TEKST: Ilda Lihić-Isović

DATUM OBJAVE: 26.1.2023.

Polovina drugog mjeseca je zvanično tu. Temperature počinju da padaju još niže, omiljeni trenuci su nam uz toplu šoljicu omiljenog napitka i mekanu dekicu…

U čast ove godišnje pojave koja nas obuzme posebice u drugom mjesecu, pomislili smo da bi moglo biti zabavno oživjeti nostalgiju i prisjetiti se nekoliko klasičnih knjiga koje smo možda propustili u srednjoj školi.

Sve knjige na ovoj listi su zaista sjajna književna djela (mogli smo ih navesti još mnogo), a ako ih nikada niste pročitali, dugujete sebi da saznate po čemu su onda posebne, a ako jeste možda bi bilo zabavno osvježiti sjećanje zašto su to klasici.

 

 

Evo četiri knjige iz lektire koje ste možda propustili (ili biste trebali ponovo pročitati!).

 

Hamlet, William Shakespeare


Među Shakespeareovim dramama "Hamleta" mnogi smatraju njegovim remek djelom, a u pozorišnom svijetu, među glumcima, uloga Hamleta, princa od Danske, smatra se trijumfom pozorišne karijere.

U Šekspirovim savršenim dijalozima i vječno zagonetnom istraživanju savjesti, ludila i prirode čovečanstva, mladi princ usred noći susreće duha svog oca koji optužuje sopstvenog brata - sada oženjenog njegovom udovicom - da ga je ubio. Princ smišlja plan kako bi provjerio istinitost optužbi duha glumeći ludilo dok planira osvetu, ali njegovi postupci ubrzo počinju da izazivaju dramu kako na nevinim tako i na krivcima za počinjeni zločin.

Tako da pročitati ili ne pročitati... u ovom slučaju nije upitno, itekako pročitati.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by @my_bookship

 

 

Zločin i kazna, Fjodor Mihajlovič Dostojevski

 


Fjodor Dostojevski, jedno od istaknutih imena ruske književnosti, najpoznatiji je po romanu "Zločin i kazna“ gdje tematizira neprestanu borbu Raskoljnikova sa svojom savješću. Psihologija likova je tako precizno i jasno prikazana da se nakon nekog vremena osjećate kao da je Raskoljnikov godinama bio dio vašeg životu. Još jedna stvar koju Dostojevski majstorski radi je dramatizacija, opis raspoloženja i razrada scena. To je klasik koji vam donosi isto uzbuđenje svaki put kada ga iznova čitate.

 

 

Stepski vuk, Herman Hesse


Ovo je knjiga koja bi se mogla shvatiti kao duhovno putovanje jednog čovjeka ka samospoznaj ili kao poetski autoportret čovjeka koji se osjećao kao polu-čovjek-polu vuk.

Protagonista romana, 47-godišnji Harry Haller, nekada intelektualac sa dozom otpora se povukao od moderne evropske kulture. U njemu ratuju dvije duše: "zvijer", koja žudi za divljaštvom i izolacijom, i "čovjek" koji traži kulturu, društvo i ljubav. 

Kao što je i sam Hese primjetio, od svih njegovih knjiga Stepski vuk je ona koja je bila češće i mnogo pogrešno shvaćena od bilo koje druge što svjedoči o njenoj komplikovanijoj tematici, ali istodobno i genijalnosti jer u svakome izaziva drugačiju reakciju.

 

 

Derviš i smrt, Meša Selimović 


Iako bismo vrlo rado naveli sve Selimovićeve romane kao nešto što se mora pročitati, ipak ćemo izdvojiti jedan koji se smatra njegovim najuspješnijim djelom.

Ponovo još jedan roman gdje glavni lik traži smisao života. Osmišljen je kao ispovijest glavnog junaka Ahmeda Nurudina, šeika iz mevlevijskog reda koji nosi težinu i krivnju zbog bratove smrti i nastoji shvatiti općeniti smisao postojanja.

 

 

***
Naslovna fotografija:@thefrenchmadrilene 

FOTO: @thefrenchmadrilene


Bonjour

Ako ste proteklog vikenda preskočili Rovinj, propustili ste gourmet spektakl

TEKST: Bonjour.ba/PR | FOTO: PR

Ako ste proteklog vikenda preskočili Rovinj, propustili ste gourmet spektakl Ako ste proteklog vikenda preskočili Rovinj, propustili ste gourmet spektakl

Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala.


