najveći hobi mi je pripremanje raznih jednostavnih slastica koje ćete vrlo lako moći pripremati u svom domu.

Čokoladni mousse s borovnicama

A prema Instagramu?

To je došlo nekako spontano. Obožavam gledati razne slike na drugim profilima koje me na neki način inspiriraju da u sebi pronađem potpuno novu notu kreativnosti koju zasigurno svatko od nas ima u sebi.

Fotografija je postala važan segment tvog djelovanja i predstavljanja, kako kroz društvene mreže, tako i blog. Koja je osnova, po tebi, sjajno snimljene fotografije?

Pa to ovisi o momentu u kojem se trenutno nađem, ali uglavnom volim žive, šarene i vesele fotografije. Obožavam slikati svoje slastice, lijepe trenutke koje provedem sa svojim mužem i djetetom te meni dragim ljudima i kao šećer na kraju, obožavam modu i fino odijevanje, to me na neki način opušta i veseli i to volim zabilježiti u obliku fotografije.

Koji je tvoj omiljeni slatkiš?

Napolitanke definitivno!

Čoko torta sa šumskim voćem

Kako izgleda tvoj savršen doručak?

Bez kave nema doručka. (smijeh) Tu se još nađu i žitarice ili toast.

Koje će se tri namirnice uvijek pronaći u tvom hladnjaku?

Maslac je no.1, u sve se miješa, mlijeko i domaći džem.

Koje blogove posvećene hrani ti rado pratiš?

Ima ih puno, ali uglavnom me ti blogovi inspiriraju kako da ukrasim svoju slasticu. Volim pogledati Lindu Lomelino koja je uvijek prava fotografska inspiracija, slike su joj uvijek prekrasne. Obožavam blog Food to love na kojem uvijek pronađem slatke i jednostavne recepte.

Cheesecake s bijelom čokoladom i jagodama

Kako izgleda jedan dan u svakodnevnici zaposlene mame?

Kako još nisam završila faks, moj cijeli dan je posvećen sinu i suprugu, kako bi se reklo, mama sam 24 h dnevno. Sin je tek napunio 3 godine tako da od jeseni kreće u vrtić, a dane uglavnom provodimo na zraku, u prirodi i šetnjama. Na jesen nam stiže seka tako da ćemo imati još jednu veliku zanimaciju. (smijeh)

Kroz Instagram postove je vidljiva i tvoja ljubav prema modi. Iz kojih trgovina nikada ne izlaziš praznih ruku? Koja tri komada smatraš osnovom ženske garderobe?

Nisam neki rob mode, kupujem ono što mi se sviđa. Rado kupujem i preko interneta, uvijek nađem nešto moderno i povoljno. U mojem ormaru definitivno prednost imaju haljine, obožavam ih i nosim ih uvijek i svugdje. Uz dobre cipele i dobru torbu ne treba previše komplicirati tako da je haljina, zimi neka uska, a ljeti lepršava, idealna kombinacija!  

Savjet koji bi dala svim mamama?

Znam da je svakoj ženi potrebno “ono malo vremena za sebe” i da svaki dan je različit, zato im savjetujem da budu što više opuštene, vesele i vedre i da što više vremena provedu sa svojom djecom jer zaista prebrzo odrastaju.

_{Foto: Anastazija Makjanić}

Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.

Jedna večer za djecu koja nikada ne prestaju pitati „kako to radi?“

U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.

Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.

Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.



 

Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.

Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.

Nauka izgleda drugačije kada je možete vidjeti izbliza

Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.

Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.



 

Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.

Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.

Naukatorium ostavlja dovoljno prostora za još jedno pitanje

Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.

Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.

Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.



 

Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.

Sve su to sasvim dobri počeci.

Za srednjoškolce pitanje postaje ozbiljnije

Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.

Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.



 

Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.



 

Radoznalost ne traži unaprijed napisan plan

Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.

Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.





 

Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.

Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
 

Prijave su otvorene, a učešće je besplatno

Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima. 

Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.

Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.



 

Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.

Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Naslovna fotografija: PR