TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 25.3.2024.
Ako volite zaviriti u živote članova kraljevskih obitelji, na Netflix uskoro stiže film koji donosi priču po istinitim događajima.
Scoop donosi priču o tome što se krije u pozadini intervjua koji je uzburkao Veliku Britaniju. Radi se od intervjuu u kojem su princu Andrewu (sin kraljice Elizabethe II) postavili neugodno pitanje o njegovoj vezi i poznanstvu s Jeffreyem Epsteinom.
Foto: @fredriksewell
Film prati napore novinarke Emily Maitlis (koju tumači Gillian Anderson) i urednice Esme Wren (koju tumači Romola Garai) dok pripremaju i provode intervju s princem Andrewom. Scoop nas vodi kroz svijet visokih uloga i sukoba između Buckinghamske palače i BBC-a te istražuje moć, privilegije i različite perspektive u procesu donošenja istine.
Temelji se na stvarnim događajima, prateći knjigu "Scoops: Behind the Scenes of the Most Shocking Interviews" autorice Sam McAlister. Film istražuje njezinu borbu kao samohrane majke iz radničke klase koja se nastoji dokazati u svijetu novinarstva. Osim toga, pruža nam uvid u proces stvaranja intervjua te emocionalni doživljaj sudjelovanja u rekreaciji samog intervjua.
Scoop na Netflix stiže 5. 4. 2024. godine, a do tada vam donosimo trailer kao malu najavu za napetih 1 h i 42 minute koji vas čekaju kada film stigne.
https://www.youtube.com/watch?v=cZcHc3zEEoc
* * *
Naslovna fotografija: @fredriksewell
TEKST: Ilda Lihić-Isović | FOTO: unsplash.com
U svijetu u kojem su vijesti često teške i uznemirujuće, roditeljima se postavlja izazov kako zaštititi svoju djecu, ali i kako ih pripremiti da se suoče s nepoznatim.
S obzirom na potencijalne alarmante situacije, možda se čini da je teško razgovarati o ovim temama. Međutim, kroz empatiju, otvorenost i podršku, možemo stvoriti sigurnije okruženje za djecu. Zaštita njihove sreće i sigurnosti je prioritet, a dijalog medija i informisanje o konkretnim stvarima koje se mogu uraditi velika je odgovornost i nužnost.
Mentalno zlostavljanje, često prikriveno iza osmijeha i površnog prijateljstva, može ostaviti duboke psihološke ožiljke. Ponižavanje, bilo u obliku verbalnih uvreda ili emocionalne manipulacije, također može značajno utjecati na samopouzdanje i razvoj djeteta.
Fizičko zlostavljanje koje može varirati od udaraca do ozbiljnih povreda, ostavlja vidljive i nevidljive posljedice. Vršnjačko zlostavljanje koje se često događa u školama i igraonicama, može biti posebno zastrašujuće jer djeca ne prepoznaju uvijek da su žrtve nasilja. Na kraju, seksualno zlostavljanje predstavlja jednu od najtežih prijetnji, koja zahtijeva hitnu pažnju i intervenciju. U ovom članku istražit ćemo kako prepoznati te signale i pružiti smjernice za zaštitu djece od ovih opasnosti.
Dragi roditelji, otvoren razgovor postaje ključna strategija.
Razgovor je prvi korak
Prvo i najvažnije, kreirajte sigurno okruženje u kojem se djeca osjećaju slobodno izraziti svoja osjećanja i brige. Čak ako i ne postoje konkretne sumnje na zabrinjavajuće situacije ili štetno ponašanje, važno je ostati proaktivan u prepoznavanju potencijalnih rizika. Razgovor je prvi korak i već danas pokušajte sa neformalnim razgovorima, primjerice tokom vožnje ili dok zajedno radite neku aktivnost. Postavite jednostavna, otvorena pitanja: "Hej, ima li nešto novo u školi? Kako si se osjećao danas u školi?" ili "Jesi li čuo nešto zanimljivo od prijatelja?" Na ovaj način, djeca će se naviknuti na dijalog i otvoriti se. Ako odmah ne dobijete konkretan odgovor, ne brinite. Ipak je ovo proces i odnos koji je potrebno izgraditi.
Također, djeca komuniciraju jedni između drugih na njima specifičan način, ponekad i van znanja svojih roditelja pa ukoliko pristupite na način da vi više njih slušate možete saznati neke činjenice, detalje koji mogu biti ključni za reagovanje. Slušajte njihova osjećanja bez osuđivanja. Pokažite im da ste tu za njih i da ih podržavate. Pokušajte doznati što više informacija, ali budite pažljivi da ne stvorite dodatni stres.
Prepoznajte znakove
Posmatrajte promjenu u ponašanju vašeg djeteta. Da li se povuklo, postalo povučeno, nervozno ili pokazuje strah od odlaska u određene prostorije? Da li izbjegava određeno društvo, određene ljude, s kim najviše provodi vrijeme i komunicira...? Ovi znakovi mogu ukazivati na nešto što trebate istražiti.
Stav "ne može se to nama desiti" ili "zna se on sam čuvati" glavni je krivac kasnog reagovanja u problematičnim situacijama. Iako se možda čini zastrašujućim, postavljanjem dobro promišljenih, blagih pitanja možete otkriti uzrok promjena na djetetu.
Razgovarajte o granicama
Na primjer, razgovarajte o tome kako svako ima pravo odlučivati o svom tijelu i kako je važno izraziti neslaganje ili odbiti situacije koje izazivaju nelagodu ili nisu u skladu s njihovim osjećajima.
Iako se ove teme mogu činiti složenim za mlađu djecu, one su od ključne važnosti za razvoj njihovog samopouzdanja. Na primjer, kroz razgovore o granicama i sigurnosti, djeca prisvajaju vještine koje im pomažu u izgradnji zdravih odnosa.
Također, uvijek budite otvoreni i dostupni za razgovor. Djeca će se često otvoriti u neočekivanim trenucima zato je važno biti spreman slušati i pružiti podršku svaki put kada se ukaže prilika.
Vi ste im glavni uzor
Na kraju, budite primjer. Djeca uče gledajući svoje roditelje. Otvorenost, iskrenosti i spremnost na razgovor o teškim temama može ih potaknuti da se također opuste, otvoreno izraze i vjeruju. Vaša hrabrost i ranjivost mogu postati motivacija za njih da se suoče sa svojim strahovima.
Evo nekoliko konkretnih koraka koje možete poduzeti nakon razgovora sa djetetom, a imate sumnje ili znakove da je u opasnosti:
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!