Nakon dva dana vrhunskih panela, nezaboravnih okusa i razgovora koji pomiču granice, Rovinj je zatvorio vrata četvrtog Weekend Food Festivala. Na nekoliko pozornica u staroj Tvornici duhana smjenjivali su se chefovi, poduzetnici, inovatori i znatiželjnici, svi povezani zajedničkom temom - hranom kao kulturom, poslom i strašću. Svoja iskustva i znanja podijelili su i brojni stručnjaci – od Stjepana Oreškovića, Ivana Artukovića, chefovi Jp McMahon, Matt Orlando, Marco Pierre White, Janez Bratovž, Matija Bogdan, Jeffrey Vella i mnogi drugi. 

Bonjour_ba_18_Festival_Rovinj

Paneli su otvarali teme o održivosti, odgovornosti, mentalnom zdravlju u kuhinji, granici između fine dininga i street fooda. Razgovori nisu ostali na površini – govorilo se iskreno, ponekad bolno, ali uvijek s vizijom. Legendarni chef Marco Pierre White stigao je u Rovinj kao zvijezda – i opravdao očekivanja! S publikom je podijelio pogled na današnju gastronomiju, otkrio zašto se povukao s kulinarskog trona – i zašto više vjeruje prstima nego pincetama.

Bonjour_ba_02_Festival_Rovinj

Hrana danas izgleda sjajno, ali nedostaje ono najvažnije – emocija. Ja sam klasičar - volim dodirnuti hranu“, rekao je Marco Pierre White i nastavio otvoreno govoriti o slavi, nagradama i trenutku kad je odlučio reći dosta.

Kad juriš zvjezdice, to je uzbudljivo. Ali kad ih osvojiš – više ne trčiš. Samo ih braniš. I to je dosadno. Nisam htio živjeti u laži, htio sam slobodu“, dodao je i pritom nije zaboravio spomenuti ono što, kako kaže, najviše određuje kuharski poziv - pritisak. “U kuhinji si pod konstantnim pritiskom. Mnogi chefovi su talentirani, ali ne mogu izdržati. Pritisak ih slomi.“, istaknuo je Marco Pierre White

Bonjour_ba_17_Festival_Rovinj

Bonjour_ba_16_Festival_Rovinj

Upravo ta tema nastavila se u dvorani festivala kroz panel Paklena kuhinja – najgori trenuci u kuhinji, na kojem su Janez Bratovž, Matija Bogdan i Mate Janković progovorili o emocionalnom pritisku kojeg kuhari često nose. Bilo da je riječ o praznim blagovaonicama, osobnim tragedijama ili posljedicama neprekidnog pritiska. 

Bonjour_ba_04_Festival_Rovinj

Najgore je kad ti se privatni život raspada, a ti moraš ostati u restoranu i funkcionirati. Kuhinja ne pita.“, rekao je Bogdan. I upravo ta iskrenost podsjetila je zašto Weekend Food Festival nije samo mjesto kušanja – nego i razumijevanja.

Bonjour_ba_06_Festival_Rovinj
Bonjour_ba_05_Festival_Rovinj

Matija Bogdan

Posebno snažan dojam ostavio je panel Rebel Chefs and Bold Ideas: Plivaj protiv struje, na kojem su chefovi JP McMahon i Matt Orlando govorili o tome zašto je kuhinja prostor odgovornosti, a ne samo kreacije. McMahon, osnivač festivala Food on the Edge, rekao je da nikad nije bio motiviran samo promjenom radi promjene, već unutarnjom potrebom da stalno traži bolji način. 

Matt Orlando, bivši sous-chef u Nomi i osnivač restorana Amass u Kopenhagenu, govorio je o trenutku kad je otvorio vlastiti restoran i prvi put osjetio što znači prava odgovornost.

Bonjour_ba_10_Festival_Rovinj

"Kad radiš za nekoga, provodiš njegovu viziju. Tek kad radiš za sebe, shvatiš koliko tvoja vizija postaje velika – i koliko utjecaja zapravo imaš. Tada dolazi svijest, odgovornost i želja da napraviš nešto s dugoročnim učinkom", rekao je Orlando i dodao kako su u restoranu potpuno izbacili meso s jelovnika kako bi smanjili emisije ugljikovog dioksida. 

S podjednakom otvorenošću govorilo se i na panelu Može li fine dining postojati bez street fooda?, gdje su chefovi Mario Mihelj i Marko Palfi pokazali kako ulična hrana može biti most prema sofisticiranijim gastronomskim iskustvima. 

