TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.1.2023.
Polovina drugog mjeseca je zvanično tu. Temperature počinju da padaju još niže, omiljeni trenuci su nam uz toplu šoljicu omiljenog napitka i mekanu dekicu…
U čast ove godišnje pojave koja nas obuzme posebice u drugom mjesecu, pomislili smo da bi moglo biti zabavno oživjeti nostalgiju i prisjetiti se nekoliko klasičnih knjiga koje smo možda propustili u srednjoj školi.
Sve knjige na ovoj listi su zaista sjajna književna djela (mogli smo ih navesti još mnogo), a ako ih nikada niste pročitali, dugujete sebi da saznate po čemu su onda posebne, a ako jeste možda bi bilo zabavno osvježiti sjećanje zašto su to klasici.
Evo četiri knjige iz lektire koje ste možda propustili (ili biste trebali ponovo pročitati!).
Hamlet, William Shakespeare
Među Shakespeareovim dramama "Hamleta" mnogi smatraju njegovim remek djelom, a u pozorišnom svijetu, među glumcima, uloga Hamleta, princa od Danske, smatra se trijumfom pozorišne karijere.
U Šekspirovim savršenim dijalozima i vječno zagonetnom istraživanju savjesti, ludila i prirode čovečanstva, mladi princ usred noći susreće duha svog oca koji optužuje sopstvenog brata - sada oženjenog njegovom udovicom - da ga je ubio. Princ smišlja plan kako bi provjerio istinitost optužbi duha glumeći ludilo dok planira osvetu, ali njegovi postupci ubrzo počinju da izazivaju dramu kako na nevinim tako i na krivcima za počinjeni zločin.
Tako da pročitati ili ne pročitati... u ovom slučaju nije upitno, itekako pročitati.
Zločin i kazna, Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Dostojevski, jedno od istaknutih imena ruske književnosti, najpoznatiji je po romanu "Zločin i kazna“ gdje tematizira neprestanu borbu Raskoljnikova sa svojom savješću. Psihologija likova je tako precizno i jasno prikazana da se nakon nekog vremena osjećate kao da je Raskoljnikov godinama bio dio vašeg životu. Još jedna stvar koju Dostojevski majstorski radi je dramatizacija, opis raspoloženja i razrada scena. To je klasik koji vam donosi isto uzbuđenje svaki put kada ga iznova čitate.
Stepski vuk, Herman Hesse
Ovo je knjiga koja bi se mogla shvatiti kao duhovno putovanje jednog čovjeka ka samospoznaj ili kao poetski autoportret čovjeka koji se osjećao kao polu-čovjek-polu vuk.
Protagonista romana, 47-godišnji Harry Haller, nekada intelektualac sa dozom otpora se povukao od moderne evropske kulture. U njemu ratuju dvije duše: "zvijer", koja žudi za divljaštvom i izolacijom, i "čovjek" koji traži kulturu, društvo i ljubav.
Kao što je i sam Hese primjetio, od svih njegovih knjiga Stepski vuk je ona koja je bila češće i mnogo pogrešno shvaćena od bilo koje druge što svjedoči o njenoj komplikovanijoj tematici, ali istodobno i genijalnosti jer u svakome izaziva drugačiju reakciju.
Derviš i smrt, Meša Selimović
Iako bismo vrlo rado naveli sve Selimovićeve romane kao nešto što se mora pročitati, ipak ćemo izdvojiti jedan koji se smatra njegovim najuspješnijim djelom.
Ponovo još jedan roman gdje glavni lik traži smisao života. Osmišljen je kao ispovijest glavnog junaka Ahmeda Nurudina, šeika iz mevlevijskog reda koji nosi težinu i krivnju zbog bratove smrti i nastoji shvatiti općeniti smisao postojanja.
***
Naslovna fotografija:@thefrenchmadrilene
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!