Stefan Simić, pjesnik poznat po emotivnim i iskrenim stihovima, večeras će nastupiti na 63. Sarajevskim danima poezije.

Stefan Simić za sebe kaže da piše ono što živi, a kako je u tom procesu postao “čitač ženskih duša”, večeras će saznati i publika 63. Sarajevskih dana poezije. Na samostalnom nastupu koji počinje u 19 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti očekuje publiku svih generacija. Da je ta ljubav između njega i publike obostrana dokazao je i pjesmom “Bosanka”. Posvetio je još pjesama Bosni i Hercegovini, gdje se, ističe, osjeća kao kod kuće, a između ostalih to su “Nigdje toliko duše kao u Bosni” i “Boško i Admira”. 




"Publiku čeka teatar kabare gdje ću izvesti svojih 10 najboljih tekstova uz muziku. Između toga ljudi mogu da postavljaju pitanja, ili ću ja izvoditi slobodne monologe koje nazivam inspiracija. Teme su razne - ličnost, karakter, smrt, život, brak, ljubav, sreća… prosto te neke stvari koje prolazimo. Iznosim iskustva iz svog života. Dosta je motivacijski, dosta je katarzično u smislu da ja tu prolazim kroz razne emocije, jer to je prije svega monodrama. Nikada nijedan nastup nije isti jer prosto ne znam koji će od tih silnih tekstova da mi padne na pamet. Vrlo je interesantno i inspirativno, tu ne mislim na sebe, nego na reakcije ljudi koji plaču ili se smiju." - rekao je Simić.

Učio je od najboljih - Đorđa Balaševića, Zijaha Sokolovića, Radeta Šerbedžije, Meše Selimovića, Izeta Kike Sarajlića… "Kad sam otkrio Sarajlića shvatio sam da je najbliži meni u stilu pisanja. Kod njega možete naći sve samo ne mržnju ili zavist." - dodao je Simić.

Stefan Simić je počeo pisati sa 18, 19 godina kako bi umirio svoj burni unutarnji svijet koji je primjećivao štošta oko sebe i koji je neprestano reproducirao i rekonstruirao razne priče iz svakodnevnih situacija. Veliku pažnju publike Stefan privlači na društvenim mrežama te ljubitelji poezije uživaju u čitanju i dijeljenju njegovih sadržaja.

* * *
Foto: PR
Naslovna fotografija: Pexels

Posebni trenuci i praznici imaju svoja zlatna pravila u kojima se baklava podrazumijeva, da orasi, zapečena jufka i agda mirišu kućom. S druge strane, tu su mlađe generacije koje sve češće maštaju o nečem drugačijem poput kremastog kolača koji se topi u ustima.

I tako, svake godine ista dilema za praznik: baklava ili cheesecake? Tradicija ili moderni desert? Šta ako ove godine ne biramo stranu, nego spojimo najbolje iz oba svijeta?

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjour.ba)

Zamislite to ovako: hrskava jufka, mirisni slojevi cimeta i oraha, slatkasti sirup, ali i baršunasti cheesecake fil. Baklava cheesecake je taj desert koji spaja generacije: one koji vole klasičnu baklavu pronaći će u njemu dobro poznate okuse, dok će ljubitelji cheesecakea uživati u laganoj kremastoj teksturi.

 

Zašto sami biramo pistacije i orahe?   

Kada je riječ o baklavi, svaki sastojak nosi svoju priču. To su okusi djetinjstva, mirisi iz nanine kuhinje i tradicija koja traje generacijama. Zato je važno da biramo najkvalitetnije sastojke i da im damo pažnju koju zaslužuju.

Pistacije? Birajte EuroCompany neoljuštene! Zašto? Jer dolaze u svom prirodnom obliku, a njihova suho pržena, blago slana aroma donosi savršeni balans okusa. Nisu preslane, već taman toliko da istaknu svoju orašastu notu, pružajući intenzivniji doživljaj pri svakom zalogaju. Kada ih sami očistimo, uživamo u njihovoj svježini, mirisu i teksturi, a taj mali ritual pripreme samo pojačava iščekivanje savršenog deserta.

 

Orasi? Oni su duša baklave, njen nezaobilazan sastojak i nosilac one prepoznatljive, bogate, orašaste arome. Ključ je u tome da budu EuroCompany orasi kako bi dali teksturu i pravi balans između hrskavosti i sočnosti. Nema prečica jer kada sami biramo najbolje orahe, svaki zalogaj dobiva onu autentičnu notu domaće baklave.

Sastojci  

Za bazu i slojeve jufke:

• 8 tankih listova jufke
• 100 g maslaca, otopljenog
• 150 g EuroCompany oraha
• 50 g EuroCompany badema ili pistacija
• 2 kašike šećera
• 1 kašičica cimeta

Za cheesecake fil:

• 500 g krem sira
• 200 ml vrhnja za šlag
• 100 g šećera u prahu
• 2 jaja
• 1 kašičica vanilije
• 1 kašika brašna

Za agdu/sirup:

• 100 ml vode
• 100 g šećera
• 2 kašike meda
• Sok ½ limuna
• ½ kašičice cimeta
  
   

Priprema  

Priprema jufke:

• Rernu zagrijati na 170°C.
• Okrugli kalup (24 cm) premazati maslacem.
• Prvi list jufke staviti u kalup tako da rubovi vire van, pa premazati maslacem.
• Postupak ponoviti s još 3 lista jufke, svaki put premazujući maslacem.

Baklava sloj:

• Pomiješati EuroCompany nasjeckane orahe, pistacije, šećer i cimet.
• Polovinu smjese rasporediti preko jufke.
• Pokriti s još 2 lista jufke, premazujući maslacem.
• Dodati preostalu smjesu oraha i pokriti s posljednja 2 lista jufke, opet premazujući maslacem.
  
   

Cheesecake fil:

• Mikserom umutiti krem sir i šećer u prahu dok ne postane glatko.
• Dodati jaja, jedno po jedno, uz lagano miksanje.
• Umiješati vrhnje za šlag, vaniliju i brašno.
• Smjesu sipati preko slojeva jufke.
  
   

Pečenje:

• Peći u zagrijanoj rerni na 160°C oko 50 - 60 minuta, dok se cheesecake ne stegne.
• Ostaviti u ugašenoj rerni s odškrinutim vratima još 15 minuta, zatim potpuno ohladiti.

Agda ili sirup:

• U šerpi prokuhati vodu, šećer i med dok se šećer ne otopi.
• Dodati limunov sok i cimet, pa kuhati još 2 - 3 minute.
• Ohladiti i preliti preko ohlađenog cheesecakea.
• Ostaviti u frižideru najmanje 4 sata, a najbolje preko noći.
• Po želji posuti sjeckanim orasima, pistacijama ili dodatnim medom.
  
   

Dok se siječe prvi komad, neko će možda reći: "Ali, ovo nije prava baklava!", a onda će prvi zalogaj promijeniti sve.

Svaki sloj priča priču o tradiciji, ali i o novim ukusima koje smo spremni prihvatiti. Ove godine slavimo oba kolača u jednom zalogaju.
 

* * *  
Foto: Belma Halilović za Bonjour.ba