"Mnogi ljudi izbjegavaju fine dining jer misle da to nije za njih – skupo je, moraš se 'fino' obući, postoji određena doza nelagode. Na ulici toga nema. I upravo tu možemo ljudima pokazati da fine dining nije bauk. Klinac koji danas pojede ozbiljan burger na festivalu, sutra će bez problema sjesti u ozbiljan restoran. A kad to napravi – više se neće spuštati na fast food. Osim ako baš mora.", dodao je Palfi, a obojica su zaključila da fine dining i street food mogu postojati odvojeno, ali ako djeluju u sinergiji – mogu zajedno rasti i biti bolji. 

Bonjour_ba_20_Festival_Rovinj

Publika se može educirati na ulici, a iskustvo može sazrijeti u restoranu. U oba slučaja, važni su kvalitetan proizvod i jasna vizija.
Osim vrhunskih chefova ovogodišnji Weekend Food Festival okupio je i vodeće ljude prehrambene industrije. 

Dok je Stjepan Orešković prvog dana festivala govorio o razlozima investiranja svoje tvrtke Bosqar d.o.o. u hranu, na panelu Specialty since 1892 powered by Franck, raspravljalo se o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kave kao kulturnog, društvenog i tržišnog fenomena. Ivan Artuković, glavni direktor Francka i Tomo Ricov, direktor agencije Pepermint, otvorili su razgovor temom hipersegmentacije tržišta i novim navikama potrošača.

Bonjour_ba_13_Festival_Rovinj

Danas pratimo potrošače kroz više kanala i možemo im ponuditi točno ono što žele – personaliziranu mješavinu, iskustvo, priču. Specialty scena raste već godinama, a kvaliteta mora imati sustav i bodovanje. Ne može se netko samoprozvati proizvođačem specialty kave bez validacije”, istaknuo je Artuković.

Bonjour_ba_22_Festival_Rovinj

Ivan Artuković


Poseban naglasak stavljen je na generaciju Z, koja sve više traži transparentnost i priču “od plantaže do šalice”, a dotaknuli su se i pitanja umjerenosti u konzumaciji – 400 mg kofeina dnevno istaknuto je kao zdrava granica, a to iznosi otprilike tri do četiri šalice kave na dan. Uz sve trendove, istaknuto je i koliko je kod nas ritual ispijanja kave ukorijenjen u društvenu svakodnevicu – od sastanaka do prijateljskih druženja – i koliko se razlikuje od navika turista kojima je to još uvijek nepoznanica.

Paralelno s predavanjima i panelima, u prostoru stare Tvornice duhana održani su brojni masterclassovi i showcooking radionice, te vinski festival IstraNatural, koji su privukli publiku željnu znanja i okusa, a brojni turisti  i domaći foodiji uživali su na “istarskoj pjaci” u sklopu festivala. 

RANGITE! – Istrian Food Market tijekom dva dana bio je jedno od najživljih mjesta festivala. U opuštenoj atmosferi, uz dobru čašu vina i mirise domaće kuhinje – od fuža i žgvaceta do pljukanca s tartufima – posjetitelji su se družili, kušali i razgovarali s istarskim proizvođačima koji su predstavljali svoje sireve, pršute, maslinova ulja, vina i destilate. Ovdje je lokalno značilo više od tradicije – značilo je susret s ljudima, okusima i pričama koje traju.

Bonjour_ba_15_Festival_Rovinj

Program za profesionalce odvijao se i u Hotel Grand Park gdje su održani profesionalni masterclassovi posvećeni barskoj sceni – od luksuznog doživljaja gosta do precizne znanosti karbonizacije koktela. Glavne zvijezde programa bili su Luca Cinalli, jedan od najcjenjenijih europskih barmena, poznat po inovacijama u miksologiji te Karlo Ferenčak, hrvatski barmen i konzultant specijaliziran za razvoj barskih koncepata i edukaciju ugostiteljskih timova.

Bonjour_ba_12_Festival_Rovinj

Stručno predavanje za profesionalce, Restoranska informatizacija, održao je i Davor Bienenfeld, poduzetnik i vlasnik nekoliko uspješnih ugostiteljskih objekata, koji je prezentirao kako suvremeni restorani koriste digitalna rješenja – od sustava prikaza narudžbi u kuhinji do optimizacije timske komunikacije i korisničkog iskustva.

Kroz moto „Eat local, think global“, Weekend Food Festival je još jednom pokazao zašto gastronomija nije trend, već živa kultura. 
Rovinj je prošlog vikenda bio zajednička točka cijele scene – mjesto susreta,, razmjene iskustava i ljudi koji dijele istu strast. Kroz otvorene razgovore, suradnje i nova poznanstva, postavljen je temelj za rast koji ima lokalni karakter i globalni doseg.

FOTO: PR


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!