TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 20.8.2021.
Sarajevo Film Festival posljednjih je sedam dana pretvorio glavni grad BiH u mjesto okupljanja ljubitelja filmske umjetnosti.
Sinoć je, svečanom ceremonijom zatvaranja koju je vodila Ines Mrenica završen ovogodišnji Sarajevo Film Festival koji iza sebe ostavlja posebne uspomene, fantastične projekcije i posebnu ljetnu euforiju.
Ines je dramaturginja, urednica i prezenterica SFF-a, a tijekom Festivala vodila je i emisiju 'Kava s' u kojoj je ugostila brojne goste iz svijeta filma. Upravo za Bonjour.ba otkriva kako to izgleda iza kulisa pripreme SFF-a.
Kroz intervju sa Ines saznali smo kako se priprema za razgovore sa gostima. Osim toga, izdvojila nam je par anegdota sa snimanja emisije među kojima je i duhoviti Đurin komentar, a otkrila nam je i koje nove, regionalne serije bi svakako trebali pogledati.
***
Ines, postala si jedno od prepoznatljivih TV lica kada govorimo o festivalskom programu. Imaš li i danas tremu i kako se pripremaš za razgovor s gostima?
Televizijski posao je samo jedan segment koji radim u sklopu svojih profesionalnih aktivnosti.
Da, od prošle godine sam dio tima Sarajevo Film Festivala kao urednica Festivalske TV, prezenterica i moderatorica.
Žao mi je što nemam nikakvu tremu, jer mi se čini da su nastupi bolji onda kada prezenter ima taj neki lagani strah da sve bude besprijekorno.
Za razgovore se pripremam praveći neki kratki koncept u kom bi priča trebala ići, da se publici da potpuna informacija i da sadržaj emisije bude razumljiv i osobama koje o filmu ne znaju ništa.
Kako je izgledao jedan tvoj radni dan tijekom SFF-a?
Pa ja sam većinu priprema uradila prije početka Festivala, jer se SFF priprema puno ranije.
To podrazumijeva gledanje desetina filmskih i serijskih naslova, što i inače radim u sklopu uređivanja posebnog segmenta informativnog portala Klix, gdje imam rubriku koja je posvećena filmu i televiziji.
Dan protiče u neprestanoj komunikaciji s kolegama na platformi Teams, konzultacijama, snimanjima i naravno, u druženju s dragim ljudima, koje nisam u prilici vidjeti tijekom godine. Veliki posao je i čuvanje tajni.
Koji je tvoj mali ritual prije početka svakog intervjua?
Trudim se “pospremiti” kosu i obično se kratko dogovorim s gostima oko onog o čemu razgovaramo. Popijem dosta vode i molim Boga da tehnički sve bude kako treba.
Tko su bili tvoji gosti u sklopu 'Kava s' i koje su zanimljive anegdote s ovih druženja?
Danis Tanović, Branko Đurić i mladi glumci filma “Deset u pola” su bili na prvoj “Kavi s”…
Druga je realizirana s meksičkim redateljem Michelom Francom, a posljednjeg dana smo se družili s ekipom filma “Toma”, Draganom Bjelogrlićem i…
Anegdota? Jedva sam dočekala da vidim Đuru da mu kažem da smo susjedi u Zagrebu, gdje Branko s Reneom Bitorajcem vodi kazalište “Luda kuća” i da mu kažem da apsolutno nigdje nema parkinga u kvartu kada oni rade predstave.
Onda je Đuro, naravno, bio duhovit kao i uvijek i rekao: “Vidiš, jaranice, ja sam ti živ dokaz da dok jednom ne smrkne, drugom ne svane”.
Kako bi opisala atmosferu koja vlada na Sarajevo Film Festivalu?
Atmosfera je euforična i nestvarna. U tim danima vidimo najbolju sliku Sarajeva, onu na koju nam ukazuju turisti i gosti. Dobra hrana, druženja, zabava i odlični filmovi.
U tim danima se i aktivira jedna doza glamura, koja nam je ponekad svima potrebna da zaboravimo na svakodnevicu.
Film s ovogodišnjeg izdanja koji te se posebice dojmio?
Joj, pitajte me za serije. Televizijske serije su doživjele planetarni bum i počele su se raditi ozbiljnim filmskim sredstvima te mi se čini da pričaju priču koju filmovi više nisu u stanju.
Recimo, srbijanska serija “Kljun” mi je potpuno fascinantna, radnjom smještena u Subotici, grad s najviše samoubistava, gdje pratimo detektivsku istragu. U programu Pretpremijere Serije je prikazana i prva srbijanska horor serija “Crna svadba”.
Ove godine vodila si i ceremoniju zatvaranja Festivala.
Koju si kreaciju birala i koje su se emocije javile tijekom ceremonije?
Ceremonija dodjele nagrada podrazumijeva nešto “prigušeniji” glamur, jer filmski radnici obično dođu u casual izdanju da preuzmu nagrade.
Diorova crna haljina iz 2019. godine bila je na tom tragu. Suzdržana, a opet svečana.
Jedina emocija kada se radi jeste strah da ćete nešto zeznuti ili reći pogrešno od onog što stoji na papiru.
Ja sam profesionalno orjentirana uglavnom na pisanje, a kada sam u situaciji da izgovaram svoje riječi pred publikom, pogotovo na engleskom jeziku...
Ne znam, čudan je to osjećaj.
***
Foto: Marko Jovančić
Razgovarala: Dijana Ćavar
